Ključni događaji
• Putin potpisao najveću mobilizaciju u zadnjih 13 godina
• Trump napao Putina zbog osporavanja legitimiteta Zelenskog
• Južnokorejske tvrtke ispituju teren za povratak u Rusiju
Izvještaj ISW-a: Rusija vojno obučava ukrajinsku djecu
Američki Institut za proučavanje rata (ISW) u novom je izvještaju s ukrajinskog bojišta objavio da Rusija unutar okupiranih područja gradi kampove u kojima provodi osnovnu vojnu obuku ukrajinske djece.
Prenose istragu ukrajinskog lista Suspilne od 24. ožujka, u kojoj se detaljno navodi kako je Rusija na mjestu srušenog dječjeg kampa u okupiranom Mariupolju počela graditi kamp Voin, koji će biti četvrti takav kamp u okupiranoj Ukrajini.
Namijenjeni su podučavanju ukrajinske djece osnovnim vojnim vještinama kao što su paljba iz malokalibarskog oružja, taktička prva pomoć te upravljanje dronovima, a sve se odvija pod nadzorom ruskih veterana i djelatnog vojnog osoblja.
Šef ukrajinske Luganske oblasti Artem Lisohor rekao je da više od 12.000 djece samo u okupiranoj Luganskoj oblasti prolazi "vojno-domoljubnu indoktrinaciju" te vojnu obuku u programima kao što su Voin i Yunarmia.
Jandroković i čelnici parlamenta kod Zelenskog, on zahvalio Hrvatskoj na vojnoj pomoći
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u ponedjeljak je zahvalio sudionicima parlamentarnog samita u Buči, među kojima je bio i Gordan Jandroković, nazvavši njihov dolazak "snažnom potvrdom kontinuiteta međuparlamentarne podrške Ukrajini", priopćio je ured predsjednika Hrvatskog sabora.
Opširnije pročitajte OVDJE
Putin najavio najveću mobilizaciju u zadnjih 13 godina
Ruski predsjednik Vladimir Putin je u ponedjeljak donio odluku o novačenju dodatnih 160.000 mladića za vojnu službu, što predstavlja najveći broj regruta od reforme vojske 2012., dok se nastavlja njegov trogodišnji rat protiv Ukrajine.
Rusi u dobi između 18 i 30 godina bit će unovačeni do sredine srpnja, prema tekstu predsjedničke odluke.
Riječ je o najvećem broju regruta otkako se Kremlj od 2012. počeo više fokusirati na profesionalne vojnike te one s kraćim ugovorima u sklopu reforme vojske.
Ipak, Rusija svake godine, u proljeće i ujesen, za jednogodišnju vojnu službu novači 100.000 mladića.
Rusija se u ovoj kampanji novačenja oslanja na središnju elektroničku bazu podataka, objavio je glavni stožer.
Međutim, okružni uredi za regrutaciju nisu odustali od fizičkih poziva za vojnu službu, koje će nastaviti slati na prijavljena prebivališta.
Istovremeno, postoje elektronički pozivi koje će mladi regruti primiti na svom korisničkom računu na internetskoj stranici za državne službe Gosuslugi.
Zbog brojnosti usluga na portalu, praktički svi odrasli Rusi tamo imaju otvoren račun.
Kremlj je već tri puta od invazije na susjednu Ukrajinu povećao brojnost ruske vojske.
Putin je prošle jeseni naredio proširenje ciljane veličine na 2,4 milijuna vojnih djelatnika, uključujući 1,5 milijuna vojnika.
Regruti službeno ne sudjeluju u ratu protiv Ukrajine, no u više su navrata bili uključeni u borbe u ruskoj pograničnoj pokrajini.
Južnokorejski mediji: Samsung, Kia i Hyundai ispituju teren za povratak u Rusiju
Velike južnokorejske kompanije ubrzanim tempom provjeravaju mogućnosti povratka u Rusiju, koristeći priliku koju su otvorili pregovori o dokončanju rata u Ukrajini, piše The Korea Times.
Ako Ukrajina i Rusija nakon dogovora o obustavi napada na energetsku infrastrukturu sklope i mirovni sporazum, sankcije Rusiji vjerojatno će biti ukinute, što će korejskim tvrtkama omogućiti nastavak poslovanja na ruskom tržištu, piše južnokorejski list u petak.
Više o planovima južnokorejski tvrtki pročitajte OVDJE.
