Ključni događaji:
EU: ‘Bezuvjetno povlačenje‘ Rusije iz Ukrajine uvjet za ukidanje ili izmjenu sankcija
Trump: Rusija možda ‘odugovlači‘ - ali ‘i ja sam to znao raditi tijekom godina‘
Bijela kuća slavi prekid vatre u Crnom moru
U Ukrajini skeptični: ‘Ovakav dogovor nije ono što nam sad treba!‘
Zelenski: ‘Korak u pravom smjeru, ali Moskva opet laže i manipulira!‘
Zelenski: SAD će osigurati da Putin prihvati prekid vatre
Ukrajinski predsjednik rekao je da očekuje da će SAD osigurati da Putin prihvati prekid vatre.
- Vjerujemo da će Amerika biti dovoljno jaka da navede Putina da prihvati bezuvjetni prekid vatre, izjavio je nakon što je Moskva iznijela uvjete za prekid napada u Crnom moru uz posredovanje Washingtona.
Također kaže da zemlje trebaju nastaviti vršiti pritisak na Rusiju.
Macron: ‘Rusija ne može diktirati uvjete, nastavljamo potporu Ukrajini‘
Macron je na zajedničkoj press konferenciji izjavio da Rusija reinterpretira ono što je dogovoreno u pregovorima o prekidu vatre.
- Primjećujem da je Rusija uvijek u iskušenju da reinterpretira ono o čemu razgovaramo i oko čega se složimo, kaže on. ‘Iako kažu da žele mir, nastavljaju intenzivno napadati na teritoriju Ukrajine, uključujući i civilne ciljeve‘.
Također kaže da će Francuska pružiti dodatne dvije milijarde dolara vojne potpore Ukrajini.
Smatra da Rusija ne može diktirati uvjete mira.
Što se tiče ukidanja sankcija Rusiji, kazao je da je ‘puno prerano‘ za ukidanje sankcija.
Estonija zabranjuje Rusima da glasuju na lokalnim izborima
Estonija je donijela zakon kojim se zabranjuje ruskim državljanima i državljanima zemalja koje nisu u Europskoj uniji, a koji borave u zemlji da glasaju na lokalnim izborima.
Estonski premijer Kristen Michal rekao je da je ovaj potez ‘pobjeda za sve‘, dodajući na X: ‘Odluke u našem lokalnom životu neće donositi građani agresorskih država, nego ćemo odlučiti sami‘.
Ograničenja, ako budu potpisana u parlamentu, zabranit će glasanje građanima Rusije i onima koji nisu iz EU-a.
Gotovo 80.000 ruskih državljana ima boravišnu dozvolu u Estoniji, bivšoj sovjetskoj republici koja je ponovno stekla neovisnost 1991.
Zelenski stigao u Pariz na samit o Ukrajini
Volodimir Zelenski stigao je u Pariz gdje će sudjelovati na još jednom u nizu samita o Ukrajini. U Elizejskoj palači dočekuje ga Emmanuel Macron.
Takozvana ‘koalicija voljnih nacija‘ koje su saveznici Ukrajine okupljaju se u Parizu kako bi razmotrile opcije za moguće raspoređivanje snaga u zemlji nakon bilo kakvog prekida vatre s Rusijom.
Dužnosnici su rekli da će se ranije rasprave na sastanku u Parizu usredotočiti na niz pitanja, poput toga kako vojno ojačati Ukrajinu da odvrati buduće napade i kako nadzirati ograničena primirja nad morskim ciljevima i energetskom infrastrukturom.
‘Rusija nije sposobna upravljati elektranom‘
Ukrajina je optužila Moskvu da nije sposobna upravljati sigurnošću nuklearne elektrane Zaporižje, koju su okupirali Rusi, nakon, kako je rekla, izvješća o velikom izlijevanju dizela.
Rusija je okupirala elektranu u prvim danima svoje opsežne invazije na Ukrajinu 2022. Od tada se Moskva i Kijev međusobno optužuju za organiziranje napada i riskiranje nuklearnog incidenta.
