Situacija u Bosni i Hercegovini usijana je. Političke tenzije su na vrhuncu dok Milorad Dodik nastavlja s provociranjem državnih institucija nakon što je Tužiteljstvo BiH izdalo nalog za njegovo uhićenje.
Strah od eskalacije sukoba u susjednoj zemlji je opravdan, no stručnjaci s kojima smo razgovarali smatraju da nema realne opasnosti od novog rata. "Mislim da je ovo više politička nego sigurnosna kriza jer niti jedna strana u BiH nema ni novac ni oružje da bi ugrozila sigurnost zemlje, ali je situacija dovoljno ozbiljna da ugrozi političku stabilnost", kaže nam sarajevska politička analitičarka Ivana Marić.
Sličnog je mišljenja i Kenan Ćosić, novinar Oslobođenja, koji ističe da sve analize i procjene pokazuju kako nema prijetnje od velikog sukoba, ali također sve više analiza kaže da se incidenti ne mogu u potpunosti isključiti. "Radi se, sasvim sigurno, o najvećoj poslijeratnoj političkoj, ali i sigurnosnoj krizi u BiH. Prvostupanjska presuda Suda BiH Dodiku za kršenje zakona po izmjenama Kaznenog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt aktivirala je secesionističke planove koje, očito je, strukture entiteta Republika Srpska imaju pripremljene već dulje vrijeme i samo se čekala prilika da krenu putem koji u neizvjesnost vodi i RS i BiH, ali i mir i stabilnost te budućnost građana. Službena Banja Luka svakodnevno šalje poruke mržnje, netrpeljivosti i raskola", upozorava Ćosić.
PROČITAJTE VIŠE Dodik: ‘Od danas smo u pritvoru. Hoćete nas sad uhapsiti? Hajde, uhapsite nas‘
Ne dolijevati ulje na vatru
Marić i Ćosić ističu da su u odnosu na 1990-e razlike očite: građani u svim dijelovima BiH ne žele novi sukob. "Velikoj većini je dosta i Dodika i Čovića i Izetbegovića i njihovih politika koje samo produbljuju podjele radi zaštite osobnih i stranačkih interesa - odnosno, da budem jasan, imovine stečene kriminalom i namještenim tenderima", jasan je Ćosić.
Marić naglašava da "ne razmišljaju svi kao Dodik" te da je to ključni element trenutačne političke dinamike. Stranke Trojke (SDP, NiP i NS), kao i Čovićev HDZ, svjesno izbjegavaju direktnu konfrontaciju. "Prije bismo u ovakvim situacijama imali verbalni sukob - jedni bi prijetili, a drugi odgovarali, što bi dodatno podizalo tenzije. Ovaj put stranke iz Federacije svjesno prepuštaju da se pitanje riješi unutar srpskog političkog korpusa", objašnjava Marić.
To potvrđuju i predstavnici opozicije iz RS-a koji u Narodnoj skupštini pozivaju da se iz Federacije ne dolijeva ulje na vatru. "Ako se otvori Pandorina kutija i krene u smjeru neustavnih odluka, veća je vjerojatnost da će RS izgubiti ono što sada ima, nego da će dobiti neku novu vrstu samostalnosti", smatra Marić. Dodaje da se Dodik žuri kako bi svojim djelovanjem u BiH skrenuo pažnju s krize u Srbiji, što može opravdati brzinu, intenzitet te grube riječi i uvrede koje koristi.
Ćosić napominje da se krize iz susjedstva često prelijevaju u BiH. "Svaki put kada vlast u Srbiji predvođena predsjednikom Aleksandrom Vučićem ima probleme u svom dvorištu, dio tog problema prijeđe Drinu kako bi se skrenuo fokus srbijanske javnosti. Često smo bili svjedoci da se slične stvari dogode i kada politički potresi pogode Hrvatsku, kada Andreju Plenkoviću ili Zoranu Milanoviću treba skretanje pažnje s pojedinih procesa", kaže nam novinar iz BiH.
Rehabilitacija Daytona
Što se tiče mogućnosti Dodikova pokretanja odcjepljenja RS-a, Marić pojašnjava da BiH može mijenjati svoj Ustav samo u Parlamentarnoj skupštini BiH. "Entiteti ne mogu donositi jednostrane odluke o većoj samostalnosti. Republika Srpska može djelovati isključivo u okviru Ustava BiH, koji ne dopušta ni vojne ni diplomatske strukture u RS-u koje bi mogle narušiti državnu sigurnost", ističe Marić.
Ćosić, pak, upozorava da Dodik raspolaže većinom u Skupštini RS-a i kontrolom nad policijom RS-a. "Policijski rukovoditelji jasno su poručili da će zaštititi Dodika od pokušaja privođenja nakon što se nije odazvao na dva poziva Tužiteljstva BiH za saslušanje zbog sumnje na udar na ustavni poredak BiH", kaže Ćosić. Dodaje da zakoni i novi Ustav RS-a koje planira donijeti Skupština RS-a možda nisu direktno proglašenje nezavisnosti, ali predstavljaju značajan korak u tom smjeru. "Zabranjuje se rad pojedinih institucija države na prostoru RS-a, ukida se konstitutivnost naroda, a planira se osnivanje vojske - što jasno derogira osnovne postulate na kojima postoji država i entiteti u njezinu sklopu", napominje Ćosić.
PROČITAJTE VIŠE Dodiku prijeti uhićenje: ‘Muslimani ruše RS! Nismo htjeli eskalaciju, ali smo primorani na to. Uskoro će sve izgledati kao raspad Jugoslavije‘
Što se tiče poziva predsjedateljice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović da Srbija i Hrvatska sudjeluju u pregovorima o "rehabilitaciji Daytonskog sporazuma", Marić smatra da to u ovom trenutku nema smisla i da se radi samo o odvraćanju pažnje javnosti na druge probleme.
Ćosić je još direktniji: "Cvijanović je samo jedna od slijepih pratilaca politike Milorada Dodika i, stekao sam dojam, osoba koja u njegovo ime pokušava istrgovati što više putem maksimalističkih zahtjeva. Radi se o osobi koja je zbog zaslijepljenog vođe pustila niz vodu obećavajuću karijeru, dobila sankcije SAD-a i učinila sebe apsolutno nerelevantnim sugovornikom bilo gdje izvan Banje Luke".
Marić ističe da Dodik nema podršku niti jednog relevantnog međunarodnog faktora. "SAD i EU jasno su osudili njegovo djelovanje. Dodik se nadao podršci Trumpove administracije, no vidimo da sve više senatora i kongresmena traži aktivniju ulogu Amerike u suzbijanju njegovih protuustavnih poteza", naglašava Marić. Ćosić smatra da bi EU trebala poduzeti odlučnije korake, po uzoru na SAD. "Sankcije SAD-a već su učinile značajan korak u obuzdavanju Dodika, ali EU bi trebala pojačati pritisak, bilo kroz Bruxelles ili pojedinačne članice", kaže Ćosić.
Marić smatra da će najveći test biti kako će institucije BiH reagirati na Dodikove poteze. "Ovo je ključan trenutak za institucije BiH da pokažu sposobnost samostalnog djelovanja. Ustavni sud je već poništio neustavne zakone i sve se odvija prema proceduri", zaključuje Marić.
Komentari