UŽIVO: RAT U UKRAJINI

Ukrajinski veleposlanik otkrio koliko im je tenkova obećano: Brojka je znatno veća nego što se očekivalo

Ključne događaje 338. dana rata u Ukrajini pratimo uživo

Tenk M1A2 Abrams

 Mateusz Slodkowski/Afp

Ključni događaji:

- 338. je dan rata u Ukrajini

- Ukrajinski veleposlanik: ‘Obećan nam je 321 tenk‘

- Poljski premijer: Osim 14 Leoparda, Ukrajini šaljemo još 60 tenkova

- Zbog puta na Tajland i fotografije iz mora ukrajinskog zastupnika izbavili iz stranke

- Ruska vojska se hvali napadima na energetsku infrastrukturu: ‘Prekinuli smo transport oružja na bojišnicu‘

- Mađarska će staviti veto na sankcije EU protiv Rusije vezane uz nuklearnu energiju


Ukrajini obećan ukupno 321 tenk - ukrajinski veleposlanik u Francuskoj

Ukrajini je više zemalja obećalo ukupno poslati 321 tenk, rekao je u petak ukrajinski veleposlanik u Francuskoj na televiziji BFM, ne specificiravši koja će zemlja poslati koliko komada tog teškog naoružanja.

"Brojne su zemlje službeno potvrdile dogovor o isporuci ukupno 321 teškog tenka Ukrajini", rekao je Vadim Omelčenko, ukrajinski veleposlanik u Francuskoj, u intervjuu za francusku TV postaju BFM.

Među ostalima, Ukrajini su obećani američki tenkovi M1 Abrams i njemački Leopardi.

"Uvjeti isporuke razlikuju se za svaki slučaj i potrebna nam je ova pomoć što je prije moguće", dodao je.

Omelčenko nije dao analizu broja tenkova po zemlji.


Putin optužio "neonaciste u Ukrajini" za zločine nad civilima

Ruski predsjednik Vladimir Putin u petak je optužio "neonaciste u Ukrajini" za zločine nad civilima, u prigodi Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta, želeći opravdati rusku vojnu ofenzivu.

"Zaboraviti ono čemu nas je povijest naučila, vodi ka ponavljanju strašnih tragedija. Dokaz tomu su zločini nad civilima, etničko čišćenje i kažnjeničke akcije koje provode neonacisti u Ukrajini", istaknuo je ruski predsjednik u priopćenju.

"Naši vojnici se odvažno bore protiv zla", dodao je.

"Dan oslobođenja njemačkog logora smrti Auschwitza-Birkenaua, sjetimo se da Putin gradi nove logore na istoku", otvoreno je reagirao poljski premijer Mateusz Morawiecki, pozivajući na pružanje pomoći Ukrajini kako se povijest "ne bi ponovila".

Da bi opravdao svoju vojnu intervenciju, Vladimir Putin je više puta osudio "genocid", kako je rekao, nad stanovnicima ruskog govornog područja na istoku Ukrajine i nazvao vladu Volodimira Zelenskija "neonacističkom".

"Svakim pokušajem revizije doprinosa naše zemlje Velikoj Pobjedi (u Drugom svjetskom ratu) zapravo se opravdavaju zločini nacizma i utire put obnovi njegove krvave ideologije", upozorio je u petak ruski predsjednik u priopćenju koje je objavio Kremlj.

Putin je uz to izrazio žaljenje zbog "milijuna nedužnih žrtava - Židova i pripadnika drugih naroda - koji su ubijeni, mučeni i umoreni glađu i bolestima" tijekom holokausta.

Dosad je Rusija svake godine sudjelovala na Međunarodnom danu sjećanja na žrtve holokausta koji se obilježava 27. siječnja, ali ove godine nije pozvana na 78. obljetnicu oslobađanja logora smrti Auschwitza-Birkenaua.


‘Putin otvara nove logore‘, rekao je poljski premijer

Poljski premijer je u petak optužio ruskog predsjednika Vladimira Putina da "na istoku otvara nove logore", u prigodi 78. obljetnice oslobođenja nacističkog logora smrti Auschwitz-Birkenau, na Dan sjećanja na žrtve holokausta.

"Na Dan oslobođenja njemačkog hitlerovskog logora smrti Auschwitza-Birkenaua, sjetimo se da Putin upravo otvara nove logore na istoku", napisao je Mateusz Morawiecki na Facebooku, pozivajući da se pomogne Ukrajini kako se povijest "ne bi ponovila".

"Odlučno i zajedničkim snagama moramo se oduprijeti zločincima koji provode genocid na istoku Europe", upozorio je Morawiecki.

Za razliku od prijašnjih godina, ruski izaslanici ove godine nisu bili pozvani na obilježavanje Dana sjećanja na žrtve holokausta, zbog ruske invazije na Ukrajinu.

Među sudionicima komemoracije bili su vjerski poglavari, preživjeli logoraši i Douglas Emhoff, Židov, suprug američke potpredsjednice Kamale Harris.

U Auschwitzu-Birkenauu, sagrađenom u okupiranoj Poljskoj, ubijen je milijun europskih Židova - od šest milijuna stradalih u holokaustu - od 1940. do 1945.