- Primili smo izvješća o oštećenju dizelskog spremnika u nuklearnoj elektrani Zaporižja pod ruskom okupacijom, rekao je glasnogovornik ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova Heorhij Tihij na X-u. ‘Proliveno gorivo bilo je dovoljno za napajanje generatora stanice za hitne slučajeve 25 dana‘.
Nije naveo podrijetlo izvješća niti rekao kada i kako je nastala šteta, rekavši samo da je to ‘izravan rezultat ruske nepromišljene zamjene‘ licenciranih ukrajinskih stručnjaka ruskim osobljem.
- Rusi ne samo da su ukrali elektranu, već nisu u stanju pobrinuti se za osnovnu sigurnost, rekao je.
U srijedu nije bilo neposrednih ruskih izvješća o izlijevanju dizela u tvornici.
Ukrajina kaže da je rusko upravljanje elektranom, koja trenutačno ne proizvodi električnu energiju, dovelo do ozbiljne degradacije opreme i da bi elektrana mogla obnoviti rad samo ako se vrati pod kontrolu Ukrajine.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je u utorak da se elektrana treba tretirati kao ruska i reklo da je ukrajinska kontrola nad njom nemoguća.
Predsjednik Donald Trump sugerirao je da bi Sjedinjene Države mogle pomoći u upravljanju i eventualnom posjedovanju ukrajinskih nuklearnih elektrana. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da se o vlasništvu nije raspravljalo i odbacio je takvu mogućnost.
- (Elektrana) mora biti vraćena pod ukrajinsku kontrolu; to je jedini način da spriječimo daljnje incidente, rekao je Tihij.
Lavrov: Rusija i SAD razgovaraju o plinovodu Sjeverni tok
U tijeku su razgovori između Rusije i Sjedinjenih Država o plinovodu Sjeverni tok koji povezuje Rusiju s Njemačkom ispod Baltičkog mora, rekao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u srijedu za državnu televiziju.
Lavrov je rekao da bi bilo zanimljivo vidjeti "hoće li Amerikanci iskoristiti svoj utjecaj na Europu i prisiliti je da prestane odbijati ruski plin", navodi se u izvješću državne novinske agencije TASS.
Lavrov nije naveo detalje razgovora. Njegovi komentari slijede izvješća o tome da bi puštanje u rad novijeg plinovoda, Sjevernog toka 2, moglo biti dio američko-ruskog sporazuma o okončanju ukrajinskog rata, vjerojatno uz sudjelovanje američkih investitora.
Sjeverni tok 2, koji nikada nije pušten u rad, zaustavila je njemačka vlada nakon sveobuhvatne ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. Eksplozija u rujnu uništila je jedan od dva dovršena cjevovoda.
Druge eksplozije u isto vrijeme oštetile su oba cjevovoda Sjevernog toka 1, koji je pušten u rad 2011. Rusija je prestala isporučivati plin ovim plinovodom krajem kolovoza 2022. Lavrov je rekao da je ruski plin odbijen iz političkih razloga i da je to natjeralo njemačku industriju da plaća više cijene energije.
U svojim kritikama prozvao je njemačkog ministra gospodarstva u odlasku Roberta Habecka, njemačkog ministra obrane u odlasku Borisa Pistoriusa i predsjednicu Komisije Europske unije Ursulu von der Leyen.
"Kažu da neće ponovno pustiti u rad Sjeverni tok ni po koju cijenu. Ti su ljudi bolesni ili suicidalni", rekao je.
Otkako su obustavljene isporuke plinovodima, Njemačka uvozi velike količine ukapljenog prirodnog plina iz SAD-a i drugih izvora.
NATO: Ako netko napadne Savez, susrest će se sa svom njegovom silom
Glavni tajnik Sjevernoatlantskog saveza Mark Rutte obećao je u srijedu da će Savez oštro odgovoriti ako Ruska Federacija napadne Poljsku ili bilo koju drugu članicu pakta, piše Daily Mail.
