Utrka za kontrolu nas širim područjem Arktika i njegovim golemim neiskorištenim prirodnim bogatstvima i zalihama ruda i minerala te ključnim vodenim putovima kako se led iz godine u godinu topi sve višom stopom, sve je žešća, a kulminacija se dogodila ranije ovoga tjedna kada je izabrani američki predsjednik Donald Trump ponovno zborio o Grenlandu i svojoj fiks-ideji iz prvog mandata da se domogne tog strateški pozicioniranog poluautonomnog arktičkog bisera pod administrativnom upravom Danske - pri čemu je, podsjetimo ovdje, Grenlandu uoči svog ponovnog useljenja u Bijelu kuću na listu svojih žudnji dodao i Panamski kanal i Kanadu.
Trump je u ponedjeljak čak rekao kako ne može reći da se neće poslužiti vojnim i ekonomskim alatima kako bi zagospodario Panamskim kanalom i Grenlandom. "Međutim, ovo mogu reći - trebaju nam za ekonomsku sigurnost", rekao je Trump, kako je ranije pisao Jutarnji list.
No, viši Trumpov suradnik istaknuo je da se ovaj ‘grenlandski gambit‘ odnosi na širu geopolitičku dinamiku, budući da SAD gleda na sve ratoborniju Rusiju kao na suparnika za prevlast na cijelom Arktiku. "Ovdje se ne radi samo o Grenlandu. Ovdje se radi o Arktiku. Imate Rusiju koja pokušava postati glavna... To su nafta i plin. To je naša nacionalna sigurnost. To su ključni minerali", rekao je u srijedu za Fox News Mike Waltz, kojeg je izabrani američki predsjednik izabrao da bude nacionalni savjetnik za sigurnost.
Ipak, Grenland je samo vrh ledenog brijega, kako piše u svojoj analizi Politico. Ostale arktičke države oprezno promatraju razvoj situacije, a jedna od njih je i Norveška sa svojim Svalbardskim otočjem na krajnjem sjeveru, koje bi moglo privući imperijalistički nasađenog ruskog čelnika Vladimira Putina. Norveški premijer Jonas Gahr Støre u četvrtak je odbacio svaku zabrinutost po pitanju potencijalne ranjivosti tog arhipelaga. "Svalbard je Norveška i Svalbard je siguran", rekao je Støre za norveški javni medijski servis NRK.
Istovremeno, Svalbard - gdje živi više polarnih medvjeda nego ljudi - leži duž morskog puta kojim ruska Sjeverna flota mora proći da bi stigla do Atlantskog oceana, što ga čini strateški važnim za Moskvu, iako ona već posjeduje više arktičkog teritorija od bilo koje druge zemlje. Nekoliko naselja na Svalbardu, u kojima živi oko 2500 stanovnika, naseljeno je Rusima još iz sovjetske ere, koji uglavnom žive u drugom po veličini gradu Barentsburgu. Na otoku se nalazi i Pyramiden, napušteni grad uglavnom ruskih rudara ugljena u kojem je Lenjinov kip i danas postavljen tako da Vladimir Iljič gleda na središnji trg.
Inspiriranje suparnika
Svalbardski ugovor, potpisan 1920. godine, daje Norveškoj suverenitet nad arhipelagom, ali također dopušta svim drugim potpisnicama da iskorištavaju njegove prirodne resurse, što trenutačno uključuje 48 strana, uključujući SAD, Rusiju i Japan. No, danas to pravo koriste samo Rusija i Norveška. Svalbard je, inače, demilitarizirana zona bez viza zahvaljujući sporazumu, a uglavnom privlači istraživače i turiste. Većina stanovnika radi u rudarskom sektoru. No, napetosti u tom ledenom u posljednje vrijeme rastu.
Godine 2022., kada je Norveška započela s blokadom ruskih brodova na putu za Barentsburg, kako bi se pridržavala zapadnih gospodarskih sankcija nametnutih Moskvi zbog pokretanja agresije na Ukrajinu, Kremlju je izbila para na uši te je optužio Oslo za kršenje ljudskih prava. Prošle je godine Rusija provokativno postavila sovjetske zastave u gradovima Barentsburgu i Pyramidenu, naseljenim Rusima, te najavila da će otvoriti novi znanstveni centar za polarna istraživanja.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u četvrtak da Moskva pozorno i sa zanimanjem prati razvoj događaja po pitanju Grenlanda. "Arktik je zona naših nacionalnih interesa, naših strateških interesa", rekao je Peskov tijekom briefinga. "Zainteresirani smo za očuvanje atmosfere mira i stabilnosti u arktičkoj zoni", dodao je on.
Najveća opasnost s Trumpovom fiksacijom na preuzimanje Grenlanda jest to što bi tako nešto moglo predstavljati potencijalnu inspiraciju za suparničke sile da počnu i same djelovati u istom imperijalističkom duhu, upozoravaju promatrači zbivanja vezana uz Arktik.
