USRED RATA

U Ukrajini se odjednom priča o izborima, iako su ih iz Kijeva donedavno kategorički odbijali. Evo što je u pozadini

Volodimir Zelenski je prije svega tri mjeseca u intervjuu za Washington Post kazao da izbora ne može biti tijekom rata

Volodimir Zelenski

 Handout/Afp

Iako se u Ukrajini vodi najkrvaviji sukob u Europi nakon završetka Drugog svjetskog rata, čini se da bi u ovoj državi uskoro mogla započeti predizborna kampanja za parlamentarne i predsjedničke izbore.

Pravi politički potres u Ukrajini izazvao je nedavni istup predsjednika Vrhovne Rade Ruslana Stefančuka, kada je izjavio da je održavanje izbora tijekom izvanrednog stanja moguće i jasno dao do znanja da vlasti na čelu s predsjednikom Volodimirom Zelenskim dopuštaju takvu mogućnost. I to unatoč tome što su veliki dijelovi Ukrajine pod svakodnevnim napadima, a zbog rata je raseljeno približno sedam milijuna Ukrajinaca, i nitko ne zna gdje i kako bi glasali.

Nedavno je Vrhovna Rada produžila izvanredno stanje do 15. studenoga, a redovni izbori trebali bi se održati 29. listopada. Usto, u ožujku 2024. na redu su i predsjednički izbori, a nitko iz tamošnjeg političkog vrha nije demantirao neslužbene informacije prema kojima na izborima inzistiraju zapadni saveznici Ukrajine, unatoč posljedicama rata s Rusijom. U svibnju je to direktno zahtijevao Tiny Cox, predsjednik Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, koji je izjavio kako je "takva obveza sadržana u Povelji Vijeća Europe koju je ratificirala Ukrajina".

Hoće li biti izbora?

Volodimir Zelenski je prije svega tri mjeseca u intervjuu za Washington Post kazao da izbora ne može biti tijekom rata, a Ruslan Stefančuk je još početkom srpnja bio kategorički protiv održavanja izbora prije završetka rata, rekavši da bi oni "podijelili državu". Do sada je općeprihvaćeno stajalište bilo da je održavanje izbora tijekom izvanrednog stanja zabranjeno ne samo zakonima Ukrajine, nego i Ustavom, koji propisuje: "Ako mandat Vrhovne Rade Ukrajine istekne tijekom ratnog ili izvanrednog stanja, njezine ovlasti nastavljaju se do dana prvog sastanka prve sjednice Vrhovne Rade koja je izabrana nakon ukidanja ratnog ili izvanrednog stanja".

Međutim, puno pravnih stručnjaka smatra da ovaj članak ne zabranjuje izravno održavanje izbora, iako dopušta mogućnost produljenja ovlasti Rade do kraja sukoba. Ali odakle sada odjednom priča o izborima?

U političkim kuloarima u Kijevu najavljuje se rekonstrukcija vlade Denisa Šmihala i smjena premijera, kao i niza ključnih ministara. Konkretno, raspravlja se o zamjeni Šmihala s trenutnim šefom ministarstva financija Mihailom Fedorovim, potpredsjednikom vlade Oleksandrom Kubrakovom ili ukrajinskom veleposlanicom u Sjedinjenim Državama Oksanom Markarovom, navode ukrajinski mediji. Osim toga, kruže glasine da bi ministar obrane Reznikov mogao biti poslan kao veleposlanik ili u Washington, ako Oksana Markarova postane premijerka, ili u London.

Reset statusa

Puno toga ovisi o tome hoće li Zelenski odlučiti da se izbori održe potkraj listopada, unatoč izvanrednom stanju, ili ne. Ako se donese odluka o izborima, tada će listu njegove stranke Sluga naroda povesti budući premijer, odnosno premijerka. Zelenski želi "resetirati" status Sluge naroda, kojoj je rejting u padu zbog korupcijskih skandala zastupnika i nekih članova vlade, pa se želi izbore održati brže, prije nego što još više padne. Osim toga, dok traje rat s Rusijom vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Ukrajine Valerij Zalužni, koji bi zahvaljujući ogromnoj popularnosti potencijalno mogao postati najopasniji konkurent Zelenskom, vjerojatno neće izaći na izbore. To znači da, ako osvoje izbore, predsjednik i njegova ekipa neće samo produžiti svoju vlast za pet godina, nego će je i znatno ojačati.

Ali, veliku će ulogu igrati događaji na bojnom polju. Ako do kraja listopada Ukrajina ne postigne značajnije uspjehe na frontu, prenapuhana očekivanja koja je ranije stvorilo vodstvo zemlje od ofenzive Oružanih snaga Ukrajine ("do kraja proljeća već ćemo biti na Krimu") dovest će do masovnog razočaranja i nezadovoljstva. Samo što je i ukrajinska oporba u banani.

U travnju 2019. Zelenski je pobijedio tadašnjeg predsjednika Petra Porošenka sakupivši 73,22% glasova u drugom krugu predsjedničkih izbora. Sada Porošenko treba saveznike i odnedavno u kijevskom gradskom vijeću surađuje sa strankom Udarac, koju vodi gradonačelnik Vitalij Kličko. To se isplati i Kličku, koji je uvjeren da može postati konkurent Zelenskom na sljedećim predsjedničkim izborima.

Naravno da su na to reagirali iz tabora Volodimira Zelenskog. Najdalje je otišao tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu Oleksij Danilov izjavom da Rusija pokušava potkopati i destabilizirati situaciju unutar Ukrajine. I dao je naslutiti da Petro Porošenko to radi zajedno s Ruskom Federacijom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 01:20