KRIZA PRED VRATIMA

U pitanju je 1800 milijardi eura: Stare članice ne žele popustiti Orbánu, a on blokira proračun

Viktor Orbán želi da se iz dokumenta izbaci uvjet o poštivanju vladavine prava "jer je to ucjena"
 Markus Schreiber/POOL/AFP

Šefovi država ili vlada Europske unije u četvrtak navečer na videokonferenciji Europskog vijeća nisu uspjeli postići kompromis kojim bi se prevladala blokada usvajanja višegodišnjeg proračuna i fonda za oporavak, dva megafinancijska paketa ukupne vrijednosti od više od 1800 milijardi eura.

Glavni problem je ostalo protivljenje Mađarske i Poljske zbog uvjetovanja korištenja sredstava Europske unije poštivanjem načela vladavine prava.

Te su dvije države još početkom tjedna na sastanku stalnih predstavnika u Bruxellesu blokirale odluku o usvajanju tih paketa prema dogovoru koji je Europsko vijeće postiglo s Europskom parlamentom nakon gotovo tri mjeseca teških pregovora. Očekivalo se da bi na razini lidera na Vijeću moglo doći do napretka, ali to se nije dogodilo.

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel je nakon više od tri sata rasprave putem videoveze na tiskovnoj konferenciji rekao da je većina država članica podržala kompromis postignut s Europskim parlamentom, ali neke države članice "još uvijek nisu u stanju to podržati", tako da se nastavljaju napori za postizanje rješenja. Iako Michel nije spomenuo koje su to države protiv, nije tajna da se radi o Poljskoj i Mađarskoj.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen također je podržala kompromis koji je postignut između Europskog parlamenta i Vijeća i rekla da usvajanje proračuna i mehanizmi za vladavinu prava idu zajedno. Rekla je kako europski građani očekuju od EU da se i ovo pitanje riješi te da se usvoji proračun.

Mađarska i Poljska su ovaj uvjet nazvale "ucjenom" i smatraju da EU time krši odluku Europskog vijeća od srpnja, kada je i usvojen sedmogodišnji proračunski okvir i fond za oporavak od pandemije nazvan "EU buduće generacije".

Bespovratna pomoć

Paketi su najprije dogovoreni na summitu šefova država ili vlada EU u srpnju, kada su postigli politički dogovor po kojem bi sedmogodišnji proračun za razdoblje od 2021. do 2027. iznosio 1074 milijarde eura, a Plan za oporavak (EU buduće generacije) 750 milijardi eura, od čega je 390 milijardi bespovratne pomoći, a ostatak putem povoljnih kredita.

Iz tih paketa državama članicama davat će se izravna pomoć bespovratnim sredstvima ili putem povoljnih kredita EU, s minimalnim kamatama, s dugim rokom dospijeća, ali EU će se morati zaduživati na financijskim tržištima u ime svih država članica. Zbog toga je potrebno i usvajanje određenih odluka jednoglasno te ratifikacija svih država članica. Mađarska i Poljska ne mogu blokirati mehanizam o uvjetovanosti, za što je dovoljna kvalificirana većina u Vijeću, ali mogu druge dijelove paketa za koji se traži konsenzus. U to spada uredba o Višegodišnjem financijskom okviru (sedmogodišnjem proračunu EU) i odluka o gornjoj granici proračunskih prihoda.

Hrvatska će ukupno od paketa za oporavak i sedmogodišnjeg proračuna EU imati na raspolaganju više od 22 milijarde eura. Europska komisija je u nedavnim ekonomskim prognozama napomenula da će ova sredstva, uz domaću potrošnju, imati ključnu ulogu u gospodarskom rastu nakon velikog pada zbog krize u Hrvatskoj.

Kazna za Mađare

Mađarski premijer Viktor Orban optužio je EU da želi kazniti Mađarsku zbog politike prema migrantima, a poljski premijer Mateusz Morawiecki otišao je toliko daleko da je optužio EU za propagandu u stilu komunističkih režima. On je rekao da je i pitanje "načela vladavina prava" "propagandno sredstvo EU" gdje, smatra on, većina ima viziju EU koja nema šanse za budućnost i Poljska se "bori i za Poljsku i za EU".

Europski parlament je upozorio da neće dopustiti da se uvjet vladavine prava makne iz paketa o korištenju sredstava EU, a to misle i neke bogatije države članice koje su neto uplatitelji u proračun, poput Nizozemske, Austrije, Finske i drugih.

Prema anketama, čak 70 posto građana Europske unije se slaže s time da korištenje fondova treba vezivati uz poštivanje načela vladavine prava. To je dodatan razlog zašto većina članica EU i Europski parlament ne mogu popustiti Mađarskoj i Poljskoj. Ovo pitanje izaziva nove podjele unutar Europske unije. Francuska je već zatražila da se pokuša pronaći rješenje kako usvojiti potrebne odluke i omogućiti korištenje sredstava koji su mnogima više nego ikada potrebni, i bez pristanka Mađarske i Poljske.

Janša brani Orbána, EU "zabrinuta zbog tog stava"

Slovenski premijer Janez Janša jedini je lider neke članice EU koji je stao u obranu Mađarske i Poljske iako njegova država na sastancima u Vijeću nije bila protiv usvajanja odluka. Janša je poslao nadahnuto pismo predsjedniku Europskog vijeća, koje je objavljeno i u medijima, u kojem on uspoređuje EU s brodom koji ide prema ledenom brijegu, a putnici se spore oko menija za jelo.

Upozorio je da se "vladavina prava krivo koristi za discipliniranje država članica". Stavovi Slovenije su bitni i zbog toga što ta država u drugoj polovici sljedeće godine preuzima predsjedanje Europskom unijom. Zanimljivo da se ovaj put Slovačka i Češka nisu svrstale uz Mađarsku i Poljsku s kojima čine takozvanu Višegradsku skupinu.

Posljedice u slučaju dulje odgode usvajanja višegodišnjeg proračuna i fonda za oporavak mogu biti ogromne za mnoge države članice EU. Mnogima je novac iz tih paketa hitno potreban. Kašnjenja mogu ugroziti i realizaciju određenih prioriteta Europske unije za koje je nužno imati i predvidljiv višegodišnji financijski okvir.

Ali Poljska i Mađarska zasad upiru prstom prema Bruxellesu i odbijaju na sebe preuzeti krivnju za daljnje odgode. Ovo pitanje može ponovno na dnevni red vratiti raspravu o višebrzinskoj EU i novim podjelama unutar Unije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 18:22