Tuskov prijedlog dogovora s Britancima

BRUXELLES - Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk objavio je u utorak prijedloge za dogovor s Velikom Britanijom, koji će biti temelj za raspravu na predstojećem summitu čelnika EU-a 18. i 19. veljače u sklopu priprema za referendum o ostanku ili odlasku Britanije iz EU-a.

U pismu upućenom svim čelnicima zemalja članica EU-a, Tusk ističe da prijedlozi, po njegovu mišljenju, rješavaju pitanja koja je postavila Velika Britanija, a da istodobno nisu prekršena načela na kojima je utemeljena Europska unija.

Prema prijedlozima, na kojima se već mjesecima radilo, nacionalni parlamenti imat će veće ovlasti u donošenju europskih zakona. Predlaže se da 55 posto od 28 nacinalnih parlamenta, to jest njih 16 može zaustaviti ili promijeniti zakone u postupku donošenja.

Tusk ističe da prijedlozi za zaštitu zemalja koje nisu članice eurozone ne znače da one mogu imati veto na odluke eurozone.

Prijedlog uključuje i odredbe za ograničavanje socijalnih naknada radnicima iz drugih članica EU-a u slučaju preopterećenosti socijalnog sustava zemlje članice, što je bio jedan od najtežih britanskih zahtjeva jer zadire u slobodu kretanja osoba, jedno od temeljnih načela EU-a, koje prema Tusku, ovim prijedlogom nije prekršeno.

Britanski konzervativni premijer David Cameron obećao je početkom 2013. britanskim građanima da će, ako pobijedi na parlamentarnim izborima 2015., organizirati referendum do kraja 2017. o ostanku ili odlasku Velike Britanije iz EU-a.

Prije toga, rekao je da će pokušati postići dogovor o reformama koje bi zadovoljile britanske zahtjeve i koje bi omogućile njezin ostanak u tom savezu. Dođe li do zadovoljavajućeg dogovora, referendum bi se mogao održati već u lipnju ove godine.

Velika Britanija traži jačanje konkuretnosti gospodarstva i smanjenje birokracije, poboljšanje položaja zemalja članica koje ne koriste euro u odnosu na zemlje eurozone, jačanje suverenosti nacionalnih država i uloge nacionalnih parlamenata te ograničeni pristup socijalnim naknadama za radnike iz ostalih članica EU-a koji rade u Ujedinjenom Kraljevstvu.

U Tuskovu prijedlogu nalazi se svojevrsna kočnica, koja omogućava da se na određeno vrijeme do četiri godine mogu smanjiti socijalne naknade radnicima iz drugih članica u slučaju njihova velikog priljeva. Ta kočnica se može aktivirati ako bi sustav socijalne sigurnosti bio izložen prevelikom pritisku, a na to bi imale pravo sve države članice jer se samo tako može izbjeći diskriminacija i ometanje slobode kretanja.

Cameron je tražio da se radnicima iz zemalja članica istočne i srednje Europe ne isplaćuju socijalne naknade u prve četiri godina rada u Velikoj Britaniji, tvrdeći da oni moraju prvo pridonijeti britanskom socijalnom sustavu a tek onda od njega tražiti pomoć. "Ne možete dobiti nešto za ništa", tvrdi Cameron.

Što se Velike Britanije tiče, Komisija tvrdi da već sada postoji "iznimna okolnost" koja omogućava aktiviranje te kočnice, što otvara put da se ona aktivira čim se u Britaniji na referendumu izglasa ostanak u EU-u. Takvo tumačenje očito je namijenjeno euroskeptičnom javnom mnijenju.

Cameron je izrazio bojazan od daljnje integracije zemalja eurozone, tvrdeći da bi to moglo ići na štetu zemalja izvan zajedničke valute. Sada je dobio jamstvo da neće biti diskriminacije, ali i da zemlje izvan eurozone neće imati veto na odluke eurozone.

Tusk je predstavio mehanizam prema kojem devet zemalja izvan eura mogu iznijeti svoju zabrinutost i zatražiti potrebna jamstva u slučaju da smatraju da neke odluke zemalja eurozone njih pogađaju. "Ali, to nije pravo na veto i to ne može zaustaviti hitne odluke primjerice u slučaju financijske krize", rekao je Tusk.