Švedska i Nizozemska šalju Ukrajini gotovo 3,5 milijarde eura
Švedska i Nizozemska u istom su danu objavile da će Ukrajini poslati značajnu financijsku pomoć, u zbroju vrijednu gotovo 3,5 milijarde eura. Švedski ministar obrane Pal Johnson otkrio je da će ta zemlja donirati dosad najveći paket pomoći težak 16 milijardi kruna, odnosno nešto manje od milijardu i pol eura.
- S obzirom na ozbiljnost situacije u Ukrajini, postoje jaki razlozi za naš potez - rekao je Johnson.
Iz Nizozemske je, pak, stigla najava da će tamošnja vlada tijekom ove godine poslati Kijevu dvije milijarde eura pomoći. Objavili su to zajednički ministar obrane Ruben Brekelmans i državni tajnik za obranu Gijs Tuinman. Najveći dio iznosa bit će usmjeren za potporu ukrajinskom projektu Drone Line, koji će proširiti uporabu bespilotnih letjelica unutar elitnih jedinica kopnenih snaga i granične službe.
- Dronovi će napraviti razliku na bojnom polju i doslovno spasiti živote - poručio je Brekelmans.
Peskov: Dogovor o prekidu vatre u Crnom moru je u tijeku
Prema izvješću ruske državne novinske agencije Tass, glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov rekao je danas rekao da je dogovor o prekidu vatre u Crnom moru uz posredovanje SAD-a u tijeku.
Pomorski prekid vatre u Crnom moru, koji su prošlog tjedna dogovorile Rusija i Ukrajina u odvojenim sporazumima sa SAD-om mogao bi, dakle, uskoro biti na snazi.
Peskov je danas rekao da je prethodna Crnomorska inicijativa za žitarice, koja je sklopljena 2022., ‘implementirana u dijelu koji se tiče Ukrajine‘, ali nikada nije ispunjena u dijelu koji se tiče Rusije‘. Rusija se iz sporazuma povukla 2023.
Istaknuo je kako se ‘svim tim detaljima sada posvećuje dužna pažnja u našim kontaktima‘.
- Ima još posla, rekao je za Tass, dodajući da ‘ne može ulaziti u sve detalje o nizu pitanja na dnevnom redu‘.
Rusija se oglasila nakon Trumpove prozivke Putina
Kremlj se oglasio prvi puta nakon što je Donald Trump rekao da je ogorčen ponašanjem Vladimira Putina.
Reagirajući na jučerašnje komentare američkog čelnika, Kremlj je rekao da se razgovor između Trumpa i Putina ‘može organizirati prema potrebi‘ i da Putin ostaje otvoren za kontakt.
Za ovaj tjedan poziv nije zakazan.
Kremlj je također rekao da Rusija i SAD rade na neodređenim idejama o mogućem mirovnom rješenju u Ukrajini.
Podsjetimo, Trump je rekao da nedavni komentari ruskog predsjednika, pozivajući na uspostavu prijelazne vlade u Ukrajini u potezu koji bi mogao učinkovito istisnuti Zelenskog, ‘ne idu u pravom smjeru‘.
Rusija mijenja taktiku s dronovima
Rusija mijenja taktiku s dronovima na bojnom polju, javlja Institut za proučavanje rata (ISW).
U svom posljednjem ažuriranju, američki thinktank primijetio je da su ruske snage napale vojnu bolnicu i civilnu infrastrukturu u gradu Harkovu tijekom vikenda.
Njihovo izvješće navodi da se ruski vojni blogeri povezani s Kremljem slažu s nedavnim izvješćem njemačkog lista Bild da su ruske snage ‘promijenile svoju taktiku dalekometnih napada bespilotnim letjelicama i sada imaju bespilotne letjelice nekoliko kilometara od svojih ciljeva na velikim visinama‘ prije izvođenja napada s više bespilotnih letjelica.
- Vojni blogeri nadalje su spekulirali da je ova taktika omogućila nedavne ruske napade bespilotnim letjelicama na Harkiv, Odesu i Dnipro", kaže ISW.
Podsjetimo, Rusija je drugu noć zaredom napala drugi po veličini ukrajinski grad Harkiv. Poginule su dvije osobe, a deseci su ozlijeđeni.
Zelenski: Putina ne zanima diplomacija
O Putinu je u svom sinoćnjem obraćanju govorio i Volodimir Zelenski.
- Brutalnost svakodnevnih ruskih napada pokazuje da Putinu nije stalo do diplomacije, kazao je Zelenski.
