
Ključni događaji:
- Trump je uveo ‘recipročne‘ carine zemljama za koje on smatra da potkradaju SAD
- ‘To je naša deklaracija nezavisnosti‘, rekao je Trump na događaju u vrtu Bijele kuće
- Za EU Trump je uveo carine od 20 posto, za Kinu 34 posto
Trumpov "Dan oslobođenja"
Predsjednik Donald Trump je u srijedu rekao da će uvesti 10-postotne carine na sav uvoz u Sjedinjene Američke Države pored viših carina za neke od najvećih trgovinskih partnera zemlje, intenzivirajući trgovinski rat koji je počeo nakon povratka u Bijelu kuću.
"To je naša deklaracija nezavisnosti", rekao je Trump na događaju u vrtu Bijele kuće.
Pokazao je plakat s popisom recipročnih carina, uključujući one od 34 posto za Kinu (nove nove tarife povećavaju ukupnu stopu na kineski uvoz na 54% uzimajući u obzir prethodne tarife) i 20 posto za Europsku uniju, kao odgovor na njihove carine na američku robu.
Druge pojedinosti zasad nisu jasne jer je Trump nastavio ponavljati ranije kritike da svjetska trgovina šteti američkim radnicima i tvrtkama.
Trumpova administracija je objavila da će nove carine stupiti na snagu odmah nakon što ih predsjednik najavi, no zasad nije predstavila službeni dokument kojim bi krenula njihova primjena.
Međutim, objavila je da će poseban skup carina na uvoz automobila, koji je Trump najavio prošlog tjedna, stupiti na snagu 3. travnja.
Trump je već uveo carine od 20 posto na sav uvoz iz Kine i 25 posto na uvoz čelika i aluminija te ih proširio na proizvode od tih materijala u vrijednosti od gotovo 150 milijardi dolara.
Njegovi savjetnici kažu da će carine vratiti strateški važne proizvodne kapacitete u Sjedinjene Države. Drugi ekonomisti pak upozoravaju da bi carine mogle usporiti svjetsko gospodarstvo, povećati rizik od recesije i za više tisuća dolara povisiti životne troškove za prosječnu američku obitelj.
Zašto Rusije nema na popisu?
Intrigantan je i popis onih država koje se nisu našle na grafikonu Donalda Trumpa, a to su Rusija, te susjedi Sjedinjenih Američkih Država, Kanada i Meksiko. Izostavljanje ovih ključnih igrača otvara brojna pitanja i ukazuje na dublju geopolitičku računicu iza Trumpove trgovinske ofenzive. Više pročitajte OVDJE.
Koje su države prošle najgore?
Američki predsjednik u Vrtu ruža slavodobitno je objavio nove carine koje će, kako je najavio, "SAD uvesti u novo zlatno doba i označiti kraj parazitiranja na poštenim Amerikancima". No osim Kine, Trump je uglavnom nagazio države u razvoju, budući da prema njegovim istraživanjima upravo te države imaju najviše carine na uvoz američkih proizvoda. Više pročitajte OVDJE.
Trumpova tablica
Evo i kompletne Trumpove tablice recipročnih carina. Za Europu je najavio carine od 20 posto, carine Kini odredio na 34 posto, a Srbiji 37 posto.
Kompanije koje ulažu u SAD
Trump sada nabraja niz kompanija za koje tvrdi da ulažu novac u SAD. Među njima je i Apple, za koji kaže da se obvezao uložiti 500 milijardi dolara, a spominje i Nvidiju, Johnson & Johnson te Metu.Tvrdi da se radi o ukupnom iznosu ulaganja od 6 trilijuna dolara.
„Taj će iznos biti znatno veći do kraja godine,” dodaje.
Trump čita s velike tablice nove carine
Trump sada drži veliki grafikon s tablicom pod nazivom "Recipročne carine", koja uspoređuje carine koje druge zemlje nameću SAD-u s onima koje Washington sam primjenjuje.
„Oni naplaćuju nama, mi naplaćujemo njima. Kako itko može biti ljut zbog toga?” kaže.
Posebno ističe Kinu i Europsku uniju. „Oni nas deru. Tužno je to vidjeti. Žalosno.” Kazao je i kako će carine na proizvode iz EU biti 20 posto.
