Točno 312 elektora i više od 75 milijuna glasova (i dalje se broje) republikanskom kandidatu Donaldu Trumpu osigurali su drugi mandat u Bijeloj kući, čime je prvi američki predsjednik nakon Grovera Clevelanda kojem je uspjelo postati predsjednikom SAD-a u dva mandata koja nisu uzastopna.
Trump je praktički od srijede počeo slagati svoj novi tim, prvo je odabrao iskusnu Susie Wiles da bude šefica njegovog ureda, a potom je Elsie Stefanik amenovao kao novu veleposlanicu SAD-a pri Ujedinjenim narodima. Ostale pozicije, osim one potpredsjednika J. D. Vancea, tek treba popuniti u trenutku pisanja ovog teksta.
Novi/stari predsjednik u kampanji je dao niz velikih obećanja, a dobar dio njih vezan je uz američku vanjsku politiku. Od toga da će zaustaviti rat u Ukrajini, natjerati Europu da plaću svoju obranu, dići carine Kini, još jače stajati uz Izrael... Ukratko, velikih planova nije falilo. O tome kako će izbor Trumpa i njegove nove administracije utjecati na američku vanjsku politiku, koja obećanja će na kraju ispuniti i kako će se to odraziti na ratove i krizne situacije, te odnose SAD-a s drugim velikim silama, u novoj epizodi podcasta Prva linija govori politički analitičar i bivši veleposlanik Republike Hrvatske u Rusiji, Božo Kovačević.
Cijeli razgovor možete pogledati u videu ispod ili na YouTube kanalu Jutarnjeg lista, playlista Prva linija, a u tekstu ispod videa možete pročitati kraći rezime epizode.
Video podcasta pogledajte ispod:
- Bude li Trump doista imao većinu u Senatu i u Zastupničkom domu Kongresa, moći će provoditi svoje politike puno lakše nego li je to bio slučaj u njegovom prethodnom mandatu. U međuvremenu je stekao i određeno iskustvo te će sad vrlo vjerojatno formirati svoj tim prije preuzimanja vlasti i tako brže nametnuti svoju volju svim tijelima koja spadaju u izvršnu vlast. Sjetimo se da je u prvom mandatu imao problema sa suradnicima od kojih su ga mnogi napustili, čak i oni najbliži među njima, poput ministra obrane i državnog tajnika. Pretpostavljam da će ovaj put imati stabilniji tim i da će puno lakše provoditi svoje zamisli, naročito s obzirom na većinu u oba doma Kongresa. Budite sigurni da će ovaj put uz njega biti osobe koje će mu biti bliske, dakle one koje će u većoj mjeri provoditi njegove naloge nego strateške dokumente koji su možda usvojeni u nekom od prijašnjih mandata - kaže na početku Kovačević i ističe da je za Trumpa osobna lojalnost izrazito važna.
- Što se tiče vanjske politike koju bi nova administracija mogla provoditi, njezine naznake mogli smo vidjeti u prvom Trumpovom mandatu kada je više-manje uspješno proveo stvari koje su ovisile samo o njemu, poput istupanja iz nuklearnog dogovora s Iranom ili Pariškog klimatskog sporazuma. Mislim da sada opet možemo očekivati neki oblik "transakcijske" politike SAD-a s međunarodnim organizacijama, što znači da će im nametati američke interese. U suprotnom, one ga uopće neću zanimati - ističe naš sugovornik i dalje primjer određenog sabotiranja Svjetske trgovinske organizacije (WTO) od Amerikanaca.
- Zanimljivo je da u sklopu WTO-a dvije vodeće autoritarne države svijeta (Kina, Rusija) inzistiraju na slobodnoj trgovini, dok Trump inzistira na poštenoj trgovini, što za njega znači trgovina u kojoj Amerika zarađuje više od partnera kojima trguje.
Odnos s Kinom
A kada je trgovina u pitanju, jedan od najvećih američkih partnera ujedno je i njen najveći globalni rival - Narodna Republika Kina. Samo 2022. SAD je iz Kine uvezao dobara u vrijednosti 536,3 milijarde dolara, dok je američki izvoz u Kinu te iste godine iznosio "tek" 150,4 milijarde dolara. Izabrani predsjednik SAD-a taj je disbalans naumio promijeniti pošto poto pa je tako obećao da će na sve kineske proizvode uvesti carine od 60 posto, a za neke stvari, poput električnih automobila, potencijalno i više.
