TREĆI UDAR KRIZE Grčka ipak pala, EU sad mora hitno spašavati Španjolsku

ZAGREB - Vijest o propasti pregovora o sastavljanju nove grčke vlade razočarala je čelnike EU, ali s druge strane nije dočekana kao nešto što nije bilo očekivano. Premda su se posljednjih dana mogle čuti prijetnje kako će Grčka, u slučaju da se ne formira vlada, biti izbačena iz eurozone, to se, po ocjenama EU dužnosnika, neće dogoditi. S tom se ocjenom slaže i Vladimir Gligorov, analitičar Bečkog instituta.

Svi su umorni

“Nitko nakon ovoga neće izbaciti Grčku ni iz EU ni iz eurozone. Sredina lipnja, kada će biti sljedeći izbori, ipak nije tako daleko, a demokratska procedura mora se poštovati. Stoga će EU pričekati da vidi konačni rasplet i tek nakon toga donijet će neku odluku… Rekao bih da su već svi pomalo umorni i da su digli ruke od Grčke. Nitko, naime, zapravo više ne vjeruje da Atena može servisirati i vratiti dugove, pa se procjenjuje da se valja koncentrirati na rješavanje krize u Španjolskoj i Italiji, koje su puno teže i opasnije od grčkih problema”, istakao je Gligorov te zaključio:

“Eventualni slom bankarskog sustava u Španjolskoj i uzdrmane banke u Italiji mogle bi imati puno ozbiljnije dalekosežnije posljedice po stabilnost i budućnost EU negoli kriza u Grčkoj. Stoga sada sve snage valja usmjeriti u spašavanje banaka u Španjolskoj i Italiji što znači da se ponovno moraju naći nove milijarde eura kako bi se stabilizirao njihov bankarski sustav”.

Iz razgovora s više dužnosnika EU u Bruxellesu moglo se zaključiti da će se sljedećih mjesec dana, do novih izbora u Grčkoj, iskoristiti kako bi se formulirala i uskladila nova inicijativa EU.

Kriminal i korupcija

Ona bi, naime, trebala redefinirati dosadašnju strategiju izlaska iz krize koja se temeljila isključivo na štednji te ponuditi novi model koji bi uključivao rast i razvoj gospodarstva.

Da je i Njemačka, smatra se u Bruxellesu, spremna priključiti se takvoj inicijativi pokazuje i to što Berlin malo po malo odustaje od rezanja troškova kao jedinog recepta, više nije toliko protiv proračunskog deficita i kontrolirane i povišene inflacije. Njemački dužnosnici počeli su posljednjih dana imati razumijevanja za relaksiraniju monetarnu politiku. Naravno, najvažnije je pitanje ima li u EU dodatnih financijskih sredstava kojima bi se pokrenuo razvoj, povećala proizvodnja i potrošnja.

U Bruxellesu prevladava uvjerenje da će rasplet događaja u Grčkoj ubrzati i radikalizirati potrebu za sklapanjem novog razvojnog pakta.

Do tada će u Bruxellesu učiniti sve kako bi se sačuvao europski bankarski sustav koji je sada ugroženiji nego ikada. Kako, naime, cijeli niz banaka ne može računati na brzi povrat novca iz Grčke ili ne može računati uopće na povrat uloženog novca, to će opasno ugroziti poslovanje dvadesetak ili čak tridesetak velikih europskih banaka.

Što se tiče situacije u Grčkoj, nakon razgovora s dužnicima EU stječe se dojam kako u Berlinu, Londonu, Parizu i Bruxellesu zapravo više nitko ne gaji iluzije da bi se moglo pronaći rješenje kojim bi se osiguralo vraćanje barem dijela dugova te države. Budući da su dvije najveće političke stranke u Grčkoj ogrezle u kriminalu i korupciji, da su izgubile vjerodostojnost te da više ne mogu upravljati državom, gotovo je izvjesno da će lijeve stranke preuzeti vlast.

Premda se dio stručnjaka nada kako bi u ovih mjesec dana ljevica mogla sazrijeti i odustati od krajnjeg radikalizma, to nije realno. Kada dođe na vlast, radikalna ljevica morat će ispuniti obećanja, a to znači u najmanju ruku moratorij na vraćanje dugova, izlazak iz eurozone i vraćanje nekadašnjoj domaćoj valuti drahmi.

Okrivljuju Nijemce

To će, dakako, biti vrlo bolne i krajnje neizvjesne operacije. Istraživanja javnog mijenja pokazuju da se velika većina Grka, između 70 i 80 posto, protivi izlaska iz eurozone. No, istodobno ne žele vraćati dugove, a za sve svoje muke i probleme okrivljuju Nijemce.

Stručnjaci predviđaju da će, ako zaista dođe do zamjene eura drahmom, uslijediti golema devalvacija i inflacija, a posljedice će biti strašne: nitko neće željeti raditi s drahmom, svi će u Grčkoj raditi s eurom, švicarskim frankom, dolarom, što će dovesti do hiperinflacije….

Utjecaj na regiju

Pri tomu valja imati na umu da Grci uopće nisu tako jedinstveni kako to izgleda izvana. Privatni sektor želi konstruktivno rješenje krize, dok zaposleni u javnom sektoru na ulicama već mjesecima demonstriraju i izazivaju nerede. U Bruxellesu vjeruju kako bi najbolje kompromisno rješenje bilo kada bi se ponovno uspostavila neka vlada stručnjaka koja bi hladne glave i bez ideoloških predrasuda potražila najbolje rješenje.

Eventualni bankrot Grčke izazvat će opasne posljedice po cijeli niz država. Ponajprije po zemlje čije su banke posuđivale novac Grčkoj. Njihov će bankarski sustav biti ozbiljno uzdrman. To se odnosi prije svega na Njemačku, Italiju, Francusku i Englesku… Ali i na države u kojima djeluju kćeri njemačkih, talijanskih, francuskih i engleskih banaka…

Jednako dramatične posljedice bankrota osjetit će se i u svim državama koje su imale razvijene bankarske i ekonomske odnose s Grčkom, primjerice na Srbiju, BiH, Bugarsku, Rumunjsku, Albaniju… Tamo će, naime, sasvim sigurno doći do ozbiljnijih problema jer će se kriza, kroz grčke banke i tvrtke preliti i u njihove zemlje.