- Ako se bilo tko preračuna i pomisli da se može izvući s napadom na Poljsku ili neku drugu saveznicu, susrest će se sa svom silom ovog moćnog saveza. Naša će reakcija biti razorna - rekao je Rutte tijekom konferencije za medije koju je održao s poljskim premijerom Donaldom Tuskom.
- To mora biti jasno (ruskom predsjedniku) Vladimiru Putinu i bilo kome tko nas želi napasti - rekao je Rutte.
EU: ‘Bezuvjetno povlačenje‘ Rusije iz Ukrajine uvjet za ukidanje ili izmjenu sankcija
Povlačenje svih ruskih snaga iz Ukrajine bio bi jedan od glavnih uvjeta za ukidanje ili izmjenu sankcija EU-a, rekao je u srijedu glasnogovornik Europske komisije.
Zemlje Europske unije obnovile su dva okvira sankcija Rusiji za dodatnih šest mjeseci krajem siječnja i početkom ovog mjeseca. Za bilo kakve promjene sankcija potrebna je jednoglasnost 27 država članica.
"Okončanje neizazvane i neopravdane ruske agresije u Ukrajini i bezuvjetno povlačenje svih ruskih vojnih snaga s cijelog teritorija Ukrajine bio bi jedan od glavnih uvjeta za izmjenu ili ukidanje sankcija", rekao je glasnogovornik.
Sjedinjene Države postigle su u utorak odvojene dogovore s Ukrajinom i Rusijom o pauziranju napada na moru i napada na energetske infrastrukture, pri čemu je Washington pristao pogurati ukidanje nekih sankcija protiv Moskve.
Rusija je u utorak priopćila da su joj Sjedinjene Države pristale pomoći u ukidanju niza zapadnih sankcija i ograničenja za prehrambene tvrtke, gnojiva i brodarske tvrtke kao preduvjete za sporazum o pomorskoj sigurnosti u Crnom moru.
Diplomati su za Reuters rekli da se većina ograničenja koje je naveo Kremlj odnosi na sankcije i ograničenja Europske unije.
Rusi i Ukrajinci se međusobno optužuju za napade na ključnu infrastrukturu
Rusija je optužila Ukrajinu da cilja energetsku infrastrukturu u tri područja, unatoč što je, uz posredovanje SAD-a, dogovoreno da se takvi napadi neće događati.
Ministarstvo obrane priopćilo je da je Ukrajina pokušala napasti skladište plina na Krimu - koje je Rusija anektirala 2014. - i energetsku infrastrukturu u Kursku i Brjansku. Ukrajina je opovrgnula ruske tvrdnje.
Kremlj je jučer priopćio da su se Rusija i Ukrajina dogovorile privremeno obustaviti napade na rafinerije nafte, naftovode i plinovode te nuklearne elektrane na 30 dana.
Jutros je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao da Rusija ima pravo povući se iz moratorija.
Nakon ruskih optužbi, i Kijev je optužio Moskvu da je gađala više od osam postrojenja.
Visoki ukrajinski predsjednički dužnosnik Ihor Zhovkva rekao je da su napadi krenuli 18. ožujka, kada je Rusija objavila da zaustavlja takve napade.
Zhovkva je također rekao da se s američkim dužnosnicima tijekom razgovora o primirju na Crnom moru nije razgovaralo o preduvjetima, piše Sky News.
Kremlj postavlja uvjete za prekid vatre na Crnom moru
Kremlj je u srijedu poručio da treba ispuniti niz uvjeta prije nego sporazum o sigurnosti na Crnom moru dogovoren sa SAD-om bude aktiviran, podsjećajući da nisu ispunjeni ruski zahtjevi temeljem ranijeg sporazuma za izvoz žita preko Crnog mora.
SAD je u utorak postigao odvojene sporazume s Ukrajinom i Rusijom o prekidu neprijateljstava na Crnom moru i pauzi u napadima na energetsku infrastrukturu, a Washington je pristao zauzeti se za ukidanje nekih sankcija Moskvi.
Kremlj je u srijedu objavio da je zadovoljan dijalogom sa Sjedinjenim Državama, uvjeravajući da se "intenzivni" kontati nastavljaju i dan nakon objave dogovora, uz pomoć Washingtona, o mogućem prekidu vatre na Crnom moru.
