RUSKA INTERVENCIJA ZAKOMPLICIRALAJE SVE Tko sve zapravo s kim i protiv koga trenutno ratuje u Siriji?

Prošlotjedno uplitanje Rusije u Siriji dodatno je zakompliciralo sukob u kojemu su, kada je 2011. počeo, sudjelovali režim Bašara al Asada i naoružani pobunjenici, a poslije se priključile brojne skupine, sirijske i inozemne, te velesile.

REŽIM I NJEGOVI SAVEZNICI

- Broj vojnika u sirijskoj vojsci koja je na početku sukoba u borbenim postrojbama imala 300.000 ljudi, do danas se prepolovio zbog pogibije, dezertiranja i nediscipline.

Skupina Islamska država (IS), Kurdi, umjereni pobunjenici, islamisti i Fronta al Nusra, sirijski ogranak al-Qaide, oteli su joj dvije trećine teritorija. No, područje koje danas kontrolira strateški je važno jer obuhvaća Damask, Homs i Hamu u središtu zemlje, obalu i dio Alepa, na kojim područjima živi 50 posto još prisutnog stanovništva Sirije.

- Prorežimske milicije imaju oko 150 do 200.000 ljudi. Glavna milicija, Snage za nacionalnu obranu (FDN, 90.000 boraca) osnovana je 2012.

Uz mnoštvo domaćih milicija tu su i one iz Libanona, Irana, Iraka i Afganistana. Najvažnija je milicija libanonskog Hezbolaha koja po procjeni stručnjaka broji između 5.000 i 8.000 ljudi.

- Rusija: Važna saveznica režima od 30. rujna izvodi zračne udare u kojima je u tjedan dana pogođeno 112 meta, navodi Moskva. S brodova u sastavu njezine Kaspijske flote ispaljivane su i krstareće rakete.

Rusija je zadnjih tjedana sve jače prisutna u toj zemlji, gdje je u zračnoj luci u Latakiji uspostavila svoju zrakoplovnu bazu i kamo je dopremila pedesetak borbenih zrakoplova i helikoptera, sustava za zračnu obranu i modernu opremu, koje je dio prepustila režimu. Najmanje je 1.700 vojnika poslano kao pojačanje, navode ruska glasila.

- Iran: Glavni regionalni saveznik sirijskog režima, poslao je 7.000 Čuvara revolucije kao pomoć vojsci, a osigurava i vojne savjetnike te gospodarsku pomoć.

POBUNJENICI I FRONTA AL NUSRA

- Ahrar al Šam: Jedna od glavnih pobunjeničkih skupina. Osnovana je 2011. i financirana iz zemalja Perzijskog zaljeva i Turske, misle stručnjaci. Djeluje uglavnom na sjeveru i u okolici Damaska. Bliska salafistima, 2015. se Zapadu pokušala predstaviti kao umjerena.

- Fronta al Nusra: Sirijski ogranak al-Qaide, najvažnija džihadistička skupina u Siriji, nakon suparničkog IS-a. Vođa joj je Abu Mohamad al Džolani, a Washington ju je uvrstio na popis terorističkih skupina. Sklopila je savez s pobunjeničkim skupinama u pokrajinama Idlebu i Alepu. Prisutna je i blizu Damaska i na jugu zemlje.

Ove dvije skupine zajedno s manje važnim skupinama dio su "Osvajačke vojske" osnovane 2015. Financiraju je, smatraju stručnjaci, zemlje Perzijskog zaljeva, a sirijsku je vojsku potisnula iz gotovo čitave pokrajine Idleba.

- Džajš al islam: Najvažnija pobunjenička skupina u okolici Damaska. Vodi je Zahran Aluš, islamist.

- Južna fronta: Okuplja neislamističke oružane skupine koje su osvojile dijelove pokrajine Dere, na jugu.

SKUPINA ISLAMSKA DRŽAVA

Najbolje organizirana skupina, najbogatija i najzloglasnija zbog svojih zločina, nakon ulaska u sukob 2013. osvojila je polovicu sirijskog teritorija.

Njezin je vođa Abu Bakr al Bagdadi, ima desetke tisuća ljudi i bori se protiv režima, Al Nusre, drugih pobunjenika i Kurda. U lipnju 2014. proglasila je "kalifat" na osvojenom području u Siriji i u susjednom Iraku.

Gotovo 30.000 stranih džihadista ušlo je u te dvije zemlje od 2011., većinom u sastavu IS-a, navode američke obavještajne službe.

KURDI

Uglavnom prisutni na sjeveru i na sjeveroistoku, sami brane svoja područja nakon povlačenja vojske iz tog dijela zemlje. Uz potporu međunarodne koalicije pokušavaju potisnuti IS iz nekih svojih gradova.

MEĐUNARODNA KOALICIJA

Zbog IS-ovih zločina Sjedinjene Države i arapske zemlje pokrenule su u rujnu 2014. zračne udare na džihadiste te skupine, ali ih dosad nisu uspjele neutralizirati. Koaliciji se pridružilo više zapadnih zemalja, među kojima Velika Britanija i Francuska.