Carine na kineske proizvode biti će 34 posto (Trump tvrdi kako je to odgovor na kineske carine od 67 posto. Najviše carine su na uvoz na proizvode iz Vijetnama - 46 posto, što je, pak, odgovor na " vijetnamske carine od 90 posto".
- Vidite, ove tarife nisu recipročne - kazao je. Dodao je i kako tvrtke koje će proizvoditi na američkom tlu neće morati platiti carine.
"Uvest ćemo carine od 25 posto na sve automobile"
Trump kaže da se više od 80 posto automobila proizvedenih u Južnoj Koreji prodaje unutar te zemlje, dok je u Japanu više od 90% automobila koji se prodaju također proizvedeno u Japanu, te da američki automobili čine tek mali udio na tim tržištima.
„Ford prodaje vrlo malo” u drugim zemljama, kaže Trump, a ta neravnoteža je „desetkovala” američku industriju.
„Zato ćemo, s početkom u ponoć, uvesti carinu od 25 posto na sve automobile proizvedene u inozemstvu,” poručuje Trump.
Trump je iz publike pozvao svog pristašu po imenu Brian da kaže nekoliko riječi. Brian, koji je nosio fluorescentni prsluk, predstavio se kao radnik u automobilskoj industriji koji je odrastao u saveznoj državi Michigan.
Govorio o tome kako je tijekom cijelog svog života gledao kako se jedna po jedna tvornica u području Detroita zatvaraju, a radna mjesta sele drugdje.
„Politike Donalda Trumpa vratit će ulaganja i otvoriti nove tvornice,” kaže Brian.
Na kraju je dodao da članovi sindikata u njegovoj industriji podržavaju predsjednika. Trump je kazao kako Kanada zemlja nameće carine od čak 200 do 250% na brojne američke mliječne proizvode. "Prva limenka mlijeka prodaje se po vrlo niskoj cijeni, ali nakon toga situacija se pogoršava", rekao je.
Također je naglasio da Sjedinjene Države subvencioniraju mnoge zemlje, uključujući i Kanadu te Meksiko.
- Ovo je dan oslobođenja koji smo dugo čekali, dan kada smo Ameriku učinili opet bogatom- kazao je predsjednik Donald Trump na početku svoga govora u Vrtu ruža ispred Bijele kuće.
Spomenuo je strane strvinare, osvetu milo za drago, a sve nazvao jednim od najvećih dana u povijesti SAD.
- To je naša deklaracija ekonomske neovisnosti. Započinje zlatno doba Amerike- kazao je.
Trump kaže da su Sjedinjene Države bile iskorištavane od strane "varalica" i da su ih stranci "opljačkali".
"Naše su porezne obveznike pljačkali više od 50 godina, ali to se više neće događati," dodao je i kako ne krivi strane države, već nesposobne ranije američke predsjednike. Spomenuo je kako Amerika čeka snažnija tržišna konkurencija i niže cijene za potrošače, a publika je na to odgovorila glasnim odobravanjem.
Kreće "dan oslobođenja"
Što možemo očekivati nakon 22 sata kada će američki predsjednik Donald Trump objaviti detalje "dana oslobođenja"?
Tajnica za medije Bijele kuće Karoline Leavitt izjavila je ovog tjedna da će predsjednikov plan uvesti recipročne carine na gotovo sve trgovinske partnere SAD-a, te da će te carine stupiti na snagu "odmah".
Predsjednik još nije naveo kolike će biti carinske stope na stranu robu, niti hoće li se odnositi na cijeli svijet ili samo na proizvode iz određenih zemalja. Leavitt je u utorak rekla da Trump i dalje raspravlja sa svojim timom detalje plana.
Leavitt je izjavila da će nove carine predsjednika vratiti proizvodne poslove u zemlju, kao i "poboljšati konkurentnost Amerike u svim industrijskim sektorima, smanjiti naš golemi trgovinski deficit te u konačnici zaštititi naše gospodarsko i nacionalno sigurnosno stanje."
Izvor blizak Bijeloj kući rekao je ekonomskom uredniku Sky Newsa Edu Conwayu da će se predložene carine primjenjivati u tri razine – 10%, 15% i 20% – ovisno o zemlji i industrijskom sektoru.