"Zadovoljni smo pragmatičnim i konstruktivnim načinom na koji se odvija taj dijalog, koji osim toga daje rezultate", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov novinarima, dodajući da se i dalje vode "zaista intenzivni" kontakti sa SAD-om.
Potvrdio je da je na snazi naredba predsjednika Vladimira Putina o moratoriju na napade na ukrajinski energetski sustav.
Premda ruski izvoz prehrambenih proizvoda i gnojiva nisu predmet zapadnih sankcija, Moskva ističe da ograničenja za plaćanja, logistiku i osiguranje odgovaraju zapreci za njihov izvoz.
Rusija želi da se njezinu državnu poljoprivrednu banku Rosselkhozbank ponovno poveže s međunarodnim platnim sustavom SWIFT-om. Za to i druge korake vjerojatno će biti potreban pristanak europskih zemalja.
"Kad je riječ o crnomorskoj inicijativi za žito, ona može biti aktivirana nakon provedbe niza uvjeta", rekao je Peskov novinarima.
"To su isti oni uvjeti koji su bili uključeni u (originalnu) crnomorsku inicijativu, ... svi uvjeti koji su ispunjeni osim onih koji se odnose na rusku stranu. Dakle, ovaj put pravda mora prevladati i nastavit ćemo raditi s Amerikancima."
Moskva se 2023. povukla iz originalnog sporazuma o izvozu žita preko Crnog mora, postignutog uz pomoć UN-a i Turske 2022., tvrdeći da nisu ublažene zapreke za izvoz njezinih prehrambenih proizvoda i gnojiva kako je bilo obećano tim sporazumom.
Rusija ‘zadovoljna‘ američkim razgovorima
Donald Trump je pozitivno govorio o pregovorima s Rusijom, iako je priznao da bi Rusija mogla "odugovlačiti". To je jutros ponovila i Moskva, koja je rekla da je zadovoljna napretkom koji vide u dijalogu.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov jutros je rekao: "Zadovoljni smo koliko se pragmatično i konstruktivno razvija naš dijalog i kako daje rezultate", piše Sky News.
Zelenski odlazi u Pariz radi razgovora s Macronom uoči samita o Ukrajini
Francuski predsjednik Emmanuel Macron će primiti ukrajinskog kolegu Volodimira Zelenskog u srijedu navečer, uoči samita zemalja spremnih pomoći da se zajamči mogući mirovni sporazum između Ukrajine i Rusije.
Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo predvode inicijativu za formiranjem takozvane "koalicije voljnih" koju bi činile zemlje spremne pružiti sigurnosna jamstva u slučaju prekida vatre između Rusije i Ukrajine.
Koncept bi trebao biti finaliziran na sastanku na vrhu u Parizu u četvrtak.
Zapadni saveznici Ukrajine razmatraju nadzor nad mogućim demilitariziranim područjem na granici između Rusije i Ukrajine, prema informacijama koje je dobila njemačka agencija dpa.
To bi se prvenstveno ostvarivalo iz zraka i tehničkim sredstvima poput satelita i bespilotnih letjelica.
Pomorske jedinice bi također bile raspoređene kako bi nadgledale slobodu prolaska u Crnom moru.
Prema planovima, konvencionalne mirovne snage bi se mogle mobilizirati u sklopu Ujedinjenih naroda, a bile bi sastavljene isključivo od vojnika nepristranih, trećih zemalja.
Europske snage bi potom mogle biti stacionirane na zapadnoj ukrajinskoj granici i nuditi programe obuke za svoje ukrajinske partnere.
Glavni sigurnosni jamac bile bi Sjedinjene Američke Države, nuklearna supersila.
Macron će Zelenskija primiti u 18 sati.
Trump: Rusija možda ‘odugovlači‘ - ali ‘i ja sam to znao raditi tijekom godina‘
Donald Trump je pred novinarima u Bijeloj kući objasnio kako napreduju pregovori s Rusijom.
