Haški optuženik Vojislav Šešelj ponovno je dospio na naslovnice beogradskog tiska koji u utorak, poslije zahtjeva iz Haaškog tribunala (ICTY) za njegovim povratkom u pritvor, uglavnom ocjenjuje kako Zapad na ovaj način želi naškoditi Srbiji, njezinoj vladi i premijeru Aleksandru Vučiću.
Takvu poruku predsjednik srbijanske vlade i sam šalje autorskim tekstom "Koriste Šešelja da bi nas kaznili" na naslovnici današnjeg izdanja "Politike", dok provladini tabloidi donose naslove "Zapad lomi kičmu Vučiću", "Traže Šešelja, ruše Vučića", "Prljava igra Haaga: Zapad tjera Vučića da uhiti Šešelja", "Zapad izaziva kaos i ruši Vučića sa Šešeljem".
"Zamka Zapada Vučiću: Haag traži Šešelja" naslov je u "Večernjim novostima", a list "Blic" temu o haaškom optuženiku najavljuje kao još jedan politički 'show': "Kreće novi reality: Kako uhititi Šešelja".
Iznimka je liberalno-građanski list "Danas" koji je na svojoj naslovnici ocjenu o slučaju Šešelj prepustio nekadašnjoj direktorici Fonda za humanitarno pravo Nataši Kandić: "Kazalište koje je vlast htjela izbjeći".
Istodobno, svi dnevni listovi prenose i Šešeljevu poruku da se neće dragovoljno predati te da od svojih donedavnih političkih i partijskih sudrugova Tomislava Nikolića i Aleksandra Vučića očekuje uhićenje.
U autorskom tekstu u "Politici" srbijanski premijer ocjenjuje kako u odluci ICTY-a nema "ni prava, ni pravde, a nema, nažalost, ni Vojislava Šešelja" već "ima samo pogrešnih pokušaja kažnjavanja srbijanske vlade".
"Izgleda da je netko, negdje, pogrešno izračunao da je Vojislav Šešelj faktor koji može uzdrmati mene i srbijansku vladu pa ga je, sukladno tome, počeo koristi kao strašilo iz kutije", napisao je Aleksandar Vučić i naveo da svaka odluka koju njegova vlada bude donosila "neće biti nemoralna kao sve političke odluke Haaškog tribunala", nego će imati samo jedan cilj - očuvanje stabilnosti u Srbiji.
"Nama je, na cijelom Balkanu, poslije svega što smo doživjeli, potrebna politika otvorenih karata, jasna i nedvosmislena - i upravo takvu politiku imamo namjeru i provoditi. Ona je naša iskaznica i mogu je svakome, u svakom trenutku, pokazati bez ikakvog straha", naglasio je Vučić.
U sličnom tonu ministar rada, zapošljavanja i socijalne skrbi Aleksandar Vulin, jedan od najgorljivijih zagovornika Vučićeve politike, jutros je za Radio-televiziju Srbije (RTS) ocijenio kako "Haag manipulira Šešeljem i koristi ga kao stalnu prijetnju i faktor za destabilizaciju Srbije".
Vulin je u Dnevniku RTS-a rekao kako je bilo predvidivo da će ICTY, kad je u studenome prošle godine pustio vođu radikala na slobodu, zatražiti i njegov povratak u pritvor, te naglasio kako se nada da će se "izbjeći najgori mogući scenarij po Srbiju" - neredi i krvoproliće na ulicama.
Glavni tajnik srbijanskog ministarstva vanjskih poslova Veljko Odalović ocijenio je za RTS kako "nije dobro da se Srbiji ispostavljaju računi i obveze za koje apsolutno nije bila kriva, niti odgovorna".
Odalović je kazao kao mogući scenarij da, ako Vojislav Šešelj sam ne ode u Haag, Srbiji bude postavljen uvjet da ga izruči.
Šešelj je u ponedjeljak u nekoliko izjava medijima ponovio da se ne namjerava dragovoljno predati, bez obzira na odluku ICTY-a.
"Ako me pitate kako je došlo do te odluke, ja mislim da je to po zahtjevu naprednjačkog režima u Beogradu, Tomislava Nikolića i Aleksandra Vučića, s obzirom da je naglo skočio rejting SRS-a. Vidjet ćemo kako će to izgledati kad me budu uhitili moji najbliži suradnici u svim ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti koji mi se pripisuju", rekao je Šešelj za regionalnu televiziju N1 govoreći o svojoj stranci, Srpskoj radikalnoj stranci, koja na zadnjim izborima nije ušla u parlament.
Prizivno vijeće Haaškog suda zatražilo je u ponedjeljak od Raspravnog vijeća hitan opoziv odluke o privremenom oslobađanju Vojislava Šešelja te mu je naložilo povratak u pritvorsku jedinicu suda u Scheveningenu.
U prvim reakcijama potez Den Haaga službeni Beograd ocijenio je "perfidnim" i "nemoralnim".
Šešelju se po optužbama za ratne zločine u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini sudilo skoro 12 godina u Den Haagu, a zbog lošeg zdravstvenog stanja pušten je na privremenu slobodu 12. studenog 2014. Nakon puštanja je aktivno sudjelovao u političkom životu Srbije, držao je govore na skupovima koji su mahom ocijenjeni kao ratnohuškački i govor mržnje, te organizirao prosvjedne akcije svoje stranke.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....