Točna stopa za pojedinu zemlju ili industriju određivat će se prema procjeni Bijele kuće o tome kolike prepreke za ulazak na tržište ta zemlja postavlja američkim proizvodima.
Conway je napomenuo da je sam pojam "carina" u ovom kontekstu prilično široko tumačen.
Trumpov cilj je uvesti carine koje odražavaju one koje druge zemlje već primjenjuju na američki izvoz – a prema stajalištu Bijele kuće, čak bi i britanski PDV od 20% mogao biti protumačen kao oblik carine.
O tome što demokrati misle najbolje opisuje izjava vođe manjine u Zastupničkom domu Hakeema Jeffriesa: "ovo nije Dan oslobođenja, ovo je Dan recesije."
Trump: Danas je dan oslobođenja
Donald Trump upravo se prvi put danas oglasio na društvenim mrežama, najavivši objavu o carinama koju iščekuje cijeli svijet.
"Danas je dan oslobođenja u Americi", napisao je američki predsjednik velikim slovima. Njegova objava u Bijeloj kući zakazana je za 16 sati po lokalnom, odnosno 22 po srednjoeuropskom vremenu.
Starmer: ‘Spremni smo na sve i ništa ne isključujemo‘
Sir Keir Starmer rekao je da je Ujedinjeno Kraljevstvo spremno na ‘sve mogućnosti‘ nakon što je Donald Trump najavio uvođenje carina, piše The Telegraph.
Britanski premijer je rekao da njegova Vlada ‘ništa ne isključuje‘ te da bi mogla odgovoriti na ‘Dan oslobođenja‘ američkog predsjednika.
Ali je naznačio da neće biti neposredne odmazde već je obećao ‘smiren, pragmatičan pristup‘ u odnosima s Bijelom kućom.
- Pripremili smo se za sve mogućnosti prije potvrde američkih carina kasnije danas. Dopustite mi da budem jasan: trgovinski rat nije ni u čijem interesu i zemlja zaslužuje - a mi ćemo i zauzeti - miran, pragmatičan pristup - rekao je Starmer u obraćanju pred Donjim domom parlamenta.
- Zato vodimo konstruktivne razgovore kako bismo dogovorili širi sporazum o gospodarskom prosperitetu sa SAD-om. Surađujemo sa svim industrijama i sektorima koji bi mogli biti pogođeni. Naše odluke uvijek će biti vođene našim nacionalnim interesom i zato smo spremni za sve mogućnosti i ništa nećemo isključiti - rekao je Starmer.
Očekuje se da će predsjednik Trump danas u 22 sata po našem vremenu predstaviti niz novih carina za zemlje diljem svijeta.
Bijela kuća je rekla da će carine odmah stupiti na snagu, iako je Trump otvoren za naknadne pregovore.
Trumpove carine ‘imat će negativan utjecaj na cijeli svijet‘, kaže Christine Lagarde
Posljednje planirane carine Donalda Trumpa imat će ‘negativan učinak na cijeli svijet, ali njihov točan učinak ovisi o tome koliko daleko idu, koliko dugo traju i može li se pregovarati o trgovinskim sporazumima‘, ponovila je u srijedu predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde.
‘Utjecaj carina će biti negativan u cijelom svijetu, a trajnost njihova utjecaja varirat će ovisno o opsegu, o ciljanim proizvodima, o tome koliko dugo traju, o tome postoje li pregovori ili ne. Jer nemojmo zaboraviti, vrlo često te eskalacije carina - jer se pokažu štetnima, čak i za one koji ih uzrokuju - dovedu za pregovaračke stolove ljude koji onda doista sjednu i raspravljaju te na kraju uklone neke od tih barijera‘, kazala je Lagarde za irski radio Newstalk.
Još uvijek nepoznati detalji Trumpovog ‘Dana oslobođenja‘, objave novih carina
Američki predsjednik Donald Trump u srijedu bi trebao uvesti nove recipročne carine drugim državama, a njegova najava potaknula je strahove od rasta cijena diljem svijeta i eskalacije trgovinskog rata.