Na pitanje desničarske televizije Newsmax odugovlači li Rusija, Trump je rekao: "Javit ću vam u određenom trenutku, ali mislim da Rusija želi svemu ovome stati na kraj, no moguće je da odugovlače."
"I sâm sam to znao raditi tijekom godina, znate, ne želim potpisati ugovor, želim ostati u igri, ali možda ne želim to baš učiniti, nisam siguran. Ali mislim da bi Rusija željela da sve završi, a mislim da bi i Zelenski želio da sve završi."
Dodao je kako je prošli tjedan zabilježen slučaj "gdje su ukrajinske vojnike opkolili ruski vojnici".
“To nije bilo dobro i mislim da sam ja jako utjecao na to da ne poginu svi, ali pobijeni su, to je krvavi rat”, dodao je.
Čini se da je američki predsjednik pritom mislio na rusku regiju Kursk koju je Ukrajina napala prošlog ljeta, ali je posljednjih tjedana izgubila osvojena područja.
Trump nije ponudio nikakve dokaze za svoju tvrdnju da su trupe opkoljene, piše Sky News.
Rusija dronovima napala ukrajinski crnomorski grad Mikolajiv
Rusija je tijekom noći pokrenula napad bespilotnim letjelicama na ukrajinsku luku Mikolajiv s izlazom na Crno more i pogodila rudarski grad Krivij Rih u najvećem napadu bespilotnim letjelicama na taj grad u ovom ratu, rekli su u srijedu ukrajinski dužnosnici.
Sjedinjene Države postigle su u utorak odvojene dogovore s Ukrajinom i Rusijom o pauziranju napada oko Crnog mora i međusobnih energetskih ciljeva, ali nije jasno kada i kako će dogovori stupiti na snagu.
Gradonačelnik Mikolajiva rekao je da je u srijedu rano ujutro došlo do nestanaka struje u gradu, nakon izvješća guvernera regije da je tijekom noći iznad regije uništeno sedam dronova.
Još nije jasno je li prekid struje iz opreza ili je rezultat noćašnjeg napada na Mikolajiv.
Rusija je također napala središnji ukrajinski grad Krivij Rih, u čemu je došlo do požara i oštećene zgrade, ali je napad prošao bez žrtava, rekao je čelnik gradske vojne uprave.
"Očito okupatori ovako ‘žele mir‘, napisao je Oleksandr Vilkul, čelnik vojne uprave na Telegramu, opisujući to najvećim napadom dronovima na grad u ovom ratu. "Najvažnije je da nije bilo mrtvih i ozlijeđenih.
Reuters nije mogao neovisno provjeriti izvješća iz Mikolajiva i Krivog Riha. Razmjeri i mete napada Krivog Riha još nisu jasni.
Vilkul je ranije izvijestio o najmanje 15 eksplozija diljem Krivog Riha, rodnog grada predsjednika Volodimira Zelenskog i čestoj meti ruskih napada.
Još nije bilo komentara iz Rusije, ali je rusko ministarstvo obrane priopćilo da su njegove jedinice protuzračne obrane tijekom noći uništile devet ukrajinskih bespilotnih letjelica, uključujući dvije iznad voda Crnog mora.
Što kažu eksperti u Ukrajini?
Dok Bijela kuća slavi prekid vatre u Crnom moru nakon 12-satnog sastanka u Rijadu, u Ukrajini je entuzijazam prigušen.
Sporazumu nedostaju ključni vrijednosni papiri koji su Ukrajini hitno potrebni, uključujući zaštitu svojih luka od ruskih napada kao i otvaranje blokirane luke Mikolajiv. Dogovor koji su dogovorili SAD i Rusija više ide u prilog Moskvi, rekli su stručnjaci za Kyiv Independent.
"Ovo definitivno nije ono što Ukrajina treba", rekao je Sergej Vovk, direktor Centra za prometne strategije, konzultantske tvrtke u Kijevu.
“Ono što nam je sada hitno potrebno je zaštita naše lučke infrastrukture od projektila i bespilotnih letjelica, ali o tome nema niti jedne riječi u izjavi Bijele kuće.”
