IRAN NA PRAGU EKONOMSKOG SLOMA

U Teheranu izbili nemiri, trgovci ne znaju kako odrediti cijene

Iran prolazi najgoru ekonomsku krizu od rata s Irakom 80-ih godina

Iranska policija sukobila se jučer u Teheranu s prosvjednicima ogorčenim zbog vrtoglavog pada nacionalne valute rial koja je devalvirala na najnižu razinu u povijesti. Pritom je policija koristila suzavac kako bi rastjerala nezadovoljnike u prvim nemirima zbog financijske krize koja potresa zemlju.

Prema tvrdnjama očevidaca koje su prenijeli zapadni mediji, nakon što su rastjerani prosvjednici koji su izvikivali parole protiv predsjednika Mahmuda Ahmadinedžada i njegove ekonomske politike, na ulicama glavnoga iranskoga grada ostale su jake policijske ophodnje.

Jučer je bio zatvoren i glavni bazar u Teheranu, a agencija Reuters je prenijela izjavu jednog trgovca koji je rekao da je zatvaranje uslijedilo zato što trgovci nisu mogli utvrditi točne cijene proizvoda zbog nestabilnosti riala. Uprava bazara objavila je da je trgovačka četvrt zatvorena zbog sigurnosnih razloga.

Ugrožene bolnice

Predsjednik Mahmud Ahmadinedžad prije je optužio “neprijatelje zemlje” zbog pada nacionalne valute koji je izazvao i povećanje cijena osnovnih prehrambenih proizvoda nakon što je međunarodna zajednica uvela nove, strože sankcije Teheranu zbog njegova nuklearnog programa. Ministar gospodarstva Šamsedin Hoseini jučer je najavio da će ukinuti trgovanje valutama na slobodnom tržištu.

Kako piše britanski The Guardian, Iran prolazi kroz “najgoru financijsku krizu još od 1980-ih i iračko-iranskog rata”, pa je rial pao na najnižu razinu u odnosu na američki dolar.

U utorak je za jedan dolar na tržištu trebalo platiti 35.500 riala, što je bio skok u odnosu na prethodni dan kada je jedan dolar stajao 34.200 riala. U posljednja tri mjeseca rial je izgubio 57 posto svoje vrijednosti, a u usporedbi s prošlom godinom vrijednost mu je pala čak za 80 posto.

Posljednje sankcije EU i SAD-a protiv Irana zbog njegova nuklearnog programa - za koji SAD, Izrael i EU tvrde da ga Teheran koristi za proizvodnju atomske bombe - stupile su na snagu u srpnju i utjecale na troškove života običnih Iranaca. U posljednjih nekoliko mjeseci u Iranu je poskupio niz namirnica, poput mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda, šećera i kruha, a trend poskupljenja se nastavlja iz dana u dan. Sankcijama koje zabranjuju i izvoz robe u Iran pogođene su bolnice i pacijenti koji ovise o inozemnim lijekovima.

Iransko društvo oboljelih od hemofilije upozorilo je da su životi tisuća oboljele djece ugroženi zbog nestašice potrebnih lijekova.

- Nećemo zaustaviti svoj nuklearni program. Ako netko misli da može vršiti pritisak na nas, vara se - rekao je Ahmadinedžad na konferenciji za novinare u Teheranu. Prema tvrdnjama zapadnih medija, obični Iranci ne dijele njegovu odlučnost.

‘Kao da smo u ratu’

- Sve je isto kao tijekom rata, cijene rastu svaki dan. Za neke namirnice moramo stajati satima u redu, a neke više uopće nisu dostupne - rekla je Zohreh, kućanica koja živi u Teheranu. I ona, kao i milijuni drugih Iranaca, prima mjesečnu pomoć za socijalno ugrožena domaćinstva, ali ni s tom pomoći više ne može preživjeti.

- Nije riječ samo o uvoznim proizvodima jer su poskupjeli i oni domaći. Ovih dana možeš se pouzdati samo u stranu valutu i zlato - objasnio je za Guardian trgovac Amir iz Teherana. I to je ono što većina Iranaca čini: kupuje strane valute i zlato te tako još više pridonosi nestabilnosti riala.

Uzaludne mjere

Iranska je vlada pokušala uspostaviti nadzor nad situacijom s nekoliko mjera: prvo povećanjem kamata u bankama, a potom određivanjem službenog tečaja prema kojemu se rial morao prodavati, ali ga se mjenjačnice nisu željele pridržavati. Ekonomski analitičari tvrde da je iransko gospodarstvo u krizi već dulje vrijeme, ali su simptomi bili ublažavani povećanjem prodajne cijene nafte, glavnog iranskog izvoznog proizvoda.

Upravo zbog toga su sankcije, koje uključuju i embargo na iransku naftu, imale tako razorne posljedice. Hasan Hakimian, direktor londonskog Instituta za Bliski istok, tvrdi da je situacija ozbiljna, ali i da su projekcije o “propasti iranskoga gospodarstva” pretjerane.

- Najgori mogući scenarij mogao bi završiti i hiperinflacijom. Ali, čak i nepopularnije vlade od one iranske preživljavale su takve situacije - kaže Hakimian, dodajući da zbog sankcija najviše trpe obični iranski građani.

Za pomoć Asadu dali deset milijardi dolara

Iranske su vlasti potrošile gotovo deset milijardi dolara na potporu režimu sirijskoga predsjednika Bašara al-Asada, a kako se građanskom ratu u Siriji ne nazire kraj, unutar iranskih struktura sve je više nezadovoljnika zbog činjenice da takva potpora Asadu nije rezultirala gušenjem pobune protiv njega, tvrdi britanski The Times.

Iranski je novac otišao na logističku i oružanu potporu vladinim snagama, kao i plaćama za njezine vojnike, a The Times sada tvrdi kako je vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei nezadovoljan jer pobuna u Siriji još traje i za to krivi Kasema Sulejmanija, zapovjednika specijalnih snaga Quds, koji je zadužen za iransku strategiju u regiji.

Istodobno je najmanje 31 osoba ubijena jučer u eksplozijama bombi postavljenih u središtu Alepa. Provladini mediji za eksplozije su optužili “teroriste” koji su organizirali samoubilačke napade.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 17:02