Detalji o Trumpovom planu za „Dan oslobođenja”, kako je prozvao datum kad će objaviti nove carine, i dalje se formuliraju te su poznati samo najbližem krugu unutar Bijele kuće. Republikanac bi ga trebao otkriti u srijedu u četiri sata po lokalnom, odnosno 21 sat po hrvatskom vremenu, u Vrtu ruža Bijele kuće.
Nove carine na snagu će stupiti čim ih Trump objavi, a odvojene carine od 25 posto na uvoz automobila dan kasnije.
Trump ističe da je cilj njegovog plana ujednačiti američke carine s onim višim koje druge države imaju prema SAD-u, što ugrožava američki izvoz.
No format tih mjera i dalje je nepoznat, a dio izvješća prenosi da američki predsjednik razmatra univerzalni postotak od 20 posto.
„Ne mogu se prisjetiti situacije u kojoj su ulozi bili toliko visoki, a ishod toliko nepredvidljiv”; rekao je Steve Sosnick iz brokerske tvrtke Interactive Brokers.
„Vrag će biti u detaljima, a njih nitko ne zna”.
Bivši član Trumpovog trgovinskog tima iz prvog mandata rekao je Reutersu da će on vjerojatno uvesti opsežne carine pojedinačnim državama na nižim nego očekivanim razinama.
Taj anonimni dužnosnik rekao je da će broj zemalja biti veći od 15, koliko je ranije najavio ministar financija Scott Bessent.
Ministar je u utorak predstavničkom domu Kongresa rekao da recipročne mjere predstavljaju „gornju granicu” carina koje prijete drugim državama te da će se one moći smanjivati ako će zadovoljiti zahtjeve Washingtona, rekao je republikanski zastupnik Kevin Hern.
Ryan Majerus, bivši dužnosnik američkog ministarstva trgovine, smatra da bi univerzalna carina bila lakša za implementaciju te da bi dovela do većih prihoda, no da bi pojedinačne stope bile bolje skrojene za nepravedne trgovinske prakse pojedinih država.
„U svakom slučaju, utjecaj današnje najave bit će značajan u nizu raznih industrija”, rekao je Majerus, partner u odvjetničkoj firmi King & Spalding.
Niz carina
U samo deset tjedana od povratka na dužnost republikanski predsjednik uveo je 20 posto carina na sav uvoz iz Kine te je vratio 25 posto carina na uvoz čelika i aluminija.
Jednomjesečna odgoda najavljenih carina od 25 posto Meksiku i Kanadi istječe u srijedu. Sve veća neizvjesnost oko carina kobna je za povjerenje investitora, potrošača i poduzeća.
Uznemireni ulagači se više od mjesec dana žure prodavati dionice, što je izbrisalo gotovo pet bilijuna dolara vrijednosti američkih dionica od sredine veljače.
Američki trgovinski partneri, od Europske unije, Kanade i Meksika, pa i novog, neuobičajenog saveza Kine, Japana i Južne Koreje po tom pitanju, najavili su recipročne mjere SAD-u.
U Australiji su premijer Anthony Albanese i njegov suparnik na izborima u svibnju, čelnik Liberalne stranke Peter Dutton, najavili da će braniti nacionalne interese protiv američkih carina koje će pogoditi industriju australske govedine.
"Da se trebam posvađati s Donaldom Trumpom ili bilo kojim drugim svjetskim čelnikom kako bih unaprijedio interese naše nacije, učinio bih to bez razmišljanja", rekao je Dutton u intervjuu za Sky News Australia.
Kanadski premijer Mark Carney i meksička predsjednica Claudia Sheinbaum razgovarali su u utorak o planu Kanade da se "bori protiv neopravdanih trgovinskih akcija" SAD-a, priopćio je Carneyev ured.
Američke tvrtke objavile su da je pokret ‘Kupujmo kanadsko‘ već otežao plasman njihovih proizvoda na kanadsko tržište.
Trump smatra da su američki radnici i tvrtke godinama žrtve sporazuma slobodne trgovine koji su uklanjali barijere globalnoj trgovini i u SAD-u stvorile uvozno tržište vrijedno tri bilijuna dolara.
Republikanac vjeruje da je to dovelo do neuravnoteženog trgovinskog odnosa SAD-a i svijeta s deficitom od 1,2 bilijuna dolara.