- Već nekoliko tjedana postoji američki prijedlog za bezuvjetni prekid vatre i gotovo svaki dan, kao odgovor na ovaj prijedlog imamo ruske bespilotne letjelice, bombe, topnička granatiranja i balističke udare, dodao je.
Pozvao je SAD i njihove partnere da pojačaju pritisak na Rusiju da ‘slomi svoju sposobnost vođenja rata‘.
- Rusija zaslužuje pojačani pritisak - sve oštre mjere koje mogu slomiti njenu sposobnost vođenja rata i održati sustav koji ne želi ništa osim rata, dodao je.
- Sankcije protiv Rusije su ključne. Više zračne obrane za Ukrajinu je neophodno. Više suradnje i jedinstva među svim partnerima je neophodno, zaključio je Zelenski.
Rusija napala Ukrajinu sa 131 dronom
Tijekom noći, ukrajinska protuzračna obrana oborila je 57 od 131 bespilotne letjelice tipa Shahed i bespilotnih letjelica mamaca koje je lansirala Rusija, kažu ukrajinske zračne snage u svom dnevnom ažuriranju.
U objavi na Telegramu, zračne snage kažu da su ruske bespilotne letjelice ‘oborene na sjeveru, istoku i u središtu zemlje‘.
Oko 45 dronova mamaca izgubljeno je u letu i nisu prouzročili štetu, navodi se i dodaje da su ruskim napadom bile pogođene regije Sumi, Doneck, Harkiv, Kijev i Žitomir.
Trump: Postoji ‘psihološki rok‘ za Rusiju da pristane na prekid vatre
Donald Trump se po povratku u Washington obratio novinarima i ponovno istaknuo da je ljut na Vladimira Putina.
- Postoji ‘psihološki rok‘ za Rusiju da pristane na prekid vatre u Ukrajini. Uvijek sam se slagao s njim, ali sada sam ljut na njega kao što sam već rekao, kazao je Trump.
O Ukrajini i Rusiji govorio je nakon još jednog velikog napada ruskih snaga na Harkiv u kom su bespilotne letjelice pogodile bolnicu, trgovački centar i stambene blokove ubivši dvoje ljudi i ranivši desetke.
Finski predsjednik iznio prijedlog za okončanje rata
Finski predsjednik Alexander Stubb izjavio je da bi 20. travnja mogao biti dobar trenutakza potpuni prekid vatre u Ukrajini bez ikakvih uvjeta.
Stubb bi se danas trebao sastati s britanskim premijerom Keirom Starmerom, a govorio je i o sastanku s Trumpom
- Pričali smo o nizu tema, od članstva u NATO-u pa sve do preuzimanja odgovornosti Europe za vlastitu sigurnost. Rekao sam mu da bi 20. travnja bio prikladan datum za prekid vatre. Zašto baš 20. travnja? Neki rok nam treba, a taj dan je Ukrs i tri mjeseca otkako se Trump vratio na dužnost američkog predsjednika, kazao je Stubb.
Dodao je i da osjeća rastuću frustraciju Trumpa zbog ruskog odugovlačenja prekida rata.
- Prilično je nestrpljiv prema postupcima Rusije, njihovom spletkarenju i odugovlačenju u vezi s prekidom vatre. Pokušao sam mu objasniti da je to potpuno normalno rusko ponašanje. Prvo nešto pregovaramo, a onda se uvjeti mijenjaju, zaključio je.
Trump napao Zelenskog: Mogao bi se naći u velikom, velikom problemu
Nakon što je žestoko napao Vladimira Putina, Donald Trump se žestoko okomio i na Volodimira Zelenskog rekavši da će se ‘suočiti s velikim problemima ako odustane od ugovora o mineralima sa SAD-om.
- Pokušava se izvući iz toga. Ako to napravi imat će velikih, velikih problema. Sklopili smo dogovor, a sada on kaže ‘pa znaš, želim ponovno pregovarati o ugovoru‘, kazao je Trump novinarima.
S novinarima je razgovarao na putu od Floride do Washingtona.
- Ukrajina želi u NATO. Ali to se neće dogoditi, nikada nije bilo šanse za to, oni to shvaćaju, dodao je.
Podsjetimo, Trump od Ukrajine traži polovicu vrijednih minerala, a Washington Kijevu zauzvrat ne nudi nikakva jamstva od eventualnog nastavka ruske agresije.
Jandroković doputovao u Ukrajinu na parlamentarni samit
Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković doputovao je u ponedjeljak ujutro u Ukrajinu kako bi sudjelovao na parlamentarnom samitu koji Vrhovna Rada organizira u povodu obilježavanja treće godišnjice oslobođenja grada Buče, koja je postala simbol ruskih zločina, priopćeno je iz Ured predsjednika Sabora.
