VELIKO PRESLAGIVANJE

Tajna misija u Bruxellesu koja je užasnula Xija: EU priprema prijelomni zaokret u odnosima s Tajvanom?

NR Kina žanje plodove agresivne, nasrtljive vanjske politike. Što, po svemu sudeći, u Pekingu ne shvaćaju najbolje
Xi Jinping
 LI GANG/XINHUA/Xinhua via AFP

Wang Yi, kineski ministar vanjskih poslova, na summitu G20 u Rimu ponovio je mantru Pekinga: “Tajvan nema izgledne budućnosti osim ujedinjenja s Kinom”.

I to je bila realnost do prije nekoliko godina. Narodna Republika Kina je koristila golem novac koji posjeduje i kupovala zemlje koje je Republika Kina na Tajvanu također novcem držala kao posljednju liniju obrane neovisnosti. Riječ je u pravilu o siromašnim zemljama koje su priznavale RK na Tajvanu. Čiji je broj sada pao na 15: Belize, Gvatemala, Haiti, Honduras, Maršalovi Otoci, Nauru, Nikaragva, Palau, Paragvaj, Sveta Lucija, Sveti Kristofor i Nevis, Sveti Vincent i Grenadini, Svazi i Tuvalu. Riječ je o 14 članica UN-a, a petnaesta nije članica, ali je trn u oku Pekingu zbog međunarodnog utjecaja, Sveta Stolica.

Ostatak međunarodne zajednice prihvaća politiku “jedne Kine” prema kojoj je RK na Tajvanu odmetnuti otok. Koji će se prisajediniti matici.

Problem je nastao kad je NR Kina ukinula ugovorom zajamčena prava Hong Konga i ondje proširila jednostranačku vlast. Što je na Tajvanu upalilo alarm. I u svijetu. Jer je NR Kina pokazala nasilno lice i odlučnost da na svaki način ostvari želje. Nekako su usporedo u svijet izašle vijesti o mučnom zlostavljanju većinskih muslimana Ujgura u pokrajini Xinjiang na što je Peking reagirao drsko odbacujući bilo kakvu odgovornost.

Češki pirati na Formozi

Na početku pandemije Tajvan je tražio da mu se omogući sudjelovanje u radu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), ali je to NR Kina beskompromisno odbacila. Što je počelo buditi interes zemalja da ponude RK na Tajvanu jaču suradnju. Zdeněk Hřib iz stranke Pirata je 2018. godine postao gradonačelnik Praga i počeo na sve službene sastanke zvati predstavnike RK na Tajvanu. Pekinška je diplomacija reagirala burno, ali ih je Hřib otpravio rekavši da mu ne mogu nametati politiku. Još strašnije, izaslanstvo Senata, gornjeg doma češkog parlamenta, otišlo je u službeni posjet RK na Tajvanu.

Komunistička partija je reagirala burno, ali je vlada smirivala stanje tvrdeći da je riječ o politici koju službeni Prag ne odobrava. Na izborima početkom listopada premijer Andrej Babiš je poražen i Pirati će postati dijelom vlasti. Peking je svjestan prijetnje.

Posebno jer je Joseph Wu, ministar vanjskih poslova RK na Tajvanu, ovog tjedna posjetio Prag i ondje potpisao pet memoranduma o razumijevanju u rasponu od kibernetičke sigurnosti do zelene tehnologije. Posjetio je i Bratislavu koja je također najavila jačanje odnosa s otokom. Da bi konačno završio, nenajavljeno, u Bruxellesu gdje je imao “neformalne razgovore”.

Tako je diplomatska inicijativa Taipeija dobila potpuno novu razinu. Posebno u svjetlu neobvezujuće rezolucije Europskog parlamenta, donesene prošlog tjedna, koja poziva na jačanje trgovinskih veza s “demokratskim Tajvanom”. Tijekom rasprave je Josep Borrell, Visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku, rekao da kineske prijetnje RK na Tajvanu mogu imati izravan utjecaj na europsku sigurnost. Istodobno vlasti u Taipeiju potvrđuju da su američke vojne snage na otoku.

