Zdravstveno stanje 88-godišnjeg pape Franje vrlo je teško, čak puno ozbiljnije nego što je izgledalo kada je prošli petak, 14. veljače, hospitaliziran u poliklinici Gemelli zbog polimikrobne respiratorne infekcije dišnog sustava. Prema novim podacima, laboratorijske pretrage, RTG snimka prsnog koša i kliničko stanje Svetog Oca pokazuju složenu situaciju.
"Polimikrobna infekcija, koja se razvila na podlozi astmatskog bronhitisa i bronhiektazija i koja je zahtijevala korištenje steroidne i antibiotske terapije, čini terapiju još složenijom. Kontrolni CT toraksa, kojemu je Sveti Otac podvrgnut ovog poslijepodneva, a koji je zatražio vatikanski zdravstveni tim i medicinski tim Zaklade poliklinike Gemelli, pokazao je razvoj obostrane upale pluća koja zahtijeva daljnje farmakološko liječenje", poručili su iz Vatikana.
PROČITAJTE VIŠE ‘Papa osjeća da je blizu smrti‘
Usprkos tome, papa Franjo je dobro raspoložen, primio je pričest i tijekom dana se odmarao, čitao i molio. Zahvaljuje na bliskosti koju osjeća u ovom trenutku i, zahvalna srca, traži da se i dalje moli za njega, navodi se u priopćenju tiskovnog ureda Svete Stolice. No, da je zdravlje Jorgea Bergoglia ozbiljno, pokazuje otkazivanje opće redovne audijencije srijedom, otkazane su sve njegove obveze za subotu 22. veljače, a za misu koja je na programu u nedjelju 23. veljače u 9 sati u Bazilici svetog Petra, u povodu Jubileja đakonâ, papa Franjo delegirao je mons. Rinu Fisichellu, proprefekta Dikasterija za evangelizaciju.
Niz zdravstvenih teškoća
Franjo je na čelo Katoličke crkve izabran 19. ožujka 2013., što znači da bi uskoro mogao obilježiti dvanaest godina pontifikata. Ali, kao i većina ljudi njegove dobi, 88-godišnji Franjo pati od niza zdravstvenih teškoća. U ljeto 2021., tijekom šest sati duge operacije, odstranjena su mu 33 centimetra crijeva zbog divertikulitisa. Sam je 2023. objavio da mu se stanje vratilo, ali i on i liječnici su demantirali da ima rak.
Probleme s respiratornim sustavom ima od mladosti. U dobi od 21 godine bolovao je od pleuritisa zbog kojeg mu je u Argentini odstranjen dio pluća. Od početka 2023. stalno mu se vraćaju respiratorne infekcije i povezani problemi. U veljači prošle godine bio je na pregledu u bolnici nakon gripe, no vratio se u Vatikan isti dan, a u lipnju 2023. proveo je devet dana u bolnici zbog operacije trbušne kile. Njegov liječnički tim tada je odlučio da je operacija nužna jer je to stanje uzrokovalo bolne opstrukcije crijeva.
Zbog bolova u kukovima i koljenima već se godinama služi kolicima ili hoda uz pomoć štapa, ali teško i uz primjetne bolove. Nedavno je dvaput pao u svojoj rezidenciji, ozlijedivši bradu u prosincu 2023., a ovoga siječnja i ruku.
Unatoč narušenom zdravlju, prošli je tjedan donio neke važne odluke. Nakon privatne audijencije održane 10. veljače s Chems-Eddineom Hafizom, rektorom Velike džamije u Parizu, papa Franjo dao je upute Dikasteriju za međureligijski dijalog da koordinira još jedan događaj koji promiče bratstvo između islama i katolicizma. Isti je dan Franjo poslao pismo biskupima SAD-a u kojem je oštro kritizirao politiku deportacije migranata koju vodi administracija Donalda Trumpa, a posebna meta napada bio je potpredsjednik J. D. Vance i njegovo kvaziteološko opravdanje te politike.