PROČITAJTE VIŠE: Zorana Baković o usponu Kine u 21. stoljeću i vlasti Xi Jinpinga
- Te carine bi svakako pogodile kinesko gospodarstvo, ali i SAD, budući da takva protekcionistička politika na kraju rezultira povećanjem cijena proizvoda čiji je uvoz ograničen ili zabranjen, čak i ako bi se ti proizvodi nastavili proizvoditi u SAD-u (zbog veće cijene rada, među ostalim), kaže Kovačević.
Rat u Ukrajini
Jedno od najvećih obećanja koje je Trump dao je i to da će odmah zaustaviti rat u Ukrajinu u jednom danu. Kako, nije objasnio. U medijima se spekuliralo s dosta scenarija po kojima bi se sukob barem privremeno mogao zaustaviti.
- Ukrajina je u Trumpovim predizbornim nastupima imala privilegirano mjesto u odnosu na druge vanjskopolitičke teme, Zelenskog je često zvao najboljim trgovcem na svijetu koji iz SAD-a "uvijek ode s koferom punim novaca". To pokazuje što Trump i njegova biračka baza smatraju o Ukrajini, a podsjetimo da je i jednom izjavio da Kijev ne bi trebao ući u NATO. Mi zapravo još ne znamo što Trump namjerava. Možemo pretpostaviti da bi bio spreman Ukrajini nametnuti primirje koje nije u skladu s njihovim ciljem potpunog oslobođenja svojeg teritorija - ali da bi to napravio, Trump prvo mora riješiti odnose u NATO savezu i odnose s EU koja inzistira na teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine - govori naš sugovornik.
PROČITAJTE VIŠE: Kako je rat u Ukrajini promijenio Rusiju i zašto je moguć scenarij iz 1917.
- Bojim se da Zelenskog o eventualnom prijedlogu za sklapanje primirja Trump ne bi previše pitao, već bi mu ga nametnuo i uvjetovao nizom koraka koje SAD može poduzeti prema Kijevu. Što se tiče Rusije, ona nastoji stvoriti dojam da kontrolira situaciju i da im nije važno da mir bude sklopljen odmah. Moskvi je važno da ostavi dojam kako Amerika, i Zapad općenito, njima ne može diktirati politiku. Za Rusiju će biti prihvatljiv onaj prijedlog koji će predsjednik Putin moći predstaviti kao rusku pobjedu, kao rezultat ruskih vojnih i diplomatskih uspjeha. Ali to sve skupa nije lako iskombinirati - Trump može ucjenjivati Ukrajinu, ali s Rusijom će to ići malo teže...
Bliski istok
I dok još ne znamo što točno Trump smjera s Ukrajinom, isto pitanje postavlja se i za Bliski istok, to jest za niz ratova koji tamo trenutno bjesne (rat Izraela i Hamasa, rat Izraela i Hezbolaha, i vrlo otvoreni, na rubu rata sukobi s Iranom i hutistima iz Jemena). Sam Trump, a dio njegove biračke baze pogotovo, više je puta izrazio da Izrael treba bezrezervnu američku pomoć. Nemojmo zaboraviti i da je Miriam Adelson, američko-izraelska milijarderka i velika velika zagovornica američke pomoć Izraelu donirala Trumpu 137 milijuna dolara samo na ovim izborima - više je dao tek Timothy Mellon, 175 milijuna.
- Amerikanci su i dosad zapravo potpuno bili uz Izrael, usprkos nekim verbalnim kritikama Bidenove administracije. Trump je vrlo blizak Netanyahuu, a svojedobno je priznao Jeruzalem kao glavni grad Izraela, čime ja dao naslutiti da je spreman podržati i druge planove Netanyahuove vlade, što znači trajnu okupaciju Zapadne obale i pojasa Gaze. Nadalje, Trump je istupio iz iranskog nuklearnog programa čime je otvorena nova kriza na Bliskom istoku i pojačana konfrontacija Irana i Izraela. Meni se čini da je točno da Trump nije voljan pokretati nove ratove, ali da postoji jedna iznimka - on bi možda bio spreman pokrenuti rat protiv Irana. Zašto? To traži njegova biračka baza, to traže njegovi bogati donatori i to traži Netanyahu.
