Ključni događaji:
- Val kibernetičkih napada na njemačke institucije, sumnja pala na Rusiju
- ‘Ukrajina je spremna razgovarati o budućnosti Krima‘
- Macron i Von der Leyen u Pekingu
- Britanci: Muradov je kriv za iznimno teške gubitke
Von der Leyen upozorila Peking, diplomatski izvor otkriva: ‘Kina spremna raditi na miru u Ukrajini, Xi će nazvati Zelenskog‘
Kina je spremna raditi zajedno s Francuskom na okončanju rata u Ukrajini pregovorima, rekao je francuski diplomatski izvor u četvrtak nakon razgovora francuskog predsjednika Emmanuela Macrona sa svojim kineskim kolegom Xi Jinpingom.
"Predsjednik i Xi dogovorili su se ‘naporno raditi‘ kako bi se ubrzano došlo do kraja rata i kako bi došlo do početka pregovora uz puno poštivanje međunarodnog prava", rekao je francuski diplomatski izvor nakon razgovora dvojice čelnika koji je trajao sat i pol.
Xi je nakon sastanka s Macronom pozvao Ukrajinu i Rusiju da obnove mirovne pregovore i pronađu političko rješenje sukoba.Francuski diplomatski izvor nije specifično rekao je li Kina nagovijestila promjenu svoga stajališta, ali je istaknuo da su obje strane pristale na daljnje razgovore.
Xi je također nagovijestio da je spreman nazvati ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskiog, kazao je izvor. Macron je pak apelirao na Kinu da ne isporučuje Rusiji ništa što bi mogla koristiti "za svoj rat u Ukrajini". Iz Macronova su ureda ranije istaknuli kako je razgovor bio "iskren i konstruktivan". Francuski je predsjednik pozvao kineskog čelnika da djeluje na Rusiju kako bi zaustavila rat u Ukrajini.
"Ruska agresija u Ukrajini zadala je udarac (međunarodnoj) stabilnosti", rekao je Macron, stojeći uz kineskog predsjednika ispred Velike dvorane naroda uoči njihova sastanka. "Znam da mogu računati na vas da ćete urazumiti Rusiju i sve vratiti za pregovarački stol."
Xi je rekao, kako su prenijeli državni mediji u četvrtak, da se kineska politika prema Ukrajini može sažeti u jednu rečenicu - "promicati mir i dijalog". Dodao je kako je glavni prioritet potaknuti na prekid vatre i okončanje rata.
Na sastancima s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i Macronom u Pekingu, Xi je rekao da odnosi EU-a i Kine ne ovise o trećoj strani niti ih ona kontrolira, prema državnoj televiziji CCTV. Kina je voljna unaprijediti strateško uzajamno povjerenje s Europskom unijom, rekao je Xi Jinping.
Kina i EU trebaju uspostaviti međusobno razumijevanje, izbjegavati nesporazume i pogrešne prosudbe, rekao je Xi tijekom sastanka s predsjednicom Europske komisije, prema CCTV-u.
Ursula von der Leyen je upozorila Peking da će, ako Kina pošalje oružje Rusiji za rat protiv Ukrajine, to jako naštetiti odnosima Kine i EU-a. "Računamo na Kinu da neće slati Rusiji vojnu opremu, izravno ili neizravno, jer znamo da naoružavanje agresora ide protiv međunarodnih zakona i to bi značajno naštetilo našim odnosima", kazala je na konferenciji za novinare.
Ocijenila je pozitivnim da Xi želi razgovarati sa Zelenskim. "To je pozitivan element", dodala je.
Val kibernetičkih napada na njemačke institucije, sumnja pala na Rusiju
Kibernetički napadi na njemačke institucije su se intenzivirali u posljednjih 48 sati, a vlasti raspolažu indicijama da iza napada stoje počinitelji u Rusiji, priopćeno je u četvrtak.
