Trumpova je administracija zamrznula 2,2 milijarde dolara potpore i dodatnih 60 milijuna dolara ugovorne vrijednosti namijenjenih sveučilištu Harvard nakon što ta institucija nije pristala ispuniti niz zahtjeva koje je administracija postavila. Harvard, najbogatije sveučilište na svijetu, poručuje da će se pridržavati svih važećih zakona, ali smatra da je ovo pokušaj ograničavanja akademske autonomije koji prelazi ovlasti izvršne vlasti. Uprava sveučilišta ističe da administracija, ako želi promijeniti zakon, to mora učiniti kroz Kongres.
Pružanje otpora
Spor između aktualne savezne vlasti i obrazovnih institucija intenzivirao se nakon što je u veljači osnovana Zajednička radna skupina za borbu protiv antisemitizma, čija je službena zadaća suzbijanje antisemitizma u obrazovnim institucijama, posebno nakon propalestinskih studentskih prosvjeda 2023. koji su se proširili diljem zemlje. Međutim, rad te skupine izazvao je brojne kritike, čak i iz konzervativnih krugova, zbog navodne "moći bez presedana" da oblikuje sveučilišne politike prema političkim ciljevima administracije. Iako se ta grupa birokrata predstavlja kao branitelj prava židovskih studenata, njezini protivnici upozoravaju da se pod tim izgovorom uvode široke ideološke smjernice koje zadiru u akademsku autonomiju.
PROČITAJTE VIŠE Prvi put u povijesti SAD-a. Trump ‘zamrznuo‘ 2 milijarde $ za Harvard. Najuglednije sveučilište ulazi u otvorenu pobunu
Primjerice, Zajednička radna skupina naložila je Harvardu da s Trumpovom administracijom podijeli sve podatke o zapošljavanju, ukine sve programe posvećene raznolikosti, jednakosti i uključivosti te da aktivno surađuje sa saveznim imigracijskim agencijama, osobito u kontekstu provjere međunarodnih studenata. Osim toga, skupina je tražila zabranu pokrivanja lica na prosvjedima te pokretanje revizije nad određenim fakultetskim odjelima koje smatra neuspješnima u suzbijanju antisemitizma.
Za razliku od Sveučilišta Columbia, koje je pristalo ispuniti zahtjeve administracije nakon prijetnje uskraćivanjem 400 milijuna dolara saveznog financiranja, Harvard je odlučio pružiti otpor. Predsjednik Sveučilišta, Alan Garber, poručio je da se Harvard neće odreći svoje institucionalne neovisnosti i ustavnih prava zajamčenih Prvim amandmanom. "Niti jedna vlada, bez obzira na to koja je stranka na vlasti, ne bi trebala diktirati što privatna sveučilišta mogu podučavati, koga mogu primiti i zaposliti te koje znanstvene i nastavne programe smiju razvijati i provoditi", izjavio je.
Zanimljivo je da je na početku Garber bio spreman na suradnju s Trumpovom administracijom, ali je zbog pritiska iz sveučilišne zajednice odlučio promijeniti stav. Urednički komentar u studentskom listu Harvard Crimson pozvao ga je da promijeni mišljenje ili podnese ostavku. Privremena predsjednica Sveučilišta Columbia, Katrina Armstrong, odstupila je s pozicije nakon što je prihvatila zahtjeve Trumpove administracije.
Tužbe profesora
Prema američkom zakonodavnom okviru, izvršna vlast ne može jednostrano ukinuti ili trajno uskratiti federalno financiranje sveučilištima bez odobrenja Kongresa. Ipak, federalne agencije imaju određenu diskrecijsku ovlast da, u sklopu provođenja zakona, privremeno obustave financijska sredstva tijekom istraga, kao što je u slučaju sumnje na kršenje Zakona o građanskim pravima iz 1964. godine. Upravo se na to poziva Trumpova administracija koja je u posljednjih mjesec dana poslala "upozorenja" na više od 60 sveučilišta, prijeteći mjerama ako ne usklade svoje politike s propisima.
Te su mjere izazvale pravne postupke, uključujući tužbu koju su podnijeli profesori Harvarda, tvrdeći da postupci administracije krše Prvi amandman američkog Ustava te članak 6. Zakona o građanskim pravima. Ako sudovi odrede da je isplata potpore blokirana nezakonito ili proizvoljno, mogu zatražiti povrat sredstava ili ukidanje obustave. Pravna borba Sveučilišta i Trumpove administracije mogla bi dugo trajati, a ishod je u ovom trenutku neizvjestan. Ipak, Harvard vjeruje da ima zakonsku, ali i financijsku osnovu za otpor.
PROČITAJTE VIŠE I jučerašnji je dan pokazao zašto je svijetu teško preživjeti s Trumpom i njegovim odlukama
Pravna borba
Naime, Harvard si, za razliku od mnogih drugih obrazovnih institucija, može priuštiti gubitak državnih sredstava, a čini se da upravo na toj strateškoj prednosti temelji svoju taktiku - jasno pokazati da se neće bez otpora podčiniti političkom pritisku. Prema mišljenju bivšeg predsjednika Harvarda Lawrencea Summersa, objavljenom u New York Timesu, institucija bi u krajnjem slučaju gubitka svih devet milijardi dolara državne potpore mogla posegnuti za dijelom svoje zaklade, vrijedne 53,2 milijarde dolara, kako bi nadoknadila eventualni gubitak.
Mehanizam funkcioniranja sveučilišnih zaklada, uglavnom sastavljenih od donacija bivših studenata i investiranih na financijskim tržištima, daje sveučilištu mogućnost fleksibilnog upravljanja sredstvima. Prema analizama, poput one koju je objavio Kevin Carey za Vox, Harvard bi mogao mobilizirati i do 500 milijuna dolara iz tih sredstava kako bi pokrio troškove pravne borbe protiv administracije, a da pritom ne naruši svoju dugoročnu financijsku stabilnost.
Iako taj iznos ne može u potpunosti nadomjestiti potencijalni gubitak svih devet milijardi dolara iz državnih izvora, Harvard je uvjeren da ima dovoljno financijskih kapaciteta za održavanje nastave, istraživanja i zapošljavanja tijekom pravne borbe.
Komentari
0