Carine od 20 posto bi s onima koje su već na snazi prosječno američko kućanstvo koštale najmanje 3,4 tisuće dolara godišnje, tvrdi istraživanje sa sveučilište Yale.
Trumpove carine mogle bi izazvati ‘veliki šok‘ za globalnu trgovinu, upozorava Deutsche Bank
Analitičari Deutsche Bank izdali su oštro upozorenje na moguće posljedice uvođenja carina, koje će Donald Trump najaviti večeras u 22 sata po našem vremenu.
Kažu da bi rast BDP-a SAD-a mogao pasti za 100-120 baznih bodova ove godine, s porastom temeljne inflacije za 90-120 baznih bodova - to je najgori mogući scenarij gdje recipročne carine uključuju cjelokupni PDV svake zemlje.
‘Očito je da bi mogućnost uvođenja carina predstavljala veliki šok za globalni trgovinski sustav i dogodile bi se prilično velike seizmičke posljedice za svjetsko gospodarstvo‘, dodala je Deutsche Bank, piše Sky News.
Najava carina danas u 16 sati po istočnoameričkom vremenu
Očekuje se da će Donald Trump najaviti uvođenje sveobuhvatnih carina u obraćanju javnosti iz ružičnjaka Bijele kuće danas oko 16:00 po istočnoameričkom vremenu, što je 22:00 po našem vremenu.
Opširnije pročitajte OVDJE.
Europske burze u minusu uoči Trumpovih carina
Na europskim su burzama u srijedu ujutro cijene dionica pale jer su ulagači oprezni uoči objave odluke predsjednika SAD-a Donalda Trumpa o recipročnim carinama, koja će znatno utjecati na tržišta.
STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,2 posto.
Pritom je londonski FTSE indeks oslabio 0,21 posto, na 8.616 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,55 posto, na 22.415 bodova, a pariški CAC 0,54 posto, na 7.835 bodova.
Ulagači su oprezni jer će u srijedu poslijepodne Trump objaviti oduke o recipročnim carinama.
Na tržištima vlada velika neizvjesnost jer se ne zna hoće li se carine primjenjivati na uvoz iz svih zemalja ili samo onih s kojima SAD ima najveći trgovinski deficit, hoće li stopa carinjenja biti ista za sve ili različita?
I dok neki kažu da će nakon Trumpove objave situacija biti jasna, drugi nisu sigurni u to.
„Mislim da nećemo dobiti jasnu sliku kakvu ulagači i poslovni ljudi priželjkuju. Puno smo vremena potrošili na razgovore o carinama, no važnija je priča što s gospodarstvom koje nije u punoj brzini”, kaže Garrett Melson, strateg u tvrtki Natixis Investment Managers Solutions.
Možda će u srijedu situacija biti jasnija po pitanju carina, no odgovor na pitanje kako će te carine utjecati na gospodarstvo trebat će pričekati određeno vrijeme.
Većina analitičara očekuje rast inflacije i negativan utjecaj na međunarodnu trgovinu, a time i rast gospodarstava.
A kako su mnoge zemlje, uključujući Kinu, Kanadu i Europsku uniju, najavile protumjere, ulagači se plaše eskalacije carinskog rata, što bi dodatno pogoršalo situaciju u globalnom gospodarstvu.
„Trump je 2. travanj nazvao ‘Danom oslobođenja‘, no malo je vjerojatno da će tržišta doista biti oslobođena od carinskih neizvjesnosti. Ako druge zemlje uzvrate protumjerama, Trump bi mogao povećati ulog, a to bi moglo i dalje držati ulagače u neizvjesnosti”, objašnjava Vasu Menon, strateg u tvrtki OCBC.
I na azijskim se burzama trguje oprezno. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,1 posto.
Pritom je japanski Nikkei indeks ojačao 0,3 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Šangaju i Australiji porasle između 0,1 i 0,3 posto. U Južnoj Koreji su, pak, pale 0,6 posto.
Azijski ulagači oprezni uoči Trumpovih carina
Na azijskim se burzama u srijedu trguje oprezno, kao i jučer na Wall Streetu, jer ulagači ne žele riskirati uoči odluke predsjednika SAD-a Donalda Trumpa o carinama, koja će znatno utjecati na smjer tržišta.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 7,00 sati u plusu 0,1 posto.
