‘Status kandidata za BiH u EU ovisi o tome hoće li se izbornim inženjeringom preglasati Hrvate‘

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je u utorak kako status kandidata za BiH u EU ovisi o tome hoće li se na sljedećim izborima izbornim inženjeringom preglasati Hrvate te je upozorio da zemlji predstoji još dublja kriza ako se to ostvari.

"Vrlo jasno je stavljeno do znanja, gdje se vrlo jasno vidio doprinos predsjednika vlade (Andreja) Plenkovića, da će se o kandidatskome statusu raspraviti iza izbora. Upravo je takva formulacija stavljena da bi se vidjelo u kojoj mjeri će biti zloporaba ovih elemenata koje nismo otklonili izmjenama Izbornog zakona", rekao je Čović.

Predsjednik HDZ-a BiH najavio se kako će sljedećeg tjedna povjerenik za politiku susjedstva i proširenje Oliver Varhelyi organizirati sastanak s političkim predstavnicima triju naroda iz BiH, upravo kako bi se razgovaralo o provedbi izbornih rezultata nakon sljedećih izbora.

Po Čovićevu tumačenju, zaključci Europskog vijeća o BiH i sastanka političkih lidera iz BiH s Charlesom Michelom sugeriraju da BiH može dobiti kandidatski status ako se izbjegne manipulacija s nametanjem hrvatskih političkih predstavnika. Dodao je kako je dokumentima iz Bruxellesa jasno istaknuta izborna reforma kao najvažniji uvjet napretka BiH na europskome putu.

"Prošlo je vrijeme nametanja stava jednom konstitutivnom narodu koji ustavno treba biti jednakopravan i imati svoje legitimne predstavnike. Ako netko želi još jaču krizu od one koje imamo u zadnje četiri godine s nefunkcioniranjem značajnog dijela vlasti u BiH, volio bih znati što se time dobilo", upitao se Čović na konferenciji za novinare u Mostaru.

Pozvao je bošnjačke stranke da na sljedećim izborima odustanu od izbora trećine izaslanika Hrvata u federalnom Domu naroda.

Na izborima 2018. je za člana Predsjedništva BiH glasovima dominantno Bošnjaka izabran Željko Komšić koji je u hrvatskim sredinama u BiH proglašen nepoželjnom osobom, a predstavnici vlasti iz Zagreba službeno se nisu s njim susreli tijekom četiri godine.

Komšić je ponovno najavio kandidaturu za člana Predsjedništva, a značajan broj bošnjačkih stranaka najavljuje da će visoko na svoje liste za predstojeće izbore postaviti Hrvate kako bi ih izabrali u županijske skupštine, a zatim posrednim izborom u Dom naroda Federacije BiH.

U slučaju da se dokopaju šest od 17 izaslanika Hrvata koliko broji svaki nacionalni klub u Domu naroda Federacije BiH bošnjačke stranke mogu izabrati izvršnu vlast u Federaciji BiH.

To mogu učiniti posve bez hrvatskih stranaka, čak i unatoč tome ako za njih na izborima najesen bude glasovao najveći dio toga naroda što je do sada redovito bio slučaj.

Čović je, po osobnim tvrdnjama, na takav rasplet s nametanjem šest izaslanika u Domu naroda upozorio brojne dužnosnike međunarodne zajednice.

Pojasnio je da su se o rješavanju ovoga prijepora, uz posredovanje administracija EU-a i SAD-a, vodile rasprave tijekom razgovora o izbornoj reformi koja nije rezultirala postizanjem konačnog dogovora.

Upozorio je kako Hrvati ne mogu nikako spriječiti četiri puta brojnije Bošnjake ako odluče izabrati šest izaslanika u Dom naroda.

"Ako brojniji narod naumi tako nešto uraditi, to je nemoguće spriječiti", pojasnio je.

Posebno će na sljedećim izborima na udaru biti Srednjobosanska županija otkuda se biraju trojica hrvatskih izaslanika.

U slučaju da bošnjačke stranke proguraju četiri ili pet zastupnika Hrvata u tamošnju županijsku skupštinu sa sjedištem u Travniku, posve pouzdano dobit će šestog izaslanika za federalni Dom naroda i time kontrolni paket za uspostavu vlasti. Uz to, bošnjačke stranke biraju Hrvate i iz županija sa sjedištem u Goraždu ili Bihaću gdje je broj ovoga naroda marginalan.

Čović je najavio kako će stranka kandidacijske liste za izbore dostaviti Središnjem izbornom povjerenstvu najdalje do ponedjeljka.

Naveo je kako pet kandidata konkurira za poziciju hrvatskog člana BiH Predsjedništva iz redova HDZ-a BiH kojega će poduprijeti i drugih 12 stranaka Hrvatskog narodnog sabora BiH, no nije otkrio njihova imena.