Neformalni razgovori

Wuovi “neformalni razgovori” vrlo se vjerojatno odnose na pitanje bilateralnog sporazuma o ulaganju. Peking se u pravilu nije protivio ekonomskim odnosima drugih zemalja s RK na Tajvanu, ali EU je u proljeće ove godine zamrznula Sveobuhvatni sporazum o ulaganju (CAI) s NR Kinom. Nakon što su vlasti u Pekingu nametnule sankcije zastupnicama i zastupnicima u Europskom parlamentu i nekim tijelima EK kao odgovor na sankcije EU zbog kršenja ljudskih prava u Xinjiangu. CAI je sklopljen uz inzistiranje kancelarke Angele Merkel kao jedan od posljednjih koraka njemačkog predsjedanja u drugoj polovici 2020. godine.

Ako bi Tajvan dobio takav sporazum, a kineski ostao na ledu, to bi bio težak udarac Pekingu. Uzevši u obzir trenutno stanje s poluvodičima, čipovima, na svjetskom tržištu: njemački proizvođač automobila Volkswagen izvijestio je o padu prihoda i dobiti u trećem tromjesečju u uvjetima smanjene proizvodnje i prodaje zbog globalne nestašice čipova. Tajvan kontrolira 50% proizvodnje - i to najkvalitetniji dio. Uzevši dakle u obzir strateško pitanje čipova nije isključeno da EU krene u konačno definiranje investicijskih odnosa s Tajvanom.

Ekonomska odmazda

Indikativno je da su u prvom planu zemlje Istoka Europe, treba dodati još i Litvu koja je omogućila da Tajvan otvori predstavništvo s tim imenom, ne imenom glavnog grada Taipeija kako traži Peking. Jedan je od razloga što je njihova ranjivost na retorzijske mjere NR Kine manja zbog niže razine trgovinske razmjene. A drugi je povijesno iskustvo moćnog ideološkog pritiska koji ograničava suverenitet (sovjetski lider Leonid Brežnjev je kreirao tezu "ograničenog suvereniteta" za zemlje istočnog lagera) iz kojeg proizlazi razumijevanje za stavove RK na Tajvanu.

A treba dodati da se u EU raspravlja o jačanju strateške autonomije koju je premijer Andrej Plenković u obraćanju Saboru definirao kao ekonomski suverenizam: smanjiti ovisnost o uvozu kad je riječ o strateškim proizvodima. Takav pristup ograničava Kini prostor za ekonomsku odmazdu “neposlušnim” državama.

“Kina bi htjela da prekinemo diplomatske odnose s Tajvanom obećavajući zauzvrat da će ih sklopiti s nama. Odgovor je uvijek da nam Peking prvo mora odobriti da otvorimo apostolsku nuncijaturu u glavnom gradu. Samo u tom slučaju bismo pristali na preispitivanje odnosa s vladom u Taipeiju. Budući da taj korak nikad nije poduzet, stvari ostaju kako jesu. Nadamo se da se situacija neće pogoršati”. Tako je neimenovani sugovornik za dnevni list Corriere della Sera definirao stav Vatikana o odnosima s Kinom i Tajvanom, iznenađujuće precizno. Neposredno prije susreta Pape i američkog predsjednika Joea Bidena. Koji su, iako o tome nije ništa priopćeno, sigurno razgovarali i o Tajvanu.

Plodovi agresije

NR Kina žanje plodove agresivne, nasrtljive vanjske politike. Što, kako se vidi iz Wangovih riječi s početka, u Pekingu ne shvaćaju. Wang i dalje prijeti da će "platiti" oni koji svojevoljno guraju odnose s Tajvanom. U Vatikanu i Pragu se zbog toga ne zabrinjavaju previše.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 10:54