Postoje oprečne izjave o tome kada će primirje početi. Predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je na snazi od danas , dok Kremlj kaže da će početi kada se ukinu sankcije ruskim proizvođačima i izvoznicima hrane.
Zelenski: Rusija već manipulira
U svom večernjem obraćanju 25. ožujka predsjednik Volodimir Zelenski optužio je Rusiju za manipuliranje uvjetima koje je postavila kako bi osigurala sporazum o prekidu vatre u Crnom moru.
"Vidimo kako su Rusi već počeli manipulirati. Već pokušavaju iskriviti sporazume i zapravo prevariti naše posrednike i cijeli svijet", rekao je Zelenski .
Nakon razgovora između SAD-a i Rusije u Saudijskoj Arabiji, dvije su se zemlje 25. ožujka složile provesti prekid vatre u Crnom moru i zabraniti udare na energetsku infrastrukturu.
Kako bi osigurala sporazum, Bijela kuća je prvotno obećala pomoći obnoviti ruski pristup svjetskom tržištu za izvoz poljoprivrednih proizvoda i gnojiva, smanjiti troškove pomorskog osiguranja i poboljšati pristup lukama i sustavima plaćanja za takve transakcije.
Kremlj je kasnije izdao priopćenje 25. ožujka, navodeći da će prekid vatre u Crnom moru stupiti na snagu tek nakon ukidanja zapadnih sankcija ruskoj Rosselkhozbank i drugim financijskim organizacijama uključenim u potporu međunarodnim operacijama trgovine hranom i ponovnom uspostavljanju njihove veze sa sustavom za slanje poruka SWIFT.
"Postoje potpuno jasne izjave koje je objavila Bijela kuća. Svatko može vidjeti što one govore. I postoji nešto o čemu Kremlj opet laže: da zatišje u Crnom moru ovisi o pitanju sankcija, te da je navodno datum početka zatišja u energetskom sektoru 18. ožujka. Moskva uvijek laže", dodao je predsjednik.
Dogovoren mir na Crnom moru, ovo su najvažniji detalji
Rusija i Ukrajina dogovorile su pomorsko primirje u Crnom moru u odvojenim sporazumima sa SAD-om, nakon trodnevnih mirovnih pregovora u Saudijskoj Arabiji.
Washington je priopćio da će sve strane nastaviti raditi na "trajnom i održivom miru" u izjavama kojima su objavljeni sporazumi, koji bi trebali ponovno otvoriti važnu trgovinsku rutu.
Također su se obvezali "razviti mjere" za provedbu ranije dogovorene zabrane napada na energetsku infrastrukturu jedni drugih, navodi Bijela kuća.
Međutim, Rusija je priopćila da će pomorsko primirje stupiti na snagu tek nakon što se ukinu određene sankcije protiv njezine trgovine hranom i gnojivima.
Američki dužnosnici odvojeno su se sastajali s pregovaračima iz Moskve i Kijeva u Rijadu s ciljem posredovanja u primirju između dviju strana. Ruske i ukrajinske delegacije nisu se izravno sastale.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je sporazum o obustavi napada u Crnom moru korak u pravom smjeru.
"Prerano je reći hoće li uspjeti, ali ovo su bili pravi sastanci, prave odluke, pravi koraci", rekao je na konferenciji za novinare u Kijevu.
"Nitko ne može optužiti Ukrajinu da ne ide prema održivom miru nakon ovoga", dodao je, nakon što ga je američki predsjednik Donald Trump prethodno optužio da blokira mirovni sporazum.
No, ubrzo nakon objave Washingtona, Kremlj je poručio da primirje u Crnom moru neće stupiti na snagu dok se ne ukinu sankcije ruskim bankama, proizvođačima i izvoznicima uključenima u međunarodnu trgovinu hranom i gnojivima.
Mjere koje Rusija zahtijeva uključuju ponovno povezivanje ruskih banaka s SwiftPay platnim sustavom, ukidanje ograničenja za opsluživanje brodova pod ruskom zastavom uključenih u trgovinu hranom te ukidanje ograničenja na opskrbu poljoprivrednom mehanizacijom i drugom robom potrebnom za proizvodnju hrane.