Uoči parlamentarnog samita u Buči, održat će se komemoracija za žrtve strašnih zločina koje su tamo počinili pripadnici agresorske ruske vojske.
Nakon što je Ukrajina oslobodila Buču, svijet su obišle zastrašujuće slike mrtvih tijela na ulicama. Ruska okupacija trajala je 33 dana, a u tom je razdoblju život izgubilo 1400 ljudi, uključujući 37 djece, kaže Kijev. Rusija negira te zločine.
Domaćin parlamentarnog sastanka na vrhu je predsjednik ukrajinskog parlamenta - Vrhovne Rade - Ruslan Stefančuk, a očekuje se sudjelovanje više od 20 predsjednika i potpredsjednika parlamenata. Predsjednik Hrvatskoga sabora održat će govor na samitu.
Nakon samita Jandroković će se sastati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem, zajedno s ostalim predsjednicima i potpredsjednicima parlamenata. U popodnevnim satima također je predviđen i posjet Vrhovnoj Radi u Kijevu.
U večernjim satima, u organizaciji veleposlanstva Republike Hrvatske u Ukrajini, predsjednik Sabora sastat će se s Hrvatima koji trenutačno žive i rade u Kijevu, stoji u priopćenju.
Rusija drugu noć zaredom bombardirala Harkiv
Rusija je drugu noć zaredom bombardirala grad Harkiv u sjeveroistočnoj Ukrajini, pri čemu su ozlijeđene dvije osobe, izazvani požari i oštećeni dječji vrtić i privatne kuće, rekli su ukrajinski dužnosnici rano u ponedjeljak.
Napadi su trajali većinu noći i pogodili najveću i najstariju gradsku četvrt, kazao je gradonačelnik Ihor Terehov.
Nije jasno što je bila meta napada koji su uslijedili tjedan dana nakon djelomičnog prekida vatre uz posredovanje SAD-a. Obje strane optužuju jedna drugu za kršenje moratorija.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u nedjelju da je Moskva ispalila više od 1000 bespilotnih letjelica prošlog tjedna i pozvao na odgovor SAD-a i drugih saveznika. Rusija je rekla da su ukrajinski dronovi prošlog tjedna napali energetske objekte.
Oleh Sinehubov, guverner regije Harkiv, rekao je u ponedjeljak da su noćašnji napadi uslijedili nakon raketnog napada kasno u nedjelju na grad Kupiansk u kojem je troje ozlijeđenih i srušeno više od 10 kuća i lokalno groblje.
Grad Kupjansk, istočno od Harkiva, zauzela je Rusija početkom invazije na Ukrajinu 2022., a kasnije te godine ponovno su ga zauzele ukrajinske trupe. Sada se našao pod novim, intenzivnim pritiskom Rusije.
Trump: Jako sam ljut na Putina, uvest ću dvostruke carine
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u intervjuu za NBC News da je jako ljut i bijesan na ruskog predsjednika Vladimira Putina nakon tjedana pokušaja pregovora o prekidu vatre u Ukrajini.
Ljut je zbog ruskih napada na vjerodostojnost ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i zaprijetio da će nametnuti carinu od 50 posto zemljama koje kupuju rusku naftu ako Putin ne pristane na primirje.
- Ako ne uspijemo sklopiti dogovor o zaustavljanju krvoprolića u Ukrajini, i ako ja mislim da je Rusija kriva stavit ću sekundarne carine na svu naftu koja dolazi iz Rusije, kazao je Trump.
Ovo je najveći zaokret u retorici prema Rusiji od strane Trumpa od povratka na vlast.
Podsjetimo, Trump je proteklih tjedana neprekidno laskao Putinu i udovoljavao njegovim zahtjevima, a Zelenski mu se više puta našao na nišanu što je izazvalo zabrinutost europskih čelnika.
Rusi tijekom noći srušili 66 ukrajinskih dronova
Ruske jedinice protuzračne obrane tijekom noći su presrele i uništile 66 ukrajinskih dronova, priopćilo je u ponedjeljak rusko ministarstvo obrane.
Reuters prenosi da je 41 bespilotna letjelica uništena iznad granične regije Brjansk, 24 iznad teritorije Kaluške oblasti i jedna iznad teritorije Kurske oblasti.
Regionalni guverneri Brjanska i Kaluge na društvenim su mrežema objavili da nije bilo štete kao rezultat napada.
Komentari
0