PREDSJEDNIČKI IZBORI

Srbija opet za Vučića? Oporba poručila biračima: Imate ključ tamnice u kojoj ste 10 godina, otključajte vrata

Za parlamentarne izbore registrirano je 19 izbornih lista, a osam će se kandidata suprotstaviti Vučiću.

Aleksandar Vučić

 Oliver Bunic/AFP

Srbiju u nedjelju 3. travnja čekaju izvanredni parlamentarni i redovni predsjednički izbori, na kojima se očekuje ponovna premoćna pobjeda Aleksandra Vučića i njegove Srpske napredne stranke.

Vučić i SNS na vlasti su od 2012., nakon što su izašli iz Šešeljeve Srpske radikalne stranke i s kandidatom Tomislavom Nikolićem prvo pobijedili na predsjedničkim izborima, a zatim i na parlamentarnim. Vučić je deset godina na čelu Srbije: prvo je bio vicepremijer, a potom predsjednik Vlade. Na izborima u travnju 2017. izabran je za predsjednika s petogodišnjim mandatom već u prvom krugu s 55,06 posto glasova, dok je kandidat oporbe, tadašnji pučki pravobranitelj Saša Janković dobio 16,35 posto.

Krajnje desne stranke

Do pobjede naprednjaka u Srbiji su se na izborima sučeljavala dva bloka, jedan proeuropski, za liberalno kapitalističke reforme (na čelu s Borisom Tadićem), i drugi više nacionalistički, proruski, za konzerviranje državnog socijalizma. Vučić je preuzeo proeuropsku retoriku, zadržavši sve prednosti patriotsko-proruskog imidža i gotovo potpuno uništio oporbu. Uoči izbora ankete su ukazivale da bi ujedinjena oporba eventualno mogla osvojiti Beograd, gdje je opozicija bila na vlasti i devedesetih, u doba Slobodana Miloševića.

Ni sada se opozicija nije uspjela ujediniti. Za parlamentarne izbore registrirano je 19 izbornih lista, a osam je kandidata za predsjednika Srbije. Liberalna oporba ima dva kandidata, Zdravka Ponoša i Biljanu Stojković. Ponoš, bivši načelnik Generalštaba Vojske Srbije u mandatu Borisa Tadića, kandidat je Koalicije Ujedinjeni za pobjedu Srbije (Stranka slobode i pravde Dragana Đilasa, Narodna stranka Vuka Jeremića i Demokratska stranka Zorana Lutovca, na parlamentarnim izborima predvodi ih Marinika Tepić, dok im je u Beogradu kandidat dr. Vladeta Janković). Sveučilišna profesorica Biljana Stojković kandidatkinja je koalicije Moramo, koju čini 60 ekoloških i sličnih pokreta i udruga, Ne davimo Beograd i udruge poput Ekološkog ustanka, koje su predvodile nedavne prosvjede protiv korporacije Rio Tinto.

Ostali su predsjednički kandidati krajnje desnih stranaka koji se zalažu za uvođenje monarhije, protiv ulaska u EU i NATO, protiv kovid-potvrda…

Na parlamentarnim izborima odvojeno idu socijalisti Ivice Dačića, radikali Vojislava Šešelja, Demokratska stranka Srbije (DSS) osnivača Vojislava Koštunice ide skupa s Pokretom obnove kraljevine Srbije (POKS).

Treću oporbenu koaliciju sa sloganom "Ajmo ljudi" predvodi lider SDS-a i bivši predsjednik Srbije Boris Tadić - tu koaliciju čini Socijaldemokratska stranka, Nova stranka, 1 od 5 miliona, Tolerancija Srbije, Ujedinjeni pokret zelenih Srbije, Bošnjačka građanska stranka i Stranka Crnogoraca. Odvojeno na izbore ide Savez vojvođanskih Mađara na čelu s Istvanom Pastorom, dvije stranke Albanaca, jedna stranka Roma, te dvije bošnjačke stranke: kandidirala se SDA Sandžaka Sulejmana Ugljanina, dok je listu Muftijin amanet istaknula stranka lani preminulog novopazarskog muftije Muamera Zukorlića. Demokratski savez Hrvata u Vojvodini ide s listom Zajedno za Vojvodinu: prvi na listi je Tomislav Žigmanov, predsjednik DSHV-a, a drugi Aleksandar Olenik.

Apel građanima

Kandidat za gradonačelnika Beograda koalicije Ujedinjeni za pobjedu Srbije Vladeta Janković za N1 se požalio na opstrukcije i apelirao na građane: "Iskoristite šansu koja vam se pruža. Dobili ste ključ od tamnice u kojoj se nalazite 10 godina, pa otključajte ta vrata, izađite, udahnite zrak, neka vas sunce obasja".

Na prošlim parlamentarnim izborima Vučićev SNS je osvojio natpolovičnu većinu u Skupštini Srbije s 48,25 posto glasova, koalicija Ivice Dačića i Dragana Markovića Palme dobila je 10,95 posto, a Srpska radikalna stranka Vojislava Šešelja 8,1 posto. Prag su još prešle liste Dveri i DSS s 5,04 posto glasova. Cenzus su uspjele preći dvije liste demokratske oporbe: sa 6,02 posto u parlament je ušla koalicija Za pravednu Srbiju, na čelu s Bojanom Pajtićem iz Demokratske stranke, a 5,02 posto je osvojila koalicija Borisa Tadića i Čedomira Jovanovića, također bivšim liderima DS-a.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2024 00:57