Ništa novo iz Bijele kuće. I ovog je vikenda predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump najavio da će kazniti sve koji ga ne poslušaju oko njegove vizije mira u Ukrajini.
Za početak, rekao je da će uvesti sekundarne carine od 25 do 50 posto na rusku naftu ako ustvrdi da Rusija ometa njegove napore da okonča rat u Ukrajini. Sankcije bi mogle stupiti na snagu u roku od mjesec dana ako ne dođe do prekida vatre, ali kada će to biti, ne zna se. Na pitanje novinara postoji li rok u kojem Rusija mora početi ispunjavati uvjete sporazuma o prekidu vatre, uslijedio je trumpovski odgovor.
"Postoji psihološki rok", rekao je Trump novinarima u zrakoplovu Air Force One. "Ako pomislim da odugovlače, neću biti sretan zbog toga", dodao je, ali i izrazio uvjerenje da ruski predsjednik Vladimir Putin "želi sklopiti dogovor".
Skoro istovremeno je iz Kremlja plasirana vijest da su Sjedinjene Države i Rusija započele razgovore o rijetkim zemnim metalima i projektima njihova iskopavanja u Ruskoj Federaciji. To je u ruskim novinama Izvestija objavio Kiril Dmitriev, posebni Putinov predstavnik za međunarodnu gospodarsku suradnju, ujedno i glavni neformalni pregovarač Kremlja s najužim krugom Trumpovih suradnika. "Rijetki zemni metali su važno područje za suradnju", rekao je Dmitriev dodavši da su neke tvrtke pokazale interes za sudjelovanje u zajedničkim projektima.
PROČITAJTE VIŠE Ovako to izgleda kad se amater bavi geopolitikom
Trump je još krajem veljače najavio da pokušava sklopiti nekoliko sporazuma o gospodarskom razvoju s Rusijom, na što je Putin uzvratio da će Rusija biti spremna ponuditi Sjedinjenim Državama mogućnost zajedničkog rada na području metala rijetkih zemalja. Rusima je jasan Trumpov psihoprofil, pa mu podilaze ovakvim najavama o nekakvim velikim zajedničkim poslovnim pothvatima, iako je to na vrbi svirala, još zadugo. Ali ispada da su oni kooperativni, za razliku od ukrajinskog čelnika Volodimira Zelenskog, s kojim se ništa ne može dogovoriti. Što je ordinarna laž, ali je u skladu s Trumpovim stavom prema kojem "mali ne trebaju izazivati velike, nego ih slušati".
Zato se u nedjelju žestoko okomio na Volodimira Zelenskog, kojem je neuvijeno zaprijetio da će se suočiti s velikim problemima ako odustane od ugovora o mineralima s SAD-om.
"Pokušava se izvući iz toga. Ako to napravi, imat će velikih, velikih problema. Sklopili smo dogovor, a sada on kaže: ‘Pa, znaš, želim ponovo pregovarati o ugovoru‘", kazao je Trump u razgovoru s novinarima na putu od Floride do Washingtona, pa je još malo zapaprio prethodnu izjavu: "Ukrajina želi u NATO. Ali to se neće dogoditi, nikada nije bilo šanse za to, oni to shvaćaju."
PROČITAJTE VIŠE Nije bilo zemlje koja nije htjela kupiti najmoderniji američki avion. Odjednom se sve počelo mijenjati
Što se tiče dogovora, prešutio je da je novi prijedlog njegove administracije takav da od Ukrajine traži polovinu vrijednih minerala, a Washington Kijevu zauzvrat ne nudi nikakva jamstva od sprečavanja eventualnog nastavka ruske agresije. Novi američki prijedlog uključuje osnivanje zajedničkog investicijskog fonda kojim bi SAD imao kontrolu nad svim ukrajinskim mineralnim resursima - uključujući naftu, plin i ključnu energetsku infrastrukturu. Ukrajinski dužnosnici boje se da bi takav aranžman narušio gospodarski suverenitet zemlje i zahtijevaju bolje uvjete.
Međutim, Zelenski zna da su on i Ukrajina prepreka Trumpovu planu dogovaranja s Putinom, a možda i stvaranja američko-ruskog savezništva, i pokušava se izmigoljiti, pa načelno pristaje na zahtjeve iz Washingtona, ali pokušavajući ih okrenuti sebi u korist. Budući da SAD traži raspisivanje izbora u Ukrajini, iako traje rat, svom je timu dao instrukcije da se pripremi za izbore, možda već na ljeto, piše The Economist.
Izvori su potvrdili da je Zelenski prošlog tjedna sazvao sastanak da bi uputio svoj tim da organizira glasanje nakon potpunog prekida vatre, do kojeg bi (prema američkoj strani) moglo doći krajem travnja, a 5. svibnja je krajnji rok do kada Verhovna Rada mora izglasati sljedeće produljenje izvanrednog stanja. Ako ne produlji, mogu se organizirati izbori i vjeruje se da će Zelenski odlučiti da budu već u srpnju, da bi mu kratki rok omogućio da se kandidira bez ozbiljnih protivnika.
PROČITAJTE VIŠE Mizerni rezultati u Rijadu
Iako su nedavno spomenuti bivši predsjednik i premijerka Petro Porošenko i Julija Timošenko, oboje imaju niske rejtinge. Jedini pravi protukandidat je nekadašnji zapovjednik vojske Valerij Zalužni, ali on je veleposlanik u Londonu i ne pokazuje namjeru ulaska u predsjedničku utrku. Osim toga, Zalužni je nedavno kritizirao promjenu američke politike pod Trumpom, tako da ne bi mogao računati na podršku SAD-a, ako bi se ipak odlučio kandidirati.
Ono o čemu se sve više govori je najava ruske ofenzive, posebno u Donbasu. O tome je prošli tjedan govorio i Putin, kada je u Murmansku rekao da "postoji svaki razlog vjerovati da će ruske oružane snage dokrajčiti ukrajinske oružane snage". Političko vodstvo Ukrajine ima radikalno drugačiju procjenu situacije. Zelenski je nedavno rekao da situacija na frontu za Ukrajinu "nije loša", a i procjene američkih obavještajaca, izrečene nedavno na raspravama u Kongresu, govore da ni u nadolazećim godinama ukrajinske oružane snage vjerojatno neće izgubiti svoju borbenu sposobnost.
Naravno, Ukrajinci imaju ograničene pričuve, mobilizacija je i dalje teška, ali i ruska vojska također ima problema i velike gubitke. Naime, nepoznato je koliki još postoji potencijal za popunu djelatne vojske isključivo vojnicima po ugovoru bez mobilizacije, koju Kremlj vjerojatno ne želi provesti zbog visokih socioekonomskih i političkih troškova.
Komentari
0