"Napadi su se u srijedu proširili na mnoge institucije saveznih pokrajina pa su tako djelomice bile blokirane stranice saveznih pokrajina Schleswig-Holstein i Saarska, a u Brandenburgu, Tirinškoj i Berlinu su se na udaru napada našle stranice policije. Mi polazimo od toga da se radi o koordiniranom napadu", rekla je ministrica za digitalna pitanja savezne pokrajine Saska-Anhalt Lydia Hueskens.
Među prvim stranicama koje su se našle na meti kibernetičkih napada je stranica njemačke vlade za koordinaciju pomoći Ukrajini. Na listi napadnutih institucija se nalazi i ministarstvo za razvojnu pomoć.
Hueskens je rekla da je napad počeo već u utorak ali da, osim blokade stranica, nije počinjena veća šteta te da nije došlo do krađe podataka. Pri napadu se radilo o tzv. DDoS napadima tijekom kojih se određena stranica blokira velikim brojem zahtjeva.
Ministarstvo unutarnjih poslova savezne pokrajine Donje Saske je nakon pokrenute istrage došlo do zaključka da se radi o napadima iz inozemstva, prije svega Rusije.
"Istražujemo u svim pravcima no gomilaju se dokazi koji ukazuju na prorusku pozadinu napada", priopćilo je ministarstvo.
Više novca za najbolje IT stručnjake
Nakon vala napada oglasili su se i brojni političari koji zahtijevaju pojačanu borbu i ulaganje u obranu od kibernetičkih napada.
"Svi oni koji su sada iznenađeni intenzitetom i obimom ovih napada su vrlo naivni", rekla je predsjednica parlamentarnog odbora za obranu Marie-Agnes Strack-Zimmermann koja je istodobno zatražila povećanje sredstva za obranu od ovakvih napada.
Povećanje sredstava za obranu od kibernetičkih napada i bolju koordinaciju saveznih i lokalnih institucija zatražio je i Sindikat policajaca (GdP).
"Nama je potrebna koordinirana obrana policije na saveznoj i pokrajinskim razinama te više sredstava kako bismo pridobili najbolje IT stručnjake", rekao je potpredsjednik GdP-a Alexander Poitz.
Kremlj: ‘Nuklearno naoružanje u Bjelorusiji odgovor je na širenje NATO saveza‘
Kremlj je u četvrtak branio svoju odluku da razmjesti taktičko nuklearno naoružanje u Bjelorusiji, odbacujući kritike glavnog tajnika NATO saveza, Jensa Stoltenberga.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima kako je Sjevernoatlantski savez taj koji se širi prema Rusiji i stoga je Moskva morala poduzeti korake za obranu svoje sigurnosti.
Stoltenberg je u srijedu izjavio da potez Rusije opovrgava nedavnu zajedničku rusko-kinesku izjavu u kojoj se navodilo da države ne bi trebale postavljati nuklearno oružje izvan svojih granica.
"NATO je taj koji se širi prema Rusiji, nije Rusija ta koja pomiče svoju vojnu infrastrukturu prema granicama NATO-a", rekao je Peskov u odgovoru na Stoltenbergove izjave.
Finska se u utorak pridružila tom savezu, udvostručivši duljinu kopnene granice NATO-a s Rusijom, a uskoro bi članica trebala postati i Švedska.
Moskva je najavila da će pomno pratiti razmještaj NATO snaga unutar Finske i primjereno odgovoriti.
"Ovaj potez povećava našu zabrinutost i brigu za našu sigurnost... i mi poduzimamo mjere kako bismo jačali svoju sigurnost. I tako će biti svaki put kad se NATO približi našim granicama, kako bi ponovno uravnotežili sigurnosnu arhitekturu na kontinentu", rekao je Peskov.
Predsjednik Vladimir Putin u četvrtak je u Moskvi ugostio svog bjeloruskog kolegu Aleksandra Lukašenka, a dvojac će vjerojatno raspravljati i o pitanju ruskog raspoređivanja nuklearnog oružja.
Rusija nije dala jasan raspored kad će to učiniti, ali je Putin rekao da bi izgradnja skladišta trebala biti dovršena do početka srpnja.