Iz izjave Bijele kuće nije bilo jasno kada bi sporazum trebao stupiti na snagu.
Na pitanje o ukidanju sankcija, Trump je novinarima rekao: "Razmišljamo o tome upravo sada. Razmatramo ih."
Izjava Washingtona o američko-ruskim pregovorima navodi da će SAD "pomoći u obnavljanju ruskog pristupa svjetskom tržištu za izvoz poljoprivrednih proizvoda i gnojiva".
Govoreći u Kijevu, Zelenski je to opisao kao "slabljenje pozicija".
Također je rekao da će Ukrajina tražiti dodatne sankcije protiv Rusije i veću vojnu podršku od SAD-a ako Moskva ne ispuni svoje obveze.
Kasnije, u svom noćnom obraćanju Ukrajincima, Zelenski je optužio Kremlj da laže kada tvrdi da primirje u Crnom moru ovisi o ukidanju sankcija.
Ukrajinski ministar obrane Rustem Umerov rekao je da bi "treće zemlje" mogle nadgledati dijelove sporazuma.
Međutim, upozorio je da će kretanje ruskih ratnih brodova izvan "istočnog dijela Crnog mora" biti smatrano kršenjem sporazuma i "prijetnjom nacionalnoj sigurnosti Ukrajine".
"U tom slučaju Ukrajina će imati potpuno pravo koristiti pravo na samoobranu", dodao je.
Raniji dogovor o sigurnom prolazu trgovačkih brodova u Crnom moru postignut je 2022. godine, nakon što je Rusija u veljači te godine započela punu invaziju na Ukrajinu.
I Ukrajina i Rusija su veliki izvoznici žitarica, a cijene su naglo porasle nakon početka rata.
"Crnomorski sporazum o žitaricama" bio je uveden kako bi se omogućilo sigurnu plovidbu teretnim brodovima koji putuju iz i u Ukrajinu bez napada od strane Rusije.
Sporazum je omogućio transport žitarica, suncokretovog ulja i drugih proizvoda potrebnih za proizvodnju hrane, poput gnojiva, kroz Crno more.
Isprva je bio dogovoren na razdoblje od 120 dana, ali nakon višestrukih produljenja, Rusija se povukla u srpnju 2023., tvrdeći da ključni dijelovi sporazuma nisu provedeni.
Nakon ovotjednih pregovora, obje zemlje su se također dogovorile "razviti mjere" za provedbu zabrane napada na energetsku infrastrukturu na teritoriju druge strane.
Što je s energetskom infrastrukturom?
Ruski napadi na ukrajinsku energetsku mrežu izazvali su masovne nestanke struje tijekom rata, ostavljajući tisuće ljudi bez grijanja u hladnim zimskim mjesecima.
Napadi na ukrajinske nuklearne elektrane potaknuli su UN-ovu nuklearnu agenciju da pozove na suzdržanost.
Zabrana je prvotno dogovorena tijekom telefonskog razgovora između Trumpa i njegova ruskog kolege Vladimira Putina prošlog tjedna, ali unutar nekoliko sati od njezine objave, i Moskva i Kijev su optužili jedno drugo za njezino kršenje.
Ranije u utorak, Moskva je priopćila da je Ukrajina nastavila ciljati civilnu energetsku infrastrukturu u Rusiji dok su mirovni pregovori u Rijadu trajali.
Navodni napad pokazuje da Zelenski "nije sposoban pridržavati se sporazuma", priopćilo je rusko ministarstvo obrane.
To je uslijedilo nakon što je Rusija u ponedjeljak izvela raketni napad na sjeveroistočnu Ukrajinu, pri čemu je više od 100 ljudi ranjeno u gradu Sumy.
U utorak ujutro, Ukrajina je priopćila da je Rusija tijekom noći lansirala oko 139 dronova i jedan balistički projektil.
Ukrajina je također izvijestila da je do 30 ruskih vojnika ubijeno u zračnom napadu na vojnu infrastrukturu u Kursku.
Komentari
0