Nije htio biti hospitaliziran
Mediji već dugo pokušavaju prognozirati koliko će još Franjo živjeti. Katolički portal The Pillar u ljeto prošle godine iznio je statistiku prema kojoj prosječni životni vijek Talijana iznosi 83 godine, a papa je u to vrijeme imao 87. Pritom ovisnici o nikotinu žive devet godina kraće, ali ni to nije uvijek slučaj jer - kako je podsjetio Pillar - Franjin prethodnik Benedikt XVI. je pušio, a doživio 95 ljeta. Sad je situacija jako ozbiljna pa je Politico, pozivajući se na vatikanske izvore, izvijestio kako je papa izrazio uvjerenje da "ovaj put neće preživjeti".
Jedan od izvora portala ispričao je da papa isprva nije želio pristati na hospitalizaciju, ali je upozoren da će umrijeti ako ostane u Vatikanu. Izvori također naglašavaju da se Franjo posljednjih dana usredotočio na dovršetak svojih najvažnijih inicijativa i imenovanje novih ljudi na važne položaje. U subotu, 15. veljače, imenovao je časnu sestru Raffaellu Petrini za sljedeću guvernericu Vatikana, što je prvi put da će tu funkciju obnašati žena. Prethodno je, 6. veljače, produljio mandat kardinalu Giovanniju Battisti Reu kao dekanu Kardinalskog zbora, koji će najvjerojatnije nadzirati pripreme za konklavu na kojoj će biti izabran Franjin nasljednik.
Prije toga, 6. siječnja donio je još jednu od svojih revolucionarnih odluka i imenovao časnu sestru Simonu Brambillu (59) prefekticom vatikanskog Dikasterija za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života, koji nadzire vjerske redove (CICLSAL). Simona Brambilla zamijenila je kardinala Joãa Braza de Aviza, brazilskog prelata koji je vodio ured od 2011. godine. Ovo je prvi put da će žena voditi vatikanski dikasterij.
PROČITAJTE VIŠE Vatikan objavio nove informacije o zdravstvenom stanju pape Franje
Općenito, od početka pontifikata pape Franje povećana je nazočnost žena u Vatikanu. Prema ukupnim podacima koji pokrivaju i Svetu Stolicu i Grad Vatikan, od 2013. do 2023. postotak žena porastao je s 19,2 na 23,4. Otkako je postao papa, Franjo je dvije žene imenovao na vodeće položaje u Vatikanu. Godine 2016. imenovao je Barbaru Jattu ravnateljicom Vatikanskih muzeja, koje tradicionalno vode laici, a 2022. sestru Raffaellu Petrini generalnom tajnicom Uprave Države Vatikanskoga Grada, što je uloga koju su dotad uvijek obnašali biskupi. Napokon, u prosincu prošle godine imenovao je sestru Simonu Brambillu i Maríju Líju Zervino članicama 16. redovnog vijeća Generalnog tajništva. María Lía Zervino već je bila imenovana članicom Dikasterija za biskupe 2022. godine.
Ne želi odstupiti
Što slijedi, još se uvijek može nagađati, ali već dulje vrijeme u medijima se postavlja pitanje hoće li Franjo odstupiti zbog svih bolesti koje ga opterećuju. On je to demantirao snažnom izjavom da se "Crkva vodi glavom, a ne nogama". Napokon, i sveti Ivan Pavao II. nikad nije odstupio, premda je posljednjih nekoliko godina života bio gotovo nepokretan zbog Parkinsonove bolesti.
Međutim, Franjo je u prosincu 2022. španjolskom listu ABC otkrio da je već potpisao svoje odricanje od papinske dužnosti i da ga je povjerio državnom tajniku Tarcisiju Bertoneu. Budući da je kardinal Bertone na toj dužnosti bio do listopada 2013., znači da je Franjo ostavku kuvertirao u prvim mjesecima svog pontifikata. Papa je tu mogućnost opisao ovim riječima u razgovoru za ABC: "Doći će čas kad ću uvidjeti da ne mogu. To je bio veliki primjer pape Benedikta. To bi bilo dobro za Crkvu. Vrata su otvorena, to je normalna opcija".
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....