Bit će to prvo raspoređivanje dijela ruskog nuklearnog arsenala izvan njezinih granica od raspada Sovjetskog Saveza.
Britanci: Muradov je kriv za iznimno teške gubitke
Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva objavilo je svoj dnevni obavještajni brifing o situaciji u Ukrajini. Danas je u središtu pozornosti bila smjena general-pukovnika Rustama Muradova, izvještava.
"Kako se tvrdi na ruskim društvenim mrežama, rusko Ministarstvo obrane vrlo je vjerojatno smijenilo general-pukovnika Rustama Muradova s dužnosti zapovjednika Istočne skupine snaga (EGF) u Ukrajini.
EGF pod Muradovim pretrpio je iznimno teške gubitke posljednjih mjeseci jer njegovi loše osmišljeni napadi više puta nisu uspjeli zauzeti grad Vuhledar u Donjeckoj oblasti.
Operacije su privukle intenzivnu javnu kritiku iz čitavog spektra ruskih komentatora - uključujući Muradovljeve trupe.
Muradov je preuzeo EGF nakon njegovog katastrofalnog pokušaja napada na Kijev sa sjeverozapada tijekom početne invazije punog opsega.
Ovo je dosad najviša ruska vojna smjena 2023. godine, no vjerojatnije je da će ih biti više jer Rusija i dalje ne uspijeva postići svoje ciljeve u Donbasu.
Ukrajina spremna razgovarati o budućnosti Krima ako njezine snage dođu do granice
Ukrajina je dala svoju "najeksplicitniju izjavu o interesu za pregovore" otkako su mirovni pregovori prekinuti u travnju prošle godine, rekavši da je voljna razgovarati o budućnosti Krima, piše Financial Times.
U intervjuu za Financial Times, Andrij Sibiha, zamjenik šefa ureda Zelenskog, rekao je: "Ako uspijemo postići naše strateške ciljeve na bojnom polju i kada budemo na administrativnoj granici s Krimom, spremni smo otvoriti diplomatsku stranicu za raspravu o ovom pitanju", dodajući, "To ne znači da isključujemo način oslobađanja Krima od strane naše vojske".
Izvješće FT-a nastavlja:
Sibihine primjedbe mogle bi olakšati zapadnim dužnosniciima koji su skeptični u pogledu sposobnosti Ukrajine da povrati poluotok i zabrinuti da bi svaki pokušaj da se to učini vojnim putem mogao navesti ruskog predsjednika Vladimira Putina na eskaciju u ratu, vjerojatno nuklearnim oružjem.
Do danas je Zelenski isključio mogućnost mirovnih pregovora dok ruske snage ne napuste cijelu Ukrajinu, uključujući Krim.
Sibiha je diplomatski veteran koji se usredotočio na vanjsku politiku u predsjedničkom uredu i bio je uz Zelenskog u ključnim trenucima rata. Rekao je da predsjednik i njegovi suradnici sada razgovaraju konkretno o Krimu, dok se ukrajinska vojska približava pokretanju svoje protuofenzive kako bi vratila teritorij.
Macron i Von der Leyen u Pekingu
Francuski predsjednik Emmanuel Macron i šefica Europske komisije Ursula von der Leyen došli su u Kinu gdje će ih danas poslijepodne u Velikoj dvorani naroda u Pekingu ugostiti kineski predsjednik Xi Jinping.
Na sastanku u Pekingu zalagat će se za prekid sukoba u Ukrajini u Europi.
Macron je u srijedu rekao da Peking ima "glavnu ulogu" u pronalaženju puta ka miru u Ukrajini, pozdravljajući navodnu "spremnost Kine da se posveti rješenju" sukoba.
Snažne eksplozije u Melitopolju
Prognani gradonačelnik Melitopola, grada pod ruskom okupacijom u regiji Zaporižja, kaže da se tijekom noći čulo nekoliko eksplozija.
“Upravo je zabilježeno nekoliko snažnih eksplozija u gradu”, napisao je Ivan Fedorov na Telegramu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....