Prošlog su tjedna milijuni Amerikanaca izašli na ulice kako bi iskazali nezadovoljstvo politikama Donalda Trumpa i Elona Muska. Protest pod nazivom "Hands Off!" okupio je oko pet milijuna ljudi na više od 1400 lokacija diljem zemlje. Međutim, među njima nisu bili vjerni Trumpovi pristaše, koji i dalje šutke trpe sve što im njihov izabrani lider servira.
"Morat ćete prihvatiti kratkoročnu bol za dugoročnu dobit", poručio im je Trump, a oni su to prihvatili, ne prepoznavši ironiju u činjenici da je na predsjedničkim izborima pobijedio s populističkim obećanjima da će Ameriku učiniti "ponovno velikom". Nijednom u svojoj predizbornoj kampanji nije spomenuo patnju ili žrtvu koju će prosječni Amerikanac morati podnijeti. Ipak, čini se da to MAGA pokretu nije ni važno, te mu ostaju lojalni, unatoč prognozama sve većeg broja analitičara koji predviđaju da bi SAD mogao ući u recesiju do kraja godine.
Pokret MAGA temelji se na dubokoj osobnoj povezanosti između Trumpa i njegovih sljedbenika, a kritičari ovaj fenomen nazivaju kultom ličnosti. Taj je odnos razvijan tijekom godina, počevši od trenutka kada je Trump ušao u domove Amerikanaca putem reality TV showa, a zatim se dodatno učvrstio kroz predizborne skupove diljem zemlje, koji su često nalikovali vjerskim okupljanjima na kojima se slavi idealizirana verzija vođe, uz mnogo pompe i spektakla.
"Amerikanci nisu Japanci"
Trump je priznao da će carine uzrokovati "određenu bol" američkim potrošačima, ali je naglasio da će "to biti vrijedno cijene koju treba platiti" kako bi Amerika ponovno postala velika. Ovaj pristup testira granice strpljenja američke javnosti, osobito ako se ekonomski pritisci povećaju.
Za sada, mnogi Trumpovi pristaše smatraju ove mjere nužnima za obnavljanje američke proizvodnje i smanjenje trgovinskog deficita, a njihova odanost predsjedniku ostaje čvrsta. Za mnoge lojaliste Trump ostaje ultimativni biznismen i ekonomski autoritet. No, postavlja se pitanje: do kada će trpjeti? Koliko će američka javnost biti spremna tolerirati bol prije nego što zatraži promjene?
PROČITAJTE VIŠE > Iza kulisa totalnog preokreta koji je protresao svijet: ‘Drama je trajala 18 sati, a onda je Trump vidio tog čovjeka na TV-u...‘
Dugoročni učinci Trumpovih politika ostaju neizvjesni. Američka kultura nije sklona podnošenju ekonomskih bolova, a gubitak radnih mjesta i rast cijena mogli bi biti okidač za političke nemire. Ako ekonomija nastavi padati, a životni se standard pogorša, Trump bi se mogao suočiti s neizbježnim izazovima svoje politike. Britanska novinarka Financial Timesa, Gillian Tett, podsjeća da Amerikanci nisu Japanci, koji imaju mehanizme dijeljenja boli i društvene kohezije, budući da su im koncepti poput zajedničke žrtve ukorijenjeni u društvu. U Americi se općenito smatra da je reći biračima da prihvate bol put prema političkom samoubojstvu.
Hoće li Amerikanci, poznati po svojoj nepopustljivosti prema vladinim politikama, naposljetku izaći na ulice? Mnogi analitičari vjeruju da će se to dogoditi kad trgovinski rat s Kinom eskalira. Prema Petersonovu institutu za međunarodnu ekonomiju, prosječna carina na robu koja se uvozi iz Kine sada iznosi 134,7 posto. Analiza Yale Budget Laba također ističe da američki potrošači sada plaćaju carinske stope koje se penju na 27 posto, što je najviša razina od 1903. godine. Ova stopa uključuje sve carine koje je SAD uveo na kinesku robu, kao i carine koje Kina uvozi na američku robu kao odgovor na američke mjere.
Međuovisnost ekonomija
Tijekom godina, SAD i Kina postali su trgovinski međusobno povezani, a njihovi ekonomski sustavi postali su vrlo ovisni jedan o drugome. Prema podacima Ureda za trgovinu Sjedinjenih Država, ukupna trgovina robom između SAD-a i Kine iznosila je lani oko 582 milijarde dolara. Izvoz američkih dobara u Kinu iznosio je 143,5 milijardi dolara, a uvoz američkih dobara iz Kine 438,9 milijardi dolara. Rezultat toga je trgovinski deficit SAD-a prema Kini koji je iznosio 295,4 milijarde dolara prošle godine, što predstavlja porast od 5,8 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Kina je treći najveći trgovinski partner SAD-a, nakon Meksika i Kanade. Kineska roba činila je 13,3 posto američkog uvoza u 2024. godini. Kina je jedan od glavnih dobavljača robe za SAD, od perilica rublja i televizora do odjeće. Primjerice, profesor ekonomije sa Sveučilišta Cornell Wendong Zhang za AP ističe da je 73 posto svih pametnih telefona koji su trenutačno na tržištu SAD-a proizvedeno u Kini, kao i 78 posto svih laptopa, 87 posto svih igraćih konzola i 77 posto svih igračaka za djecu. Također, gotovo polovica svih mehaničkih aparata, poput kućanskih i električnih aparata, te opreme za industrijsku proizvodnju koji se danas koriste u SAD-u dolazi upravo iz Kine.
Komentari
0