NA GRANICI NATO-a

Svi bruje o raketiranju Odese, ali Rusi su izveli puno značajniji napad: ‘To će izazvati potres‘

Očito je Kremlju jako stalo da poremeti tržište žitaricama i ukrajinski izvoz

Uništena infrastruktura u ukrajinskoj luci iz koje se izvozi žito

 Ukrainian Ground Forces/Zuma Press/Profimedia/Ukrainian Ground Forces/zuma Press/profimedia

Nakon što su samovoljno izašli iz pšeničnog sporazuma, danonoćno raketiraju ukrajinske luke Odesu, Černomorsk i Južni gdje je oko 100 tisuća tona uništeno te blokiraju izvoz žitarica Crnim morem, Rusi su se obrušili i na ukrajinske luke na ušću Dunava - Reni i Izmail, uz samu moldavsku i rumunjsku granicu.

BBC prenosi riječi vodećeg analitičara prehrambenog portala SovEcon, Andreja Sizova, da je raketiranje dunavskih luka "značajniji događaj od predvidljivih napada na Odesu", koji može izazvati veće potrese na globalnom tržištu. Očito je Kremlju jako stalo da poremeti tržište žitaricama i ukrajinski izvoz. Naime, čak i moskovski Komersant navodi da Ukrajina "može ispuniti plan izvoza" do kraja godine unatoč ruskom granatiranju i blokadi njenih crnomorskih luka, i to preko Dunava i EU. Luka Reni je doslovno nekoliko stotina metara od dunavske obale Rumunjske, članice NATO-a, što je već samo po sebi uznemirujuće. Ukrajina putem dunavskih luka izvozi oko dva milijuna tona žitarica mjesečno (podsjetimo da je više od 20 milijuna tona blokirano u crnomorskim lukama, a više od 90 posto izvoza Ukrajine ide morem), pa pokriva rupu koja je nastala sadašnjom kritičnom situacijom. Ova situacija je opasna i zbog bombardiranja civilnih i privrednih ciljeva uz samu granicu Rumunjske koja je najvažnija zemlja na južnom boku NATO-a.

Osuda napada

Rumunjski predsjednik Klaus Iohannis na svom je Twitteru napisao da osuđuje ruske napade na ukrajinsku građansku i privrednu infrastrukturu na Dunavu, u neposrednoj blizini Rumunjske. "Ova situacija dovodi do eskalacije i širi rizik od nesigurnosti u Crnom moru. Ona utječe na izvoz ukrajinskih žitarica i globalnu prehrambenu (ne)sigurnost", ističe Iohannis.

Unatoč ratu, Ukrajinci žele modernizirati svoje tri dunavske luke - Izmail, Reni i Ust-Dunajska - te povećati protočnost za više od 1,5 puta, čime bi se rasteretile i morske luke. Na svjetskim burzama došlo je do drastičnog povećanja cijena žitarica, za više od 30 - 35 dolara po toni (s 230 na 250 - 260, ponegdje čak i do 278 dolara), i očekuje se daljnji rast. Zasad se Ukrajina pokriva izvozom preko Dunava i željeznicom preko EU, što nailazi na nezadovoljstvo istočnoeuropskih poljoprivrednika - podsjetimo da je Europska komisija do 15. rujna "zabranila" izvoz ukrajinskih žitarica u Bugarsku, Mađarsku, Slovačku, Rumunjsku i Poljsku. Uz to, velik je problem i to što osiguravajuća društva uglavnom odbijaju osigurati brodove koji plove u Crno more, pogotovo u Ukrajinu, a sada bi se to, kako javlja BBC, moglo proširiti i na brodove na Dunavu.

Kremlj i time želi onemogućiti da Ukrajina transportira svoje žito prema kupcima, uglavnom u Africi i na Bliskom istoku, kako bi, smatra se, izazvali prehrambeni krizu u svijetu, prvenstveno u Africi. Cilj je tako izvršiti pritisak na zemlje Zapada da ublaže ili ukinu ekonomske sankcije uvedene protiv Rusije zbog agresije na Ukrajinu. Rusi traže da im se omogući da mogu prodavati poljoprivrednu tehnologiju te uvoz potrebnih dijelova za nju, izvoz umjetnog gnojiva te da se njihova Agrarna banaka (Rosseljhozbank) vrati u sustav SWIFT.

Putinova računica

Komersant piše kako u Kremlju računaju da bi ove godine izvoz ruskih žitarica mogao dostići rekordnu razinu jer je već od kraja lipnja izvezla više od 58 tisuća tona. Moskva računa da će 2024. godine porasti potražnja za njezinim žitaricama jer je problem u tome da bi ove godine Ukrajina mogla proizvesti i do 25 posto manje žitarica nego prije rata, što već samo po sebi može izazvati prehrambenu krizu budući da je Ukrajina među pet najvećih izvoznica. Vladimir Putin smatra da bi Zapad, ako bude prijetila glad, mogao popustiti oko sankcija.

Isto tako, svi gledaju što bi tu mogla učiniti Kina koja je posljednjih godina najveći svjetski kupac žita i smatra se da je kupila puno više od svojih potreba, ali je i izrazila nezadovoljstvo ruskim potezom, jer je ona jedan od najvećih kupaca ukrajinskog žita. Kina je nezadovoljna rastom cijena na svjetskom tržištu, što bi moglo poremetiti odnose s Moskvom. No, čak i ruski prorežimski mediji, onako potiho između redaka, optužuju Peking da preprodaje njihovu pšenicu po višim cijenama nego što je nabavlja. Osim toga, zbog ruskog izlaska iz sporazuma i blokade ukrajinskog žita najviše se uznemirila Afrika, a sredinom tjedna u Sankt Peterburgu počinje summit Rusija - Afrika koji će biti posvećen upravo toj problematici. Prema mišljenju nekih analitičara, Putin će nastojati "apelirati" na afričke lidere da izvrše pritisak na EU i SAD oko ruskih sankcija i ispunjenja njihovih uvjeta za povratak u sporazum. Dok se Putin u svom rodnom gradu bude družio s afričkim šefovima, održat će se i sastanak Vijeća NATO - Ukrajina na kojem će se raspravljati o istom problemu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. studeni 2024 07:57