Andrij Jermak, šef kabineta ukrajinskog Predsjednika, u utorak je, nakon što su u Jeddahu u Saudijskoj Arabiji počeli razgovori s Amerikancima, objavio da je otvaranje bilo "konstruktivno". Diplomatska fraza bez pravog sadržaja.
Prvi je to službeni sastanak američkih i ukrajinskih dužnosnika nakon susreta Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog 28. veljače.
Pregovarački tim prvih čine državni tajnik Marco Rubio, savjetnik američkog Predsjednika za nacionalnu sigurnost Mike Waltz i posebni izaslanik Steve Witkoff, formalno za Bliski istok, ali aktivno uključen u odnose s Rusijom. Ukrajinsku stranu, osim Jermaka, predstavljaju ministri vanjskih poslova Andrij Sibiha i obrane Rustem Umerov.
Sastanak je važan jer bi dvije strane trebale, kako je rekao Rubio, "razjasniti moguće ustupke radi postizanja prekida vatre s Rusijom". Dok je sastanak trajao, Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja, kao da se dogovorio s Rubiom, obznanjuje da SAD nastoji shvatiti koliko je Kijev spreman razgovarati o kraju rata. Jermak je rekao novinarima da su spremni "učiniti sve kako bi došlo do mira".
Witkoff ide u Moskvu
Iako su pogledi upereni prema Arabiji, važnija je vijest da će Witkoff ovog tjedna posjetiti Moskvu i sastati se ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Maria Zaharova, glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova, na upit o toj temi odgovara da su "kontakti Rusije i SAD sada intenzivni" što je jednako potvrdi. Taj bi susret postavio temelje očekivanom summitu Trumpa i Putina na kojem bi se donijele konačne političke odluke o Ukrajini, ali i nekim drugim temama, primjerice energiji, iz američke administracije sve je više informacija da su spremni Kremlju ponuditi ublažavanje sankcija. Možemo zaključiti da je cilj sastanka u Jeddahu da Ukrajina iznese ustupke koje je spremna napraviti, a da to zatim Witkoff raspravi s Putinom. Rusi i Amerikanci dosad su imali dva kruga razgovora.
Zelenski je najavio da će njegov pregovarački tim nastupiti "konstruktivno" (opet ta riječ), ali bliskost Washingtona i Moskve navodi na zaključak postojanja velike vjerojatnosti da sav njegov i ukrajinski trud bude jalov. Incident u Ovalnom uredu nije bio slučajnost nego obrazac. Uslijedile su rezolucije UN-a o Ukrajini gdje je SAD ostao na strani Bjelarusa/Bjelorusije i Demokratske Narodne Republike Koreje koje su uvijek uz Rusiju. Reuters prenosi da se SAD protivi spominjanju sankcija i ruskog rata u Ukrajini u završnoj deklaraciji sastanka ministara vanjskih poslova G7 koji počinje u srijedu u Kanadi.
Ozračje u Bijeloj kući pregnantno je u The Wall Street Journalu opisao Walter Russell Mead: "Trump vjeruje da je poboljšanje odnosa s Rusijom neophodno američkom preporodu koji se nada provesti i spreman je platiti visoku, čak i zapanjujuću cijenu u moralnom autoritetu, savezničkim odnosima i ukrajinskom teritoriju kako bi ostvario taj posao. Vladimir Putin to razumije i u skladu s tim će se ponašati." Ponašat će se kako su se ruski i sovjetski lideri ponašali. "Uzevši u obzir povijest [odnosa SAD i Rusije], Kremlj će sve sporazume s Trumpom smatrati privremenim primirjem, a ne trajnim mirom (riječ je o stavu koji je o Sovjetskom Savezu utvrdio još George Kennan u poznatom "Dugom telegramu" koji je postavio okvire američke hladnoratovske politike). To ograničava vrijednost posla. Moskva neće prihvatiti trajna ograničenja svog ponašanja u zamjenu za privremena obećanja Washingtona", zaključuje Russell Mead.
Dolazimo tako do situacije u kojoj je Kijev pogriješio u procjenama kad je u utorak, na dan početka pregovora u Jeddahu, pokrenuo najveći napad besposadnim letjelicama na Moskvu i moskovsku regiju u kojem je poginulo najmanje troje ljudi. "Ovo je dodatni signal Putinu da bi i on trebao biti zainteresiran za prekid vatre u zraku", poručuje Andrij Kovalenko, dužnosnik ukrajinskog Vijeća za nacionalnu sigurnost. Na sastanku su pregovarači Kijeva trebali predstaviti prekid vatre u zraku i na moru iako se Ukrajina ranije protivila prekidu vatre tvrdeći da je potreban trajni mir. Moskva je, naime, prošli tjedan rekla da bi bila sklona raspraviti primirje, ali uz uvjete među kojima je utvrđivanje sastava trupa koje bi čuvale mir: bez europskih, barem u ovoj fazi pregovora.
Trump želi primirje odmah
Nakon sastanka u Ovalnom uredu u kojem je izbila svađa između američkog potpredsjednika JD Vancea i Zelenskog pa se uključio i Predsjednik, Trump je rekao da želi "primirje odmah" - zato je Moskva najavila da je tomu sklona, ali uz svoje uvjete. Neovisno o svim ukrajinskim ustupcima, a na stolu je opet i pristanak potpisivanja sporazuma o rijetkim metalima iako je Rubio rekao da se u Jeddahu o tome neće raspravljati, Trump će odluke gotovo sigurno prilagođavati Putinovim stavovima. Bloomberg prenosi izjave nekoliko zapadnih sigurnosnih dužnosnika prema kojima ruski Predsjednik ne kani napraviti ikakav ustupak nego će ostati pri maksimalističkim zahtjevima koji će biti neprihvatljivi Ukrajini i EU radi izazivanja raskola u NATO.
Poljska, predsjedavajuća EU, ne popušta. Ministar financija Andrzej Domański traži jačanje pritiska na Rusiju prije sastanka Vijeća ministara. "Raspravljat ćemo također o sankcijama. Vidimo da su uspješne. Ruska ekonomija stalno slabi", dodao je. Još jedna potvrda razlika u pogledu na rusku prijetnju Washingtona i većine europskih članica NATO.
Kina, s druge strane, već postaje dosadna ponavljanjem stava. Mao Ning, glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova, kaže da očekuju i nadaju se "da strane mogu postići pravedno i trajno rješenje prihvatljivo svima". I da, Kina će nastaviti surađivati s međunarodnom zajednicom kako bi odigrala konstruktivnu ulogu u političkom rješenju.
Možda razmisliti u Kijevu da izbjegavaju pridjev "konstruktivan" jer ga i Kina toliko zlorabi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....