‘U toj regiji su Ukrajinci gotovi, to je najbolji dokaz kakva je uloga Amerike! A jasno je i kako je Putin nadmudrio Trumpa...‘

Kratkotrajan, ali bolan prekid američke pomoći u oružju i dostavi obavještajnih podataka skupo je koštao ukrajinske snage. Rusi su iskoristili privremeno "sljepilo" protivnika (najednom bez satelitskih snimki, obavještajnih podataka...) te s velikim snagama udarili na Ukrajince u oblasti Kursk.

I to je, čini se, početak kraja višemjesečne ukrajinske avanture u rusku prekograničnu oblast. Što je Kijev uopće dobio prodorom u Kursk, kako se oslobađanje snaga dosad vezanih tamo odražava na druge dijelove fronte i postoji li opasnost da se ukrajinske linije sada negdje raspadnu? U novoj epizodi podcasta Prva linija o ovome smo razgovarali s vojnim analitičarem s portala obris.org Igorom Tabakom.

Naravno, dotaknuli smo se i recentnih razgovora američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog čelnika Vladimira Putina o ratu u Ukrajini i potencijalnim učincima i posljedicama tog razgovora.

Cijelu emisiju pogledajte ispod, ili na YouTube kanalu Jutarnjeg lista, playlista Prva linija.

Videosnimku podcasta pogledajte ispod

- Bojište na jugozapadu ruske regije Kursk polako dolazi kraju. Ukrajinci su napustili Sudžu, povukli su se na brežuljke uz granicu i izgleda da će se od tamo povući nazad u Ukrajinu, u regiju Sumi. A ti njihovi dijelovi i dalje su pod velikim udarima, što znači i zaleđe Ukrajinaca u Sumiju. No, što se tiče glasina o tome da su Ukrajinci opkoljeni, zasad se ne čini da je to još slučaj. Ali da je problem - jest. Pokušali su Ukrajinci skrenuti pažnju Rusima upadima u Belgorodsku oblast, ali to je bilo sitno, kaže Tabak.

Naš vojni analitičar kao puno zanimljiviju stvar ističe podatke da i Rusi i Ukrajinci svoje snage iz Kurska prebacuju prema drugim dijelovima fronte, zbog čega je niz točaka sukoba na prvoj liniji u Ukrajini zadnjih dana oživjelo.

- Borbe se vode od Časiv Jara, Torecka, Pokrovska, a najneugodniji dio za Ukrajince je jugoistok bojišta gdje je prije nekog vremena pala Velika Novosilka. Sada Rusi bilježe pomake dalje od grada, a tijekom ovog mjeseca napredak su zabilježili i na samom jugu bojišta, u Zaporižju. No, tamo su ih dočekali i ukrajinski protunapadi pa je tamo trenutno neka pat pozicija, kaže Tabak.

PROČITAJTE VIŠE Europom se širi panična glasina

Što je Kijev onda uopće dobio upadom u Kursk, pitali smo našeg sugovornika.

- Prvo, Ukrajinci su neko vrijeme tražili bilo koju priliku za ofenzivu, a u tom trenutku Kursk se pokazao kao slaba točka. Zapravo je ruski pokušaj upada u Harkivsku oblast doveo do odgovora Ukrajinaca u regiji Kursk, gdje se uspjelo proći kroz obrambene linije i zarobiti nešto ljudi. Tu smo, između ostalog, dugo vremena gledali i mobilno ratovanje - no, bilo je jako teško očekivati da će ukrajinski uspjesi tu potrajati. Ipak, Rusija je tu imala velikih problema, što je posredno dovelo do ozbiljnog smirivanja ruskih vojnih aktivnosti u Harkivskoj oblasti i Zaporižju. A donekle je taj prodor u Kursk možda i pomogao u stabilizaciji bojišta oko Pokrovska, smatra Tabak i podsjeća da se prije pola godine činilo da će taj grad brzo pasti, a do toga ipak nije došlo. Ako ništa drugo, Ukrajinci su time skrenuli pažnju s najbolnijih dijelova bojišta u samoj Ukrajini, dodaje.

Zadnjih dana čulo se i glasina da bi se Rusi mogli jače približiti Zaporižju - Tabak objašnjava da je do pomaka doista došlo, ali ne takvih da bi Ruse približilo samom gradu. Ako bi do toga nekad i došlo, to bi za Ukrajinu svakako bilo jako neugodno - no, to zasad nije na vidiku.

Sa samog bojišta pitanja smo potom preselili u političko-diplomatsku sferu, konkretno, osvrnuli smo se na razgovor Trumpa i Putina koji se dogodio u utorak.

- Putin je puno vještiji, iskusniji i informiraniji igrač od Trumpa. Dovoljno je vidjeti da je kao gestu dobre volje ponudio razmjenu zarobljenika koja se ionako već dugo dogovarala s Ukrajincima, a za što su Amerikanci tek sad saznali. Što se tiče ovog primirja od 30 dana, Ukrajince se prve natjeralo da na to pristanu bez uvjeta. Nadalje, napadi na energetsku infrastrukturu bi zbog toplijeg vremena ionako oslabjeli. Rusima zato nije bio ni problem ponuditi tako nešto, naročito jer tako zaustavljaju i napade na plinsku i naftnu infrastrukturu u Rusiji. Prvo, već noćas Rusi su gađali željezničku infrastrukturu, elektrificiranu, po čemu se vidi da njima meta ne manjka. Drugo, iz objava nakon razgovora vidljivo je da Rusi žele kompletno zaustaviti vojnu i obavještajnu pomoć Ukrajini, a vidjeli smo kako su to iskoristili kada se to zaustavilo barem na kratko (ruski napadi u Kursku, op.a.), kaže Tabak i cinično primjećuje da "ako se Ukrajina doista želi predati Rusiji, za to im ne treba Washington".

PROČITAJTE VIŠE Ukrajini je upravo najveći saveznik okrenuo leđa

U međuvremenu američka pomoć, ugovorena još za Bidenove administracije, još ide ka Kijevu. No pitanje je hoće li sve što je plaćeno u konačnici završiti u Ukrajini. A tu su i drugi tipovi pomoći, poput već famoznog sustava Starlink koji kontrolira Elon Musk, a za Ukrajinu plaćaju neke druge države.

- Teško da će se odobriti dodatna pomoć SAD-a, ali ova već odobrena trajat će još nekoliko mjeseci. Neposredno važnija je ta obavještajna podrška, korištenje američkih senzorskih i satelitskih sustava da bi se održalo uvid u rusku pozadinu, raspored njihovih snaga, tijek logistike i tako dalje. Europa će ovo jako teško nadomjestiti, to je veliki problem koji se jasno vidio u Kurskoj oblasti, zaključuje Tabak.

Na pitanje bi li se novim prekidom američke obavještajne podrške mogla u opasnost dovesti i opstojnost ukrajinske fronte, Tabak kaže da zasad - ne.

- Problem je taj da to zasad funkcionira, ali nitko ne zna dokad. I ta Trumpova promjenjivost u Ukrajini se osjeti odmah i na fronti, zaključuje.

Prethodne epizode podcasta Prva linija možete pogledati OVDJE.