Kovačević napominje i da se u Abrahamskim sporazumima, koje su na Trumpovu inicijativu 2020. s Izraelom sklopili Bahrein i Ujedinjeni Arapski Emirati odnosi potpisnica reguliraju tako da se palestinsko pitanje uopće ne spominje. Sličan sporazum Izrael je navodno trebao sklopiti i sa Saudijskom Arabijom, što mnogi vide kao jedan od ključnih povoda Hamasa za napad 7. listopada 2023.
PROČITAJTE VIŠE: Povijest izraelsko-palestinskog sukoba i zašto je nada u mir umrla još 1995.
- Pretpostavljam da će Trump inzistirati na nastavku takve politike, a da bi se ona mogla provesti, potrebno je da Hamas i Hezbolah nestanu, budući da su oni glavne prepreke tome. Tu bi SAD-u dobro došla i promjena teokratskog režima u Iranu, koja se s obzirom na bolest i starost vrhovnog vođe, ajatolaha Hamneija, to nije toliko nemoguće. Čak i američki obavještajci procjenjuju da bi prevratom u Teheranu Iran od američkog rivala opet mogao postati njihov saveznik, kaže Kovačević i dodaje da bi Trump takvu promjenu, de facto revoluciju, bio više nego sklon "pogurati" raznim pritiscima. U toj cijeloj priči na kraju bi osim Hamasa i Hezbolaha, gubitnici bili - Palestinci.
Daleki istok
Jedno od žarišta kojim se Trump bavio tijekom svog prvog mandata bio je i Korejski poluotok. Štoviše, čak se dva puta susreo i sa sjevernokorejskim liderom Kim Jong-unom, 2018. u Singapuru i 2019. u Hanoju. Rezultata baš i nije bilo.
- U pacifičkoj regiji na djelu je preslikavanje najdramatičnije hladnoratovske atmosfere iz Europe 1950-ih i 1960-ih godina. Južna Koreja tu je dio američkog savezničkog lanca, ali kako se odnosi sa Sjevernom Korejom zaoštravaju, Seul bi mogao doći još bliže zaključku da i oni sami trebaju nuklearno oružje. Općenito, Korejski poluotok pretvara se u ono što su nekad bile Zapadna i Istočna Njemačka u Europi, smatra naš sugovornik.
Oko druge dalekoistočne krize - one oko Tajvana, Kovačević pretpostavlja da će Trumpova administracija nastojati odvratiti NR Kinu od ideje da započne invazije i to demonstracijama vojne moći u tom dijelu svijetu, koje ionako nisu ništa novog.
- No, Trump bi mogao zaključiti da će Tajvanu pomagati, ali uz višu cijenu - što plaćanja za oružje, što konzultacija oko prodaje i proizvodnje nekih ključnih proizvoda poput čipova. Njegov pristup je tu - ako hoćete da vas branimo, vi to morate platiti, ističe politički analitičar.
PROČITAJTE VIŠE: Zorana Baković o povijesti sukoba Kine i Tajvana i tome što Peking planira
Što se tiče NATO članica, čak i onih koje ne izdvajaju više od 2 posto BDP-a na obranu, Kovačević drži da im SAD vjerojatno ne bi uskratio zaštitu. Za početak zato što većina njih taj novac na vojsku već troši, a naročito one koje se nalaze blizu Rusiji pa bi u nekom hipotetskom scenariju mogle biti metom napada.
Općenito gledano, Kovačević smatra da bi se za vrijeme Trumpova mandata mogle smanjiti napetosti među svjetskim velesilama, ali bi se zato mogle povećati unutar SAD-a.
- Ako Trump bude u dobroj formi i 2029. poželi ostati u Bijeloj kući, ne možemo sa sigurnošću reći da će ubuduće poštivati američki ustav ako ga nije poštivao prije, naročito 6. siječnja 2021. godine.
Na samom kraju kratko smo se dotaknuli i Elona Muska, najbogatijeg čovjeka na svijetu i Trumpovog bliskog saveznika koji bi mogao dobiti značajno mjesto u novoj administraciji. Kovačevića smo pitali bi li Musk, sada u srcu vlasti, mogao pokrenuti neku tihu tehnološku revoluciju.
- To nije nemoguće, ali isto tako je možda Musk samo shvatio da bi pomažući Trumpu 2030. mogao dočekati sa 600 milijardi dolara (sada je težak oko 300 milijardi, op.a.) i to ne nužno tako da uspije napraviti golemi iskorak u svojim kompanijama.
Prethodne epizode podcasta "Prva linija" možete pogledati OVDJE.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....