Pritom je japanski Nikkei indeks ojačao 0,2 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Šangaju i Australiji porasle između 0,1 i 0,3 posto. U Južnoj Koreji su, pak, pale 0,5 posto.
Na azijskim se burzama trguje oprezno, kao i jučer na Wall Streetu, kada je Dow Jones indeks oslabio 0,03 posto, dok je S&P 500 porastao 0,38, a Nasdaq indeks 0,87 posto.
Ulagači su oprezni jer će u srijedu poslijepodne Trump objaviti oduke o recipročnim carinama.
Na tržištima vlada velika neizvjesnost jer se ne zna hoće li se carine primjenjivati na uvoz iz svih zemalja ili samo onih s kojima SAD ima najveći trgovinski deficit, hoće li stopa carinjenja biti ista za sve ili različita?
I dok neki kažu da će nakon Trumpove objave situacija biti jasna, drugi nisu sigurni u to.
„Mislim da nećemo dobiti jasnu sliku kakvu ulagači i poslovni ljudi priželjkuju. Puno smo vremena potrošili na razgovore o carinama, no važnija je priča što s gospodarstvom koje nije u punoj brzini”, kaže Garrett Melson, strateg u tvrtki Natixis Investment Managers Solutions.
Možda će u srijedu situacija biti jasnija po pitanju carina, no odgovor na pitanje kako će te carine utjecati na gospodarstvo trebat će pričekati određeno vrijeme.
Većina analitičara očekuje rast inflacije i negativan utjecaj na međunarodnu trgovinu, a time i rast gospodarstava.
A kako su mnoge zemlje, uključujući Kinu, Kanadu i Europsku uniju, najavile protumjere, ulagači se plaše eskalacije carinskog rata, što bi dodatno pogoršalo situaciju u globalnom gospodarstvu.
„Trump je 2. travanj nazvao ‘Danom oslobođenja‘, no malo je vjerojatno da će tržišta doista biti oslobođena od carinskih neizvjesnosti. Ako druge zemlje uzvrate protumjerama, Trump bi mogao povećati ulog, a to bi moglo i dalje držati ulagače u neizvjesnosti”, objašnjava Vasu Menon, strateg u tvrtki OCBC.
Dolar ojačao, cijene nafte stagniraju
A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla drugi dan zaredom.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 104,20 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 104,05 bodova.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 149,60 na 149,80 jena.
Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,0795 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0825 dolara.
Cijene nafte, pak, stagniraju. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je jutros 0,01 posto, na 74,50 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,06 posto, na 71,25 dolara.
Što donosi ‘Dan oslobođenja‘?
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump predstavit će 2. travnja "recipročne" carine koje će nametnuti zemljama za koje on smatra da, takoreći, potajno godinama potkradaju SAD, piše Sky News.
Iako se ne zna o kojim se zemljama radi, Trump je 30. ožujka rekao da će carine nametnuti "svim zemljama".
Hoće li tako zaista i biti? Teško je reći, pogotovo zato što je američki je predsjednik 28. ožujka izjavio da je spreman pregovarati sa zemljama koje ne žele da im SAD nametne carine, ali da će pregovori početi nakon 2. travnja, tzv. "Dana oslobođenja".
Prije toga je rekao da je moguće da će nekim zemljama popustiti, a da bi prema nekima mogao biti još ljubazniji.
Otkad je po drugi put postao predsjednik SAD-a, Donald Trump je carinama opteretio uvoz aluminija, čelika, automobila i šampanjca te Kinu, Kanadu i Meksiko, a svojim je carinskim bičem prijetio nizu drugih zemalja.
Carine o kojima Trump priča zapravo su porezi na robu koju Amerika uvozi iz ostatka svijeta. Te carine plaćaju američki uvoznici. Sky News kaže da američki vlasti carinama žele obeshrabriti uvoz, zaštititi američke proizvođače i povećati broj radnih mjesta.
Međutim, tvrtke će zbog carina podići cijene svojih proizvoda, što znači da će potrošači za njih morati izdvojiti više sredstava.
