KRIZ U SUSJEDSTVU

STRAŠAN SLUČAJ UGLEDNOG EPIDEMIOLOGA JOŠ JEDNOM RAZOTKRIO KAKAV KAOS VLADA U UNUTARNJEM USTROJU BiH 'Pa znate li koliko mi kriznih stožera imamo?'

 
 Samir Jordamovic / Anadolu Agency via AFP

Pandemija prouzročena koronavirusom ispostavila je Bosni i Hercegovini još jedan od računa koje već gotovo dva i pol desetljeća plaća zbog svog nefunkcionalnog unutarnjeg ustroja, ocjena je medicinskih stručnjaka koju u srijedu prenose lokalni mediji.

U BiH je od izbijanja epidemije bolesti COVID-19 zabilježeno gotovo 800 slučajeva virusne zaraze te 33 smrtna slučaja koja se s tim mogu povezati.

Iako su umrle uglavnom osobe starije životne dobi i kronični bolesnici, okolnosti pod kojima je potkraj prošlog tjedna na sarajevskoj Klinici za plućne bolesti preminuo ugledni liječnik-epidemiolog Šefik Pašagić (61) potaknule su burne rasprave o stanju u zdravstvu opterećenom nelogičnim podjelama, manjkom opreme, kvalitetnih liječnika i lošim upravljanjem sustavom.

"Taj sustav je bio prije infekcije i s njim nitko nije bio zadovoljan. To je sad došlo na naplatu, to se zove Dayton", kazao je za televiziju N1 primarijus Harun Drljević, predsjednik Liječničke komore Federacije BiH.

Rasprava o stanju u zdravstvu u BiH eskalirala je nakon što je ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić u utorak ustvrdio kako među liječnicima postoje oni koji su "kukavice i dezerteri", jer zbog osobne sigurnosti odbijaju pregledati pacijente za koje posumnjaju da bi mogli biti zaraženi koronavirusom. Pozvao je sve građane da takve slučajeve dokumentiraju kako bi se liječnicima koji postupaju neetično oduzela dozvola za rad.

Radončićeve teške optužbe na tragu su izjava supruge doktora Pašagića, koja je nakon njegove smrti u dramatičnoj ispovijedi lokalnim medijima ustvrdila kako su se njih dvoje deset dana bezuspješno pokušavali izboriti da netko od liječnika iz sarajevskih domova zdravlja uopće pregleda njezinog muža i postavi dijagnozu. Sve što su dobili bio je "telefonski pregled", a kada se stanje toliko pogoršalo da je Pašagić dospio do bolnice i do respiratora, za njega je već bilo kasno.

Dva entiteta, desetak kriznih stožera, dvojbene smjernice...

U BiH se do liječnika u domovima zdravlja ne može doći izravno, u slučaju indicija o zaraženosti koronavirusom, nego se pacijenta nakon telefonskog kontakta usmjerava što bi trebao napraviti. No, za to predviđene telefonske linije zagušene su, liječnika koji bi odgovarali na pozive je malo, a timovi koji bi trebali provjeravati "sumnjive" slučajeve na terenu nemaju potrebnu zaštitnu opremu.

Liječnika komora Sarajevske županije u srijedu je odbacila Radončićeve optužbe na račun liječnika, ali i sama priznala kako je nužna reorganizacija jer sustav ne funkcionira dobro.

I primarijus Drljević, iz Liječničke komore Federacije BiH, osudio je optužbe na račun liječnika, no komentirajući slučaj smrti doktora Pašagića istaknuo je kako neposjedovanje adekvatne medicinske zaštitne opreme nije nikakav razlog da se ne pregleda pacijent, jer je to jasna obveza liječnika.

Po njegovim riječima, poseban su problem dvojbene "smjernice i algoritmi" na koje se poziva uprava domova zdravlja tvrdeći da je Pašagić tretiran sukladno uspostavljenim protokolima. Njih su izdali županijski ministar zdravlja i krizni stožer pa je odgovornost na liječnicima samo ako ih ne poštuju.

"Onaj tko je izmislio 'telefonsku medicinu' mora snositi odgovornost za posljedice onoga što se događa u Sarajevu", poručio je dr Drljević.

Nijedna država na svijetu nema dovoljno medicinskog kadra koji bi se nosio sa situacijama poput pandemije, no to se onda kompenzira dobrom organizacijom, ističe on ustvrdivši da BiH nije u stanju ni to učiniti jer joj to ne dopušta unutarnji ustroj u kojemu država nema nikakve ovlasti nad zdravstvom.

"Mi u BiH imamo dva entiteta, a u Republici Srpskoj je situacija, po mom mišljenju, bolja jer imaju jednog ministra, jedan krizni stožer, a kod nas (u Federaciji) ima 10 županijskih i jedan federalni, dakle ukupno 11 kriznih stožera i različitih interpretacija preporuka Svjetske zdravstvene organizacije", opisuje Drljević.

Tako u nekim bolnicama i domovima zdravlja ima svega što je potrebno, a u nekima nema ništa, ovisno o tome što su odlučivale i nabavljale lokalne vlasti, pa se u državi ne može provesti ujednačena borba protiv zaraze koronavirusom.

Najviše što se može uraditi u postojećim okolnostima je osigurati mobilne timove koji će posjetiti sve pacijente kod kojih postoji sumnja na zarazu, kazao je Drljević poručivši kolegama da se zarazom bave kao realnom opasnošću, a ne da je doživljavaju "kao početak predizborne kampanje".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 11:54