Trump žestoko krenuo na daleko najvažnije susjede i poslao jasnu poruku cijelom svijetu: ‘Iduća je na redu Europa!‘

Bernard Lewis, britansko-američki ekspert za Bliski istok, svojedobno se našalio da "biti neprijatelj Amerike može biti opasno, ali da biti njezin prijatelj može biti kobno". Njegova je pošalica bila izrečena u kontekstu analize poteza koje je Washington donosio na području Arapskog poluotoka u drugoj polovici 20. stoljeća, no - baš kao što je i urednički kolegij biznis orijentiranog Wall Street Journala sjajno uočilo - precizno sažima ton nove administracije Donalda Trumpa.

Naime, Meksiko i Kanada, neposredni i, gospodarski gledano, daleko najvažniji susjedi SAD-a, s početkom veljače mogu očekivati carine od vrtoglavih 25 posto. Kina, pak, kao najveći rival Amerike koju je kao svojevrsnu opsesiju na samome početku svog mandata na čelu State Departmenta definirao i novi šef diplomacije, Marco Rubio, s 1. veljačom može očekivati carinu od "tek" 10 posto.

Poteze je potvrdila i najavila Trumpova glasnogovornica Bijele kuće, Karoline Leavitt, istaknuvši da se još nisu definirala moguća izuzeća za određene proizvode ili sektore, što nije najbolje "sjelo" lobistima koji su proteklih tjedana uložili ogromnu količinu napora u pokušaju da svoje sektore i/ili industrije zaštite od Trumpove ekonomske politike.

Američke burze subotu ujutro dočekale su s padom vrijednosti dionica te napeto iščekuju hodogram koji bi indicirao razinu ekonomskog rizika kojem se gospodarstvo izlaže ovim potezom.

U kuloarima Zapadnog krila, još uvijek neslužbeno, priča se da bi kanadska sirova nafta mogla biti djelomično izuzeta stope od 25 posto, jer bi u suprotnom Ottawa bila primorana manjak energenata kompenzirati iz Venezuele - jasnog geopolitičkog rivala SAD-a. Na to je ovoga tjedna upozorila i kanadska šefica diplomacije Melanie Joly.

Chip Somodevilla/Getty Images Via Afp

Odlazeći premijer Justin Trudeau ovoga je petka Washingtonu poručio da će Kanada imati "snažan, ali razuman odgovor na američke carine", ali je građanima bez okolišanja poručio da će ekonomija sasvim sigurno osjetiti snažan udarac.

"Ne mogu uljepšavati realnost", poručio im je.

Bijeloj kući odlučno je odgovorila i nova meksička predsjednica Claudia Sheinbaum, izjavivši da njezina vlada priprema cijelu plejadu mogućih odgovora na poteze Donalda Trumpa.

"Imamo plan A, B i C i pripravni smo na sve. No, važno je na umu imati i činjenicu da će Trumpov potez zadati udarac i američkoj ekonomiji", podsjeća predsjednica, istaknuvši da je Meksiko glavni izvoznik gotovih proizvoda, poput automobila, računala, hladnjaka i televizijskih ekrana, dok bi carine drastično povisile cijene hrane, posebice voća, povrća, mesa i piva, što je ironično s obzirom na to da je Trump tijekom kampanje svojim sunarodnjacima obećao "po dolasku skresati cijenu potrošačkih košarica".

U fiskalnoj godini 2024. izvoz prehrambenih dobara iz Meksika činio je oko 23 posto uvoza. U kontekstu Kanade, radi se o 20 posto. Štoviše, Meksiko danas opskrbljuje čak 90 posto svih avokada koji se prodaju na američkom tržištu. Naime, upravo se u tome i krije problem; kanadsko-američko-meksička ekonomija je, tijekom desetljeća ciljane intenzivne suradnje, postala toliko isprepletena da je nemoguće nametnuti visoke carine na uvoz dobara bez da, figurativno rečeno, prvo sami sebi ne pucate u nogu.

Automobilska industrija možda je i najbolji primjer toga. Prema posljednjim podacima koje je u svojoj analizi i kritici ovom potezu istaknuo WSJ, upravo je Kanada osigurala 13 posto američkog uvoza svih dijelova, dok je Meksiko zaslužan za čak 42 posto. Eksperti iz autoindustrije tvrde da svaki automobil proizveden u SAD-u "najmanje šest puta prijeđe granicu" u potrazi za najisplativijim dijelovima i komponentama.

U konačnici, koristi od takvog modela poslovanja imale su sve tri države. Prema podacima ministarstva trgovine SAD-a, američko je gospodarstvo time 2023. uprihodilo više od 809 milijardi dolara, što je 11,2 posto ukupne američke proizvodnje. Ovim se modelom, izravno i neizravno, podržalo 9,7 milijuna radnih mjesta u SAD-u.

Možda i najveća ironija u svemu jest činjenica da je i sam Donald Trump toga i te kako svjestan; tj. da je bio svjestan u svom prvom mandatu, kada je unaprijedio trgovinski sporazum SAD-a, Meksika i Kanade. Činjenica da je jedna od prvih stvari koju u svom drugom mandatu želi učiniti, kršenje odredbi sporazuma koji je sam dogovarao, jasna je poruka svim partnerima SAD-a; ne računajte na nas.

Europska unija već priprema teren, svjesna da je ona sljedeća "na tapeti". Međutim, kada su neprijatelji - neprijatelji, a kada i prijatelji postanu neprijatelji, postavlja se pitanje, kako dalje? Sami, jako teško; pogotovo na duge (i održive) staze.