Carine mogu naštetiti zemljama-izvoznicama jer će njihovi proizvodi postati skuplji i manje atraktivni.
Trump "recipročnim" carinama planira odgovoriti na carine koje će druge zemlje nametnuti Americi. Novi-stari američki predsjednik u prvom je mandatu također koristio carine kako bi stekao prednost u trgovinskim pregovorima s Kanadom i Meksikom.
PROČITAJTE VIŠE > Trumpov ‘Dan oslobođenja‘ mogao bi se pretvoriti u kataklizmu, ekonomisti: "Ovo je najgori scenarij, stradat će i Hrvatska"
Velika Britanija nada se da će se naći na popisu zemalja koje će Trump poštedjeti novih carina, međutim britanski premijer Keir Starmer i američki predsjednik još uvijek pregovaraju. Britanac je rekao da pregovori idu dobro, ali da će carina najvjerojatnije biti. "Nitko ne želi trgovinski rat, ali moram voditi računa o interesima nacije", rekao je Starmer.
Sky News navodi da Trump nije rekao da će nove carine nametnuti baš Velikoj Britaniji te da su London i Washington uglavnom ravnopravni trgovinski partneri.
Carina od 25 posto na automobile koje Amerika uvozi stupit će na snagu 2. travnja, a najavio da će u svibnju ocariniti i dijelove za automobile. Carine kojima će opteretiti dijelove za aute mogli bi ozbiljno naštetiti američkim proizvođačima automobila jer ih oni dobavljaju iz cijelog svijeta.
Trump je rekao da će te carine potaknuti rast. Američki se predsjednik pohvalio najavom južnokorejskog proizvođača automobila Hyundaija da će u američkoj saveznoj državi Louisiani izgraditi pogon vrijedan 5,8 milijardi dolara.
Ako Trump Britaniji nametne carine na automobile, nastradat će britanski proizvođači Jaguar Land Rover, Aston Martin i Rolls-Royce. Amerika je najveće inozemno tržište za britanske automobile, a proizvođačima je 2023. donijelo 6,4 milijardi funti (7,65 milijardi eura), 18,4 posto od svih prihoda iz inozemstva.
PROČITAJTE VIŠE > Ako je istina što tvrdi, neće biti dobro za nikoga. Trump: ‘Srijeda će biti specijalan dan!‘
Trump je rekao da će svim zemljama koje od Venezuele kupuju naftu i/ili plin nametnuti carine od 25 posto (među tim zemljama je i - SAD).
Američki je predsjednik 12. ožujka nametnuo 25-postotne carine na sav čelik i aluminij koji SAD uvozi.
Kini je nametnuo 20-postotne carine na sve proizvode koje izvozi u Ameriku.
Kanada i Meksiko naći će se 2. travnja na udaru carina od 25 posto. Kanadi je u međuvremenu nametnuo i 10-postotne carine na energetske proizvode.
Svijet je u velikoj mjeri osudio Trumpovu carinsku politiku, a pogotovo su oštre reakcije stigle iz Kanade i Meksika.
Neke su zemlje na Trumpove carine odgovorile vlastitima, a neke su mu samo priprijetile.
Kina je Americi nametnula niz carina, od onih na ugljen i ukapljeni do onih na sirovu naftu i poljoprivredne proizvode.
Kanada joj je nametnula care na proizvode od čelika i aluminija te hranu i odjeću.
Europska unija rekla je da će SAD-u nametnuti recipročne carine, ali nije rekla kolike će biti. Unija isprve rekla da će 1. travnja uvesti kontramjere koje će pogoditi američku robu vrijednu 26 milijardi eura, ali je kasnije rekla da će ih uvesti sredinom travnja.
Najveće nepoznanice
BBC je izdvojio tri najveće nepoznanice prije prijelomne Trumpove objave.
1. Koliko će carine biti visoke?
Bijela kuća nije objavila koliko bi visoke carine mogle biti, iako su analitičari spekulirali o raznim mogućim stopama.
Tijekom prošlogodišnje predizborne kampanje, Trump je zagovarao 10% carine na sav uvoz u SAD, ponekad sugerirajući da bi ta stopa mogla biti 20%, pa čak i 60% za uvoz iz Kine.
