U
Ž
I
V
O
Adut u rukavu sa svih strana pritisnute Europe, koja se trenutačno muči tražeći odgovor na prijetnju iz Rusije, mogla bi biti zamrznuta ruska imovina na Zapadu o kojoj se posljednjih tjedana sve više priča. Riječ je o približno 300 milijardi eura koje je Kremlj uoči rata držao spremljene u zapadnim bankama, a koje su, prema mišljenju nekih, rješenje na pladnju za financijske probleme ukrajinske i europske obrane.
Zagovarajući taj potez, ovaj je tjedan o njemu u britanskom Guardianu pisao i nobelovac Joseph Stiglitz. "Nema tu govora o pravnoj odgovornosti. Ne može Rusija govoriti o zakonskoj zaštiti ako sama istodobno ne poštuje vladavinu prava i bez zadrške plijeni zapadnu imovinu u Rusiji", napisao je Stiglitz i dodao: "I američki predsjednik Donald Trump jasno je pokazao da mu pravila i dogovori ne znače ništa ako mu nisu u interesu". Međutim, zapljena ruske imovine predstavljala bi kršenje međunarodnog prava, a takva bi odluka mogla imati ozbiljne posljedice za europsku financijsku stabilnost.
Priča o zapljeni inozemne ruske imovine traje već dulje vrijeme. Još tijekom administracije Joea Bidena Sjedinjene su Države prijetile da će zaplijeniti rusku imovinu kako bi je iskoristile za pomoć Ukrajini. Ruska vojna mašinerija ionako je kriva za golema razaranja u susjednoj zemlji pa je, rezonirali su zagovornici, sasvim pošteno da ruski napadač plati račun.
Međutim, smatra se da bi takvo kršenje međunarodnog prava bilo prihvatljivo i opravdano jedino u slučaju da Europa uđe u izravni rat s Rusijom. I zato je, nakon prvog spominjanja tog "inovativnog rješenja", Europa odbila stvari odvesti u tom smjeru. Prošlo je ljeto ipak dogovoreno da se kamate na imovinu iskoriste za pomoć Ukrajini.
PROČITAJTE VIŠE Konačno se o Ukrajini oglasio i Peking i to s oštrom porukom Americi i Rusiji: ‘Ovo je užasno!‘; Turska: ‘Šaljemo vojnike ako treba‘
Države iz skupine G7 - SAD je tada vodio Joe Biden - obvezale su se da će Ukrajini dati 50 milijardi eura zajma, a "jamac" za taj kredit trebali su biti prinosi na zamrznutu rusku imovinu. Riječ je o nimalo beznačajnom iznosu. Od ukupno 300 milijardi eura, u Europi je pohranjeno oko 210 milijardi, od čega glavnina - čak 190 milijardi eura - u banci Euroclear u Belgiji. Europski ekonomisti izračunali su da bi dividende do 2027. godine trebale iznositi između 15 i 20 milijardi eura.
Agencija Reuters piše da je prva tranša zaplijenjenih ruskih kamata na imovinu u Belgiji uplaćena u posebni fond za naoružavanje Ukrajine u srpnju prošle godine. Riječ je o 1,55 milijardi eura. Druga uplata, u vrijednosti od dvije milijarde eura, trebala je doći do kraja prošlog mjeseca, navodi agencija.
Posljednjih tjedana, dok traju pregovori SAD-a i Rusije te SAD-a i Ukrajine, europski političari sve više spominju potpunu zapljenu zamrznutih sredstava. Ona bi se trebala iskoristiti kao jamstva ili u sklopu pregovora, ali sve je u fazi "porota još vijeća". U javnosti je bilo raznih izjava. Britanski ministar vanjskih poslova David Lammy nedavno je rekao da Velika Britanija ostaje vjerna stavu da Europa treba napraviti korak i konfiscirati zamrznutu imovinu, a ne samo kamate.
Francuska i Njemačka dosad su bile manje sklone toj ideji, iako se dolaskom kršćanskog demokrata Friedricha Merza, izglednog budućeg kancelara Njemačke, i to pomalo mijenja. Najveći je problem to što bi opcija zamrzavanja ruske imovine mogla imati nezgodne posljedice za euro. Europski instituti pozivali su zato na oprez, dobro promišljanje i vaganje posljedica. Europska središnja banka (ECB) od početka je među najskeptičnijima u pogledu te ideje, navodi agencija Reuters.
Europski centralni bankari nervozni su zbog mogućnosti da takav bespresedanski potez potkopa povjerenje u euro, uz koji su vezana sredstva, i našteti financijskoj stabilnosti eurozone. Jedno od pitanja koje postavljaju glasi: "Što bi se dogodilo u slučaju da zemlje poput Kine ili Saudijske Arabije, prevencije radi, odluče povući dio vlastitih rezervi iz područja europske nadležnosti kako bi spriječile potencijalno buduće zamrzavanje i oduzimanje imovine?".
No, zapljena ruske imovine može biti važna stavka u budućim mirovnim pregovorima s Rusijom. Francuski predsjednik Emmanuel Macron nedavno je rekao Trumpu da bi zamrznuta imovina mogla biti dio pregovora s Rusijom o kraju rata. Prema navodima Financial Timesa, francuski su dužnosnici već s europskim kolegama razgovarali o mogućnosti da se imovina iskoristi u slučaju da Rusija prekrši neki budući dogovor. Poljska i baltičke zemlje među onima su koji su pozvali na zapljenu.
PROČITAJTE VIŠE Kremlj žestoko reagirao na Macronov govor: ‘Pa on priprema korištenje nuklearnog oružja protiv Rusije!‘
Izgledni budući njemački kancelar Merz signalizirao je da je otvoren prema ideji o oduzimanju ruske imovine te da je o tome raspravljao s kancelarom na odlasku Olafom Scholzom. S druge strane Kanala, Keir Starmer "istražuje mogućnosti", ali smatra da je "budućnost sveukupne imovine kompleksna tema".
Dio europskih odvjetnika ističe da je u pravnom smislu mala razlika između konfiskacije kamata i glavnice. Postoji i način da Zapad dođe do zamrznutih sredstava bez kršenja međunarodnog prava. To je, kako navodi agencija Reuters, moguće u sklopu uvođenja protumjera.
Konfiskacija inozemne imovine neke zemlje nije neistražen teritorij. Primjeri su zapljena iračke imovine nakon iračke invazije na Kuvajt 1990. te zapljena njemačke imovine nakon Drugoga svjetskog rata. Međutim, u oba je slučaja do oduzimanja imovine došlo nakon završetka rata.
Jedna od opcija za koje se čulo jest da bi Rusija sama mogla pristati na prijedlog da se sredstava iskoriste za obnovu Ukrajine, ali uz ustupak da se dio sredstava uloži u dijelove zemlje pod ruskom okupacijom.
No, zasad nije poznato jesu li američki i ruski dužnosnici, kad su se susreli kako bi dogovorili detalje budućeg primirja, bilo što dogovorili o tom pitanju. Službeno je Rusija dosadašnje pozive na oduzimanje imovine nazvala "pljačkom", a zaprijetila je i da bi sama mogla odgovoriti istom mjerom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....