POČETAK DIJALOGA

U Dohi otvoreni afganistanski mirovni pregovori za okončanje gotovo 20-godišnjeg rata

Kako se pregovori održavaju pod pokroviteljstvom SAD-a, u Dohi je nazočan i američki državni tajnik Mike Pompeo
 Karim Jaafar/AFP

Svečanost otvaranja pregovora između afganistanske vlade i talibana počela je u subotu u katarskom glavnom gradu Dohi, obilježavajući početak dijaloga koji bi trebao okončati gotovo dvadesetogodišnji rat u kojem je poginulo više desetaka tisuća boraca i civila.

Taj 19-godišnji sukob je ujedno i najdugovječnija vojna operacija SAD-a tijekom koje su se izmijenila tri predsjednika i kojima je zadavala veliku brigu. Svečanost je počela jutros po mjesnom vremenu čitanjem stihova iz Kurana, nakon čega se okupljenima obratio katarski ministar vanjskih poslova.

Jučer navečer je u Dohu doputovalo visokorangirano izaslanstvo afganistanske vlade na čelu s Masoom Stanekzai koji je posljednjih 19 godina obnašao visoke dužnosti, uključujući dužnost šefa afganistanske obavještajne službe. U izaslanstvu su i predsjednik Visokog savjeta za nacionalno pomirenje Abdulah Abdulah te ministar vanjskih poslova i posebni predstavnik predsjednika za mirovne pregovore.

Kako se pregovori održavaju pod pokroviteljstvom SAD-a, u Dohi je nazočan i američki državni tajnik Mike Pompeo.

"Na vama je da odaberete koji politički sustav želite", poručio je dvjema stranama Pompeo u uvodnom govoru.

On je jučer, pred odlazak u Dohu, rekao da se radi o povijesnim mirovnim pregovorima između talibana i afganistanske vlade i da će biti "teški". Uputio je apel dvjema stranama da ne "propuste povijesnu priliku za okončanje rata".

Abdulah je danas na svečanosti rekao da ako se dvije strane udruže i "iskreno rade na miru, tada će prestati i bijeda koja vlada zemljom". Očekuje se da će se nazočnima obratiti i zamjenik vođe talibana Mula Baradar Akhund.

Dužnosnici, diplomati i analitičari se slažu da je dolazak dviju strana u Dohu kako bi sjeli za pregovarački stol postignuće, ali da put prema miru neće biti lagan.

"Pregovori će morati odgovoriti cijeli niz ozbiljnih pitanja o tome kakvu zemlju Afganistanci žele (...) rješenja se neće pronaći na bojišnici, toliko znamo", kazala je Deborah Lyoins, posebna predstavnica UN-a za Afganistan.

Sve će ovisiti o spremnosti dviju strana da usklade različite vizije i njihove spremnosti da zajedno upravljaju zemljom.

Talibani su oduvijek odbijali priznati vladu u Kabulu koju nazivaju "marionetom" Washingtona. Oni će vršiti pritisak kako bi Afganistan pretvorili u "emirat" gdje će zakon diktirati rigorozan islam.

Vlada predsjednika Ašhrafa Ganija će pokušati zadržati mladu republiku i njezin ustav.

Žene su dobile velike slobode, posebice u gradu. Mogle bi ih izgubiti ako talibani, u ime "islamskih vrijednosti", djelomično ili u potpunosti preuzmu vlast. Brojni Afganistanci strahuju od povratka kamenovanja žena optuženih za preljub.

Inauguracijska svečanost počela je dan nakon 19. godišnjice terorističkih napada na SAD 11. rujna 2001. koji su pokrenuli vojnu intervenciju u Afganistanu.

Mjesec dana nakon napada, naredbom tadašnjeg predsjednika Georgea W. Busha američke su snage krenule u intervenciju kako bi pronašle Osamu bin Ladena, Saudijca koji je stajao iza napada na njujorške blizance i Pentagon a kojemu su radikalni talibanski islamisti ponudili utočište.

Američki predsjednik Donald Trump, koji će na izborima u studenom nastojati izboriti novi mandat, želi pokazati da njegovo obećanje da će okončati američki angažman u Afganistanu i povući većinu stranih snaga nisu prazne riječi.

Od 2001. u Afganistanu je poginulo oko 2300 američkih vojnika.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 00:04