Nakon što je preuzeo dužnost, predstavio je koncept "recipročnih" carina, sugerirajući da će stope varirati od zemlje do zemlje.
"Vrlo jednostavno, ako oni nama naplaćuju, naplatit ćemo i mi njima", rekao je u veljači, neposredno prije nego što je naložio dužnosnicima da razviju takav plan.
Bijela kuća je potom dodatno zakomplicirala situaciju, napomenuvši da će njihove preporuke uz carine uključivati i druge politike koje smatraju nepravednima prema američkom poslovanju, poput poreza na dodanu vrijednost (PDV).
To je izazvalo paniku među poduzetnicima i političarima koji pokušavaju procijeniti koliki će porezni teret pasti na njihove proizvode i kako će se najavljene carine uklopiti s već postojećim, poput onih na čelik i aluminij koje je Trump već uveo.
Primjerice, europski dužnosnici se pripremaju na dvoznamenkastu carinu na svoj izvoz. Trump je ranije ove godine izjavio da planira nametnuti 25% uvozne carine na robu iz Europske unije.
2. Koje bi zemlje mogle biti pogođene?
Trumpova administracija još nije službeno potvrdila koje će zemlje biti pogođene, iako se najavljuje da će srijeda donijeti širok spektar mjera.
Predsjednik je u nedjelju rekao da bi nove carine mogle vrijediti za "sve zemlje", što sugerira mogući povratak ideji opće carinske stope koju je zagovarao u kampanji.
To je pokvarilo nade nekim državama, poput Ujedinjenog Kraljevstva, koje su mislile da bi mogle izbjeći udar, iako mnoge još uvijek pokušavaju ispregovarati neko rješenje.
Međutim, još uvijek nije jasno hoće li se carine primijeniti univerzalno ili ciljati određene zemlje.
Prošlog mjeseca, američki ministar financija Scott Bessent izjavio je da su napori usmjereni na "Prljavih 15" – 15% zemalja koje čine najveći dio američke trgovine i koje, prema mišljenju SAD-a, svojim carinama i pravilima nanose štetu američkim poduzećima.
Ured američkog trgovinskog predstavnika je, pripremajući preporuke, identificirao zemlje koje su ih "posebno zanimale".
To su Argentina, Australija, Brazil, Kanada, Kina, Europska unija, Indija, Indonezija, Japan, Koreja, Malezija, Meksiko, Rusija, Saudijska Arabija, Južna Afrika, Švicarska, Tajvan, Tajland, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Vijetnam.
Sam Trump je neke od svojih najžešćih kritika uputio povijesnim savezničkim zemljama i glavnim trgovinskim partnerima poput Kanade i Europske unije.
"Prijatelj je često bio puno gori od neprijatelja", izjavio je prošlog tjedna.
3. Kakav će biti učinak carina?
Carine su porezi na uvoz. Ključno pitanje je: tko će ih platiti?
Tehnički, odgovor je jednostavan: američke tvrtke koje uvoze robu suočit će se s računom, osobito ako Bijela kuća odluči naplaćivati carine "odmah", kako je u utorak sugerirala glasnogovornica Karoline Leavitt.
No, što su carine veće, to će više tvrtki tražiti načine da nadoknade te troškove – bilo promjenom dobavljača, pritiskom na poslovne partnere da preuzmu dio tereta ili podizanjem cijena za američke potrošače.
Mnoge su tvrtke već najavile da se pripremaju za podizanje cijena. No to nosi rizike, jer ako cijene previše porastu, kupci bi mogli odustati od kupnje.
Ove dinamike povećavaju rizik od ekonomske recesije, kako u SAD-u, tako i u ostatku svijeta, gdje mnoge tvrtke ovise o američkom tržištu.
Trump tvrdi da tvrtke koje žele izbjeći carine jednostavno mogu premjestiti poslovanje u SAD. No to nije brzo ni lako rješenje, s obzirom na visoke troškove zapošljavanja i izgradnje tvornica.
Ako se u cijelu priču uključe valutni tečajevi i mogući uzvratni potezi drugih država, posljedice Trumpovog pokušaja resetiranja globalne trgovine mogle bi ostati nepredvidive još dugo nakon srijede.
Komentari
0