U dosadašnjim pregovorima, tim Donalda Trumpa usvojio je pristup koji bi se mogao blago nazvati fleksibilnim prema ruskim zahtjevima, popuštajući u nekoliko navrata prije nego što su uopće počeli ozbiljni koraci u postizanju mirovnog dogovora. No, sada se kalkulacije mijenjaju.
U Rijadu, Sjedinjene Države uspjele su potaknuti Ukrajinu da prihvati prijedlog za 30-dnevno primirje, znatno dulju pauzu u borbama nego što su to planirale Britanija i Francuska, koje su tražile obustavu napada s mora i iz zraka. Kako je rekao Marco Rubio, američki ministar vanjskih poslova, lopta je sada na ruskoj strani.
Vladimir Putin do sada nije pokazao nikakve naznake da je spreman pristati na primirje, jer su njegove trupe u ofenzivi u Ukrajini i svakodnevno smanjuju ključni ukrajinski teritorij u zapadnom dijelu Kurska. Procjene su da do petka u Kursku više neće biti niti jednog ukrajinskog vojnika.
Na svojoj godišnjoj tiskovnoj konferenciji u prosincu rekao je da bi pauza u borbama samo omogućila Ukrajini da se ponovno naoruža i obnovi svoje vojne zalihe.
PROČITAJTE VIŠE Trump opet žestoko napao EU: Odgovorit ćemo na njihove protumjere. Osnovani su da nas kradu, neće nas više zlostavljati
No, ruski predsjednik sada se suočava s dilemom: kako je rekao Rubio, ako Rusija ne pristane na dogovor, "znat ćemo tko je prepreka miru". Trumpova administracija, iako se to sada čini malo vjerojatnim, mogla bi tada pokazati dio osvetničkog zaokreta po kojem je njezin lider poznat i potpuno se okrenuti prema Kijevu.
Sigurno je da će, kada budu imali telefonski poziv ovaj tjedan, Trump spomenuti rizike koje donosi Putinovo odugovlačenje – ili odbijanje – dogovora koji je na stolu, prenosi britanski The Telegraph.
Diplomatska reintegracija
Postoji nekoliko opcija koje Trump može iskoristiti. Najvrednija bi bila njegova spremnost da Moskvu izvuče iz diplomatske izolacije i eventualno sudjeluje u nizu zajedničkih gospodarskih projekata, što bi bilo uvjetovano tim 30-dnevnim primirjem.
Putin je dugo smatrao prisutnost NATO snaga blizu ruskih granica uvredom koju nije mogao prihvatiti. Postoje sugestije da bi u eventualnom mirovnom dogovoru Trump mogao povući dio od 30.000 američkih vojnika u Europi, čime bi Moskvi omogućio veći prostor u onome što ona smatra svojim dvorištem.
Trump bi također mogao sugerirati da je jedini način da poduzme takav kontroverzan korak ako Putin odmah pokaže svoju spremnost za mir – potez koji bi, osim toga, omogućio dvojici lidera da uživaju u zbunjivanju crnih prognoza mnogih zapadnih lidera. Povezano s tim, Trump može pozvati na eventualno ponovno prihvaćanje Rusije u G7 i druge diplomatske forume s uvjetom brzog primirja.
Za Putina, 30-dnevna pauza u borbama, razdoblje tijekom kojeg je malo vjerojatno da će značajno preoblikovati bojište, bila bi relativno mala prepreka koju bi mogao podnijeti u zamjenu za eventualnu normalizaciju odnosa s SAD-om i ispunjenje njegovog protivljenja blizini NATO-a njegovim granicama.
Kako bi ga potaknuo u tom smjeru, moguće je zamisliti, piše Telegraph, da bi Trump mogao predstaviti ruskom lideru cijeli popis mogućih diplomatskih i gospodarskih projekata, kao što je zajednički razvoj Arktika, i reći da će za svaki dan koji Putin odgodi ovu izgradnju povjerenja kroz primirje, više tih opcija biti uklonjeno s tablice.
Ublažavanje sankcija
Druga ključna točka pritiska odnosi se na postojeće mjere koje je SAD uveo protiv Rusije – posebno sankcije.
Početkom ovog mjeseca, Trump je izrazio svoje prvo nezadovoljstvo Moskvom, upozorivši da je spreman uvesti nove sankcije ruskom režimu ako nastavi "udarati" Ukrajinu dok on traži mir.
PROČITAJTE VIŠE Trump ukida sankcije Rusima ako zaustave rat!? Lavrov dao četiri znakovite izjave, Putin pred najtežom odlukom
Washingtonu je preostalo relativno malo mogućnosti za pooštravanje mjera protiv ruske industrije – njen trgovinski suficit više je nego prepolovljen (s 337 milijardi dolara na 151 milijardu dolara) zahvaljujući postojećim ograničenjima na energetskoj, rudarskoj industriji i industriji luksuznim proizvodima. No, SAD bi mogao uvesti sekundarne sankcije zemljama koje su pomogle Rusiji da ih izbjegne do sada – na primjer, Indiji, koja je kupovala rusku naftu.
S druge strane, američki predsjednik mogao bi predstaviti svoju spremnost da ukine sankcije ruskoj energetskoj industriji, što je ključni Putinov zahtjev, kao uvjet za 30-dnevno primirje. "Prestanite s borbama, i možemo odmah početi razgovarati o ublažavanju sankcija", mogao bi reći Trump.
Postoje i konkretne mogućnosti koje bi američki predsjednik mogao ponuditi ruskome predsjedniku, poput američke kupovine projekta Nord Stream 2 i nadzora nad operacijom plinovoda koji bi ponovno transportirali ruski plin u Europu.
Ograničenja u vojnoj opremi
Zadnja opcija američkog pritiska su oružje i vojna podrška Ukrajini. Putinove trupe brzo su napredovale u Kursku nakon što je Trump odlučio obustaviti dijeljenje obavještajnih podataka (no nakon razgovora u Rijadu u utorak, "ventili" su ponovno otvoreni).
Ruski predsjednik sigurno će pokušati tu podršku uklopiti u dio dogovora za ovo početno primirje. To ne bi usrećilo Kijev ili njegove europske saveznike, no Trump bi mogao ponovno obustaviti pomoć, predstavljajući to kao usklađenost s njegovom željom da bude "neutralni" arbitar mira.
Ako prihvate, benefiti su očiti: značajno povećana opskrba tenkovima, raketama i oklopnim borbenim vozilima.
"Ovo je vaša prilika", mogao bi privatno reći američki predsjednik; "iskoristite je ili nikada nećete dobiti bolju", zaključuje The Telegraph.
Komentari