Ukrajina želi hrvatske vojnike u mirovnim snagama UN-a duž granice s Rusijom

Jako sam zadovoljan posjetom. Mislim da je i hrvatska strana zadovoljna na isti način kao i mi. Obradili smo cijeli niz pitanja koja su, nadam se, od obostrane koristi. Dotakli smo pitanje vojno-obrambene i vojno-tehničke suradnje te suradnju vojnih industrija, rekao nam je ukrajinski ministar obrane general Stepan Poltorak na kraju svoga dvodnevnog boravka u Hrvatskoj.

Što ste dogovorili u suradnji vojnih industrija, je li u pitanju možda uvoz hrvatske ratne opreme?

- Hrvatska nam je pokazala mogućnosti svoje vojne industrije koja je impresivna. Impresionirala me izrada uniformi i druge opreme potrebne vojnicima, ali i izrada naoružanja. Moram reći da smo pokazali interes za tu proizvodnju te moramo vidjeti i proanalizirati naše potrebe. S druge strane, razmotrili smo i mogućnosti uzajamne zajedničke suradnje u vojnoj proizvodnji. Mi imamo dosta tvornica koje su spremne na suradnju s ovdašnjim vojnim kompleksom. Možemo raditi zajedničke projekte sve do izrade, odnosno finalnog proizvoda. No, treba samo vidjeti načine i mogućnosti takve kooperacije, ali mislim da su perspektive dobre. Dakle, da skratim, mi smo spremni na kompleksnu suradnju s Hrvatskom, od kupnje oružja do zajedničkih projekata i kooperacije u vojnoj industriji.

Nedavno se digla velika afera oko servisa hrvatskih MiG-ova u Ukrajini, koji naprosto ne lete. Jeste li o tome razgovarali s hrvatskim kolegom?

- Da, dotakli smo se i tog, priznajem, neugodnog pitanja. No, ovdje moram reći, i zbog vaše javnosti, da Ministarstvo obrane Ukrajine nema s tim remontom nikakve veze, niti ne snosi nikakvu odgovornost zbog toga što se dogodilo. Ugovor o remontu potpisale su dvije tvrtke, a ukrajinska, ponavljam još jednom, nema veze s našim Ministarstvom obrane. Naravno da je to slučaj koji moramo riješiti na obostrano zadovoljstvo. No, odgovornost je na ljudima koji su potpisali spomenuti ugovor, a posebno su zakazali oni koji su trebali kontrolirati radove i oni koji su u Ukrajini obavljali remont. Odmah ću o svemu izvijestiti Vijeće za nacionalnu sigurnost i pregledati sve dostupne dokumente kako bismo stvar iznijeli na čistac. Budite sigurno da ćemo poduzeti korake.

U Hrvatskoj su podnesene kaznene prijave zbog umiješanosti u tu aferu. Hoće li slično postupiti i ukrajinsko pravosuđe?

- Vaše je pravosuđe postupilo ispravno i jedino moguće. No, kako sam rekao, ukrajinsko Ministarstvo obrane s tim ugovorima nema nikakve veze pa ne mogu dati odgovore na sva pitanja koja vas zanimaju jer, prvo, nismo odgovorni, a drugo, nisam upoznat sa svim detaljima. No, osobno ću postaviti to pitanje, a kako će reagirati naše pravosuđe, to trebate pitati njih.

Ali, afera traje već jako dugo...

- Da, ali kažem da ćemo sve istražiti, i uvjete ugovora i kako je on izvršen. Moj kolega Krstičević bio je zabrinut i obećao sam mu detaljnu istragu. Saslušao sam njegove prijedloge.

A koji su prijedlozi ministra Krstičevića?

- On je iskazao zabrinutost zbog loše obavljenog posla. No, ja sam tek u Hrvatskoj dobio saznanje što se dogodilo te ću se odmah nakon povratka u Kijev time pozabaviti. Hrvatsku stranu obavijestit ću o svemu što doznam.

Zbog toga će Hrvatska svoje helikoptere servisirati u Rusiji.

- Da, ovo što se dogodilo s MiG-ovima nije od koristi ni Ukrajini, ni Hrvatskoj.

Na istoku Ukrajine još traju povremeni sukobi između ukrajinske vojske i proruskih pobunjenika. Sada se pojavio prijedlog da se na to područje pošalju UN-ove mirovne snage. Slažete li se s tim?

- Naš predsjednik Petro Porošenko prvi je izašao s tim prijedlogom, ali mi imamo tu nekoliko uvjeta. Prvo je da misija bude pod egidom UN-a, drugo da Rusija ne može sudjelovati sa svojim snagama u toj misiji, a treće, i najvažnije, misija ne može biti postavljena, kako se zalaže Rusije, samo na crti razgraničenja između zaraćenih strana, nego i duž ukrajinsko-ruske granice.

Rusija se ne slaže da se misija proteže uz ukrajinsko-rusku granicu.

- Da, ali mi na tome inzistiramo. Imamo previše dokaza da separatiste logistički i na svaki drugi način podupire Rusija.

Jeste li za to da Hrvatska bude tamo uključena?

- S tim nemamo problema, štoviše. Voljeli bismo da hrvatski mirotvorci dođu jer Hrvatska s tim ima iskustva i njihova bi prisutnost koristila.

Princip rješenja krize u Ukrajini je Sporazum iz Minska. Prema tom sporazumu, Ukrajina bi trebala dati veći stupanj autonomije pobunjenim dijelovima te u vezi s tim izvršiti promjene Ustava. No, trenutačno nema pomaka u tom smjeru.

- Prva točka Minskog sporazuma predviđa obustavu neprijateljstava i povlačenje teškog naoružanja. No, to druga strana ne poštuje. Prema tome, dajte neka se ispuni ta važna točka sporazuma pa neka se onda nešto prigovara Ukrajini. Nakon potpisivanja Minskog sporazuma ruska je strana više od 14 tisuća puta narušila primirje. Nakon potpisivanja Minskog sporazuma. Ukrajina ispunjava sve svoje obaveze. Na paradržavnom teritoriju vladaju polukriminalne skupine i s njima ne želimo pregovarati, a provoditi izbore u takvoj atmosferi je iluzorno i mi na to nećemo pristati.

Prilikom svog posjeta Ukrajini premijer Andrej Plenković ponudio je hrvatska iskustva u mirnoj reintegraciji, što je izazvalo negativnu reakciju Moskve te poremetilo odnose Hrvatske i Rusije.

- Na vaše pitanje mogu odgovoriti da je Hrvatska neovisna država koja vodi samostalnu politiku te da je prijedlog premijera Plenkovića iskren i koristan jer dolazi od zemlje koja ima vrlo vrijedno iskustvo koje mi možemo primijeniti. Ono nije u suprotnosti s Minskim sporazumom, niti je usmjereno protiv Rusije. To je prijateljska ponuda razmjene iskustva i ništa više. Rusija se na to ne bi trebala ljutiti. Štoviše, i oni bi trebali saslušati hrvatska iskustva koja su dragocjena.