REPORT GOJKA DRLJAČE

U Češkoj se ostvario zastrašujući scenarij, usprkos lockdownu. Što možemo iz toga naučiti?

Jesmo li se previše opustili ako Česi čak i uz kontinuitet strožih mjera ne mogu obuzdati divljanje pandemije?
 Michal Cizek/AFP

Razvoj epidemiološke situacije u Češkoj sasvim je sigurno ono što trenutačno s osjećajem zebnje prate znanstvenici i donosioci odluka u cijeloj Europi. Naime, češki slučaj primjer je kako teške mogu biti posljedice COVID-19 pandemije u jednoj relativno bogatoj i naprednoj europskoj zemlji s dobro opremljenim bolnicama te naprednim tehnološkim solucijama testiranja, traženja i praćenja zaraženih i njihovih kontakata. Ključno pitanje koje si trenutačno hrvatske epidemiološke vlasti trebaju postaviti uz očigledni novi rast broja zaraženih kao i udjela pozitivnih na testiranjima jest: Jesmo li se previše opustili ako Česi čak i uz kontinuitet strožih mjera ne mogu obuzdati divljanje pandemije?

Trenutačno Češka, zemlja s 10,7 milijuna stanovnika, bilježi kako koji dan 15-16 tisuća novih infekcija dnevno te 200-260 smrti. Češka je zabilježila ukupno više od 126 tisuća zaraženih na milijun stanovnika ili dvostruko više nego što trenutačno brojimo u Hrvatskoj, s tim da su do sada nešto uspješniji u brzini cijepljenja. U Češkoj je cijepljeno 8,43, a u Hrvatskoj 5,89 na 100 stanovnika. Znači li to kako se realno trebamo pribojavati češkog scenarija tj. mogućnosti da i u Hrvatskoj dođe do dramatičnog povećanja broja zaraženih i smrti?

S jedne strane čini se kako je Češka dokaz da stroge mjere ne funkcioniraju, s druge strane jasno je kako se i Hrvatskoj može dogoditi katastrofalni epidemiološki scenarij ako se dogodio (naprednijim) Česima. Naime, može se pretpostaviti da su Česi trenutačno više okuženi nego hrvatski građani te nešto više cijepljeni, pa ipak trenutačno broje više od tisuću novih infekcija dnevno na milijun stanovnika, dok je Hrvatska na samo 126 (prosjek Europe je trenutačno 202). Ispod je grafikon koji pokazuje ogromnu razliku između aktualne epidemiološke situacije u Češkoj u odnosu na Hrvatsku. Znači li ta razlika da moramo razmišljati o potencijalu rasta novih slučajeva u možebitnom trećem valu?

image
Grafikon koji pokazuje ogromnu razliku između aktualne epidemiološke situacije u Češkoj u odnosu na Hrvatsku
Johns Hopkins University

Nadalje, važno je primijetiti kako je Češka prva članica EU koja je probila zastrašujuću granicu od 2000 mrtvih na milijun stanovnika, te se čini da će im se uskoro pridružiti Belgija i Slovenija, također zemlje s relativno strogim mjerama. Češka trenutačno broji 2090 mrtvih na milijun, a što otvara pitanje je li to broj mrtvih s kojim potencijalno moramo računati ako treći val naraste i u Hrvatskoj. Ispod je grafikon koji pokazuje koje su zemlje imale najviše mrtvih na milijun.

image
Grafikon koji pokazuje koje su zemlje imale najviše mrtvih na milijun.
Johns Hopkins University

Ako uzmemo da je visoki broj mrtvih na milijun i svojevrsni indikator okuženosti, onda to znači kako je potencijal rasta broja mrtvih u Hrvatskoj vjerojatno vrlo visok, no, ključno je pitanje što oduzeti ako u Češkoj, Belgiji, Mađarskoj, Italiji… vidimo da stroge mjere nisu jamstvo sigurnosti? Lako je opozvati popuštanje mjera i postaviti stroža pravila nego smo ih imali u bilo kojem trenutku, ali primjeri drugih zemalja govore nam kako ni tada nećemo biti sigurni. Druga je priča ubrzavanje cijepljenja.

Naime, najuvjerljiviji rezultat bez iznenađujućih prevrata situacije u usporavanju pandemije i smanjivanju broja smrti dalo je cijepljenje stanovništva. Sjedinjene države, primjerice, otišle su daleko u cijepljenju te tamo brojevi padaju iz dana u dan. Najdalje je u cijepljenju otišao Izrael, koji se također može pohvaliti sve povoljnijim razvojem epidemije, ali Izrael je također primjer kako niti brzo cijepljenje ne može zaustaviti širenje zaraze preko noći, ali može osigurati višu razinu sigurnosti. Izrael je obavio čak 18 puta više cijepljenja nego RH te je tako jako usporio broj smrti na milijun stanovnika, ali je po 7-dnevnom pomičnom prosjeku na milijun stanovnika od početka mjeseca zapravo u istoj poziciji kao i Hrvatska (o čemu sve govori graf ispod). No, treba voditi računa da je Izrael uz pomoć cijepljenja jako usporio rast borja smrti od zaraze uz puno lošiji razvoj epidemiološke situacije nego što smo ga imali mi u Hrvatskoj. Drugi grafikon ispod pokazuje kako je Izrael još od samog početka ove godine prema 7-dnevnom pomičnom prosjeku na milijun stanovnika imao daleko više novih potvrđenih slučajeva nego Hrvatska te je očigledno da je samo uz cijepljenje mogao osigurati fantastično smanjivanje broja smrti. Bez cijepljenja bi imali dramatični rast broja smrti.

image
Izrael je obavio čak 18 puta više cijepljenja nego RH te je tako jako usporio broj smrti na milijun stanovnika, ali je po 7-dnevnom pomičnom prosjeku na milijun stanovnika od početka mjeseca zapravo u istoj poziciji kao i Hrvatska
Johns Hopkins University
image
Grafikon pokazuje kako je Izrael još od samog početka ove godine prema 7-dnevnom pomičnom prosjeku na milijun stanovnika imao daleko više novih potvrđenih slučajeva nego Hrvatska
Johns Hopkins University

Temeljem usporedbi s drugim zemljama možemo zaključiti kako nije lockdown taj koji je jamstvo sigurnosti, nego na višu razinu sigurnosti prvenstveno možemo prvenstveno računati ubrzanjem cijepljenja. Nažalost, tu smo u sličnoj situaciji kao i ostatak EU.

EU definitivno nije među svjetskim liderima u cijepljenju, a Hrvatska je u broju potrošenih doza među fenjerašima Europe.

Intrigantno je kako trenutačno traje prepucavanje između EU i Britanije o tome tko je više podlegao „nacionalizmu cijepljenja“. Dužnosnici EU upozorili su britanskog premijera Johnsona kako je Britanija primila najviše doza cjepiva proizvedenih unutar EU. Prema podacima EU, u Britaniju je izvezeno 9,1 milijuna doza. Ukupno je u 31 zemlju izvezeno 34,1 milijun doza. S obzirom koliko razvijena EU zaostaje u cijepljenju čak i za Srbijom, otvara se pitanje zašto se dužnosnici EU prepucavaju s Britanijom koja je daleko odmakla u cijepljenju dok u Češkoj gledamo pomor, koji možda, s ili bez lockdowna, može zadesiti i zemlje poput Hrvatske ili sasvim sigurno nisko okužene Njemačke.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 21:08