Andreas Østhagen s norveškog Instituta Fridtjof Nansen u Oslu, rekao je za Politico da bi izjave poput Trumpove mogle isprovocirati druge aktere, posebno Rusiju ili Kinu, da prepoznaju "uporabu vojne sile protiv druge zemlje za ostvarivanje svojih nacionalnih interesa legitimnim sredstvom operacija u međunarodnim poslovima"- iako je za Kinu trenutačno vjerojatnije da bude akter u scenariju koji uključuje agresiju na Tajvan nego na Arktik, kako napominje Politico.
Pitanje Svalbarda
"Što je, naravno, ono čemu se SAD i ukupni zapadni poredak pokušavaju suprotstaviti posljednjih sedam ili osam desetljeća", dodao je Østhagen. "Grenland je dosta daleko od Rusije. Bio bih više zabrinut zbog drugih ciljeva poput finske granice, norveškog arhipelaga Svalbard ili čak morske granice između SAD-a i Rusije. Mislim da su oni ranjiviji... od Grenlanda po samome sebi", rekao je.
Dok Østhagen kaže da Peking možda i nema militarističke ambicije, u listopadu prošle godine dva su američka kongresmena, jedan demokrat i jedan republikanac, sugerirali da Norveška nema dovoljnu kontrolu nad kineskim istraživačima na Svalbardu na postaji Yellow River, gdje se provode znanstvene studije. Jutarnji list ranije je pisao o kineskim aktivnostima vezanim uz Svalbard.
Norveška bi trebala ponovno razmisliti o svojoj sigurnosnoj politici u vezi Svalbarda i Arktika, ističe Tore Wig s Odsjeka za političke znanosti na Sveučilištu u Oslu. "Trebali bismo biti zabrinuti da bi se Svalbard mogao iskoristiti kao adut za pregovaranje u dogovorima koji se odnose na sigurnost Arktika", rekao je on o izgledima da Washington i Moskva pokušaju podijeliti Arktik. "Kada Sjedinjene Države ne poštuju međunarodne ugovore - što Trump pokazuje u svojim komentarima u vezi Grenlanda - to u igru stavlja sve uloge".
Dok također tvrdi da je Svalbard siguran, norveški premijer Gahr Støre u vezi s Trumpovim komentarima o Grenlandu kaže kako "nije u redu sugerirati da će netko zauzeti teritorij pod suverenitetom drugih (zemalja)".
Unatoč sve žešćoj ‘arktičkoj‘ retorici Trumpovog tima, još uvijek je moguće smiriti strasti po pitanju Grenlanda, smatra Jim Townsend, bivši visoki dužnosnik Pentagona za NATO i Europu. "Mislim da je na Dancima i Grenlanđanima da odu do Trumpa i kažu: ‘U čemu je vaš problem?‘ i idemo zajedno raditi na njegovom rješavanju", rekao je on. "Kupovina ovdje nije pravo rješenje ", ističe. "U najmanju ruku, treba doznati pojedinosti jer Trump nije rekao što ga brine", zaključio je Townsend.
‘Događaju se sranja‘
Istovremeno, ministar vanjskih poslova Farskih otoka, Høgni Hoydal, puno je sumornije raspoložen po ovim pitanjima. On smatra, kako prenosi Politico, da se mir na Arktiku raspada i ne bira riječi u opisu situacije kako je on vidi. Napetosti oko Grenlanda, dok fiksacija Trumpa na taj arktički otok stavlja sjevernu polarnu regiju u središte pozornosti, izazivaju "neka sranja" na Arktiku, ocijenio je Hoydal u petak.
"Svi sporazumi o ribolovu, brodarstvu, okolišu i istraživanjima, koji su kreirali mir na Arktiku, također se počinju raspadati kako rastu globalne napetosti. I to je sranje", rekao je Hoydal u intervjuu za danski medij TV2 u pauzi dugo planiranog summita triju članica tzv. Danskog Commonwealtha - Danske, Grenlanda i Farskih otoka.
Danska, sa svojom administrativnom vlašću nad Grenlandom i Farskim otocima, suočena je sa sve većim pritiskom da ojača svoju sigurnost na Arktiku i održi stabilnost u regiji, dok su Trumpove ambicije, sudeći po njegovim ovotjednim izjavama, očito porasle.
Danska premijerka Mette Frederiksen, grenlandski premijer Múte Egede i danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen, danski ministar obrane Troels Lund Poulsen i čelnik Farskih otoka Aksel Johannesen, također su bili na summitu triju zemalja.
Hoydal je optužio Kopenhagen da Farske otoke i Grenland tretira kao "šahovske figure". "Da ne budem nepristojan, Danska je koristila Farske otoke i Grenland u svom odnosu s NATO-om i SAD-om kao šahovske figure", rekao je Hoydal, sugerirajući da Danska iskorištava stratešku važnost Grenlanda i Farskih otoka na Arktiku za vlastitu geopolitičku prednost. "No, ako ćemo biti korišteni kao šahovske figure, o nama ovisi kako ćemo se kretati na šahovskoj ploči", upozorio je šef diplomacije Farskih otoka.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....