“Ukrajinske trupe i dalje se brane od ruskih i sjevernokorejskih snaga u oblasti Kursk, no suočene su s potencijalnim novim napadom na oblast Sumi, rekao je u subotu ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Prije nekoliko dana bila je naređena evakuacija više naselja u oblasti Sumi koja graniči s ruskom Kursk.
"U najkraćem mogućem vremenu treba konačno poraziti neprijatelja koji je ukorijenjen u oblasti Kursk i još uvijek ovdje provodi obrambene akcije", rekao je u srijedu ruski predsjednik Vladimir Putin u obraćanju ruskom vojnom vrhu u zapovjednom centru u kurskoj oblasti. Valerij Gerasimov, načelnik ruskog Glavnog stožera, obavijestio ga je da su ukrajinske snage u regiji Kursk sada opkoljene. "U tijeku je njihovo sustavno uništavanje", rekao je Gerasimov.
Svi bili iznenađeni, pa i Moskva
Kijev je 6. kolovoza prošle godine pokrenuo vojni udar na rusku oblast na iznenađenje svih, ponajviše Moskve. Operacija je bila uspješna, pokazala je zavidne sposobnosti ukrajinske vojske, ali treba imati na umu da je Rusija na tom području držala slabe snage. Vladimir Putin odmah naređuje da se “teroristi“ izbace iz oblasti, ali to je bilo lakše narediti nego ostvariti. Ovostoljetna bitka za Kursk (u Drugom svjetskom ratu ondje se odvila velika tenkovska bitka u kojoj konačnu pobjedu odnosi SSSR) agresiju će od ruske pretvoriti u međunarodnu jer se na strani sada branitelja pojavljuju vojnici Demokratske Narodne Republike Koreje (DPRK), sjeverne, na temelju sporazuma koji su dvije vlade potpisale u lipnju prošle godine o suradnji. Ni uz njihovu žrtvu - koriste ih primarno kao topovsko meso – “grupice ukrajinskih terorista” nisu otjerane.
PROČITAJTE OPŠIRNIJE Cesta smrti u Kursku
Kijev je tvrdio da je krunski argument operacije ostvariti kontrolu dijela ruskog teritorija kako bi se na pregovorima, tada je već bilo jasno da će uslijediti nakon američkih predsjedničkih izbora, moglo tražiti zamjenu okupiranog ukrajinskog za onaj u oblasti Kursk. Rusija je od kolovoza, jer je Ukrajina dio snaga s istočnog fronta prebacila na kurski, intenzivirala napade osobito u Donbasu koji je postao cilj svih ciljeva. Nisu ga uspjeli osvojiti. Ukrajinci su i dalje u Kursku, grčevito se brane, ali još su na ruskom teritoriju.
Polazeći od posljednje rečenice moglo bi se zaključiti da je operacija bila ukrajinski uspjeh. Nije. Ne samo zato što se s njom od prvog trenutka nisu slagali američki i ostali NATO savjetnici. Imala je, nedvojbeno, važan utjecaj na podizanje morala kod stanovništva i vojske, ali dio zapovjednika i vojnika nije se slagao s operacijom tvrdeći da je njihova jedina zadaća braniti ukrajinski teritorij koji je pod napadom, ne voditi okupacijske akcije u Rusiji. Taj je osjećaj pojačala činjenica da je tijekom operacije koja nije donijela ikakvu strategijsku prednost Kijevu poginuo ili iz stroja izbačen dio vojnika koji bi vjerojatno i sada bio u postrojbama na istočnom dijelu bojišta gdje su uređeni obrambeni položaji pa je postotak poginulih niži. Potrošen je i velik dio tehnike i streljiva, topničkog prije svega, koje je prijeko potrebno u obrambenim operacijama. Nakon što je Putin u maskirnoj uniformi posjetio Kursk jasno je da će svi kapaciteti biti iskorišteni da se ukrajinska vojska izbaci iz Rusije prije bilo kakvih pregovora na kojima će se definirati status okupiranog ukrajinskog teritorija.
Kurska oblast neće biti dio tih pregovora. Ukrajinske su snage nanijele velike gubitke u ljudstvu i tehnici ruskim i trupama DPRK, ali Moskva ionako rat vodi ne razmišljajući o poginulima i ranjenima. To je stoljetna strategija od koje ne odustaje.
Nerazjašnjen sukob s generalom Zalužnim
Protok vremena daje prostora otkrivanju pogrešaka ukrajinskih planera. Krajem prošle godine saznalo se da je primarni cilj bio dubok, kratkotrajan upad pa povlačenje pod egidom izazivanja šoka koji bi prisilio Moskvu da s istočne bojišnice povuče dio jedinica i pošalje u obranu Kurska gdje se nalazi nuklearna elektrana, što se nije dogodilo. Kad se pokazalo da je prodor dublji nego što se predviđalo, a otpor slabiji, odlučeno je zadržati osvojeno. Budući da je osvojen zavidno velik prostor, nije se razmišljalo dovoljno unaprijed, o potrebi stvaranja čvrste linije obrane pa su se jedinice na isturenim položajima ubrzo našle pod prijetnjom odsijecanja. Bolje bi bilo, i tada su tvrdili kritičari, da je upad bio plići, a širi što bi omogućilo stvaranje snažnih obrambenih linija i osiguralo da logističke linije ne budu lak cilj ruskih snaga i besposadnih letjelica.
Neuspjeh operacije u Kursku jedna je u nizu pogrešnih odluka koje su donesene u Kijevu. Informacije koje dolaze iz kruga oko Zelenskog, oskudne, govore da se i ranije nepotrebno uplitao u vojne odluke, a njegov sukob s prijašnjim zapovjednikom vojske generalom Valerijem Zalužnim i dalje je ovijen manjkom informacija. Bitka za Bahmut, grad koji nema presudnu strategijsku važnost, bio je nepotrebno trošenje svih resursa, tvrde kritičari. U kojoj je mjeri politika utjecala na odluke o propaloj ljetnoj protuofenzivi 2023. godine, nakon koje je smijenjen Zalužni, i dalje nije poznato, ali sumnja se da je utjecala pretjerano. Oleksandr Sirski je nakon toga preuzeo zapovjedništvo ne ostvarivši niti jednu veću pobjedu osim kurske operacije u prvoj fazi. Zelenski sada poručuje da vojni zapovjednici čine sve u svojoj moći kako bi “sačuvali što više je moguće života naših vojnika.”
Ukrajinski Predsjednik u nekom će se trenutku suočiti s pitanjem: je li stvarno trebalo dovesti vojsku u stanje spašavanja živih glava u operaciji u ruskoj oblasti koja nije polučila nikakav uspjeh. Vojni ili politički. Vojni analitičar Michael Kofman u The Financial Timesu zaključuje: “Povijesne knjige vjerojatno će gledati na upad kao "hazard". Operacija se pokazala taktički uspješnom, ali nije promijenila ukupnu dinamiku u ratu.”
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....