Logor, u kojemu je stradalo i 80.000 Poljaka nežidova, 25.000 Roma i 20.000 sovjetskih vojnika, oslobodila je Crvena armija 27. siječnja 1945.

Umrli su u plinskim komorama, od gladi, hladnoće ili bolesti.

Na komemoraciji, ravnatelj Memorijala u Auschwitzu usporedio je smrt ljudi u Ukrajini s patnjom u Drugom svjetskom ratu.

"Slična bolesna megalomanija, slična žudnja za moći i slični mitovi o jedinstvenosti, veličini, prvenstvu...samo napisani na ruskom. Nevini ljudi opet masovno umiru u Europi", rekao je Piotr Cywinski u obraćanju publici, uključujući onima koji su preživjeli holokaust.

Logor je postavila nacistička Njemačka u okupiranoj Poljskoj 1940. Isprva je bio smještaj za poljske političke zatvorenike, a postao je najveći centar za istrebljenje u kojem se u praksi provodio plan Adolfa Hitlera da ubije sve Židove - "Konačno rješenje".

Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova napisala je na Telegramu u četvrtak da zapad pokušava prekrojiti povijest i rekla da se "sjećanje na užase nacizma i sovjetske heroje-osloboditelje ne može izbrisati".


Zbog puta u Tajland i fotografije iz mora ukrajinskog zastupnika izbavili iz stranke

Ukrajinska vladajuća stranka izbacila je iz stranke i parlamentarnog kluba jednog zastupnika nakon izvješća da je tijekom rata putovao u Tajland.

Mikola Tiščenko izbačen je iz ‘Sluge naroda‘ nakon što se na internetskoj stranici ukrajinskog veleposlanstva u Tajlandu nakratko pojavila objava u kojoj se navodi da će se u luksuznom hotelu u Bangkoku sastati s članovima dijaspore, tvrdi stranačka glasnogovornica Julija Paličuk.

Tiščenko je na Facebook stranici pokušao objasniti da je na poslovnom putovanju u Aziju bio uz odobrenje stranačkih čelnika te da je djelovao isključivo u interesu Ukrajine.

Šef parlamenta Ruslan Stefančuk pak tvrdi da nije odobrio takvo putovanje.

Podsjetimo, zadnjih dana otpušteno je ili dalo ostavke više od deset ukrajinskih dužnosnika u najvećoj krizi ukrajinske vlade od početka rata, a predsjednik Volodimir Zelenski najavio je zabranu privatnih putovanja dužnosnika.

Kyiv Post javlja kako je Tiščenko izbačen nakon što je objavio fotografiju kako se kupa u Tajlandu te uz članak prilaže spomenutu fotografiju.


Zaharova: Scholz se odrekao njemačkog suvereniteta, odbacio je sve što su njegovi prethodnici gradili

Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova poručila je njemačkom kancelaru Olafu Scholzu da se "odrekao njemačkog suvereniteta kada je donio odluku o slanju tenkova Leopard 2 Ukrajini".

- Bio je to povijesni dan kada je Scholz donio odluku o tenkovima. Dan kada je zacementirano nešto o čemu već neko vrijeme govorimo, apsolutni gubitak suvereniteta Njemačke, rekla je.

Zaharova je istaknula da je Scholz ‘zauvijek stavio svoj potpis na odbacivanje neovisnosti njemačke vanjske politike‘.

- Napustio je sve što su njegovi prethodnici gradili desetljećima nakon Drugog svjetskog rata, rekla je Zaharova.


Ruska vojska se hvali napadima na energetsku infrastrukturu: ‘Prekinuli smo transport oružja na bojišnicu‘

Ministarstvo obrane Ruske Federacije izvijestilo je da je ruska vojska zadala snažan udarac energetskom sustavu Ukrajine te je poremetila transport oružja i streljiva za Oružane snage Ukrajine, prenosi agencija RIA Novosti.

Kako navode, uz pomoć projektila i besplotnih letjelica pogodili su sve označene objekte u kojima je Ukrajina skladištila oružje, uključujući ono sa Zapada.

Napominju da jd kao rezultat napada ruske vojske poremećen rad proizvodnih pogona tvrtki za popravak vojne opreme ukrajinskih snaga.

Ministarstvo obrane navodi da su na području Senkovo u regiji Harkiv uništili radarsku stanicu protuzračnog raketnog sustava S-300.

Također, ruska vojska navodi da su u blizini Ščurova u regiji Doneck uništili skladište topničkog streljiva Oružanih snaga Ukrajine.


Žestoke borbe na istoku Ukrajine, Kijev traži više oružja

Rusija je pojačala svoje pokušaje proboja ukrajinskih linija na istoku zemlje, što je stavilo novi naglasak na potrebu Kijeva za više zapadnog oružja, rekli su ukrajinski dužnosnici u petak.

Ukrajinska vojska objavila je kako su u tijeku žestoke borbe, dan nakon što su ruske rakete i bespilotne letjelice ubile najmanje 11 ljudi u velikim napadima koji djeluju kao odgovor na obećanje zapadnih zemalja da će opskrbiti Ukrajinu tenkovima.

Ukrajinska vojska priopćila je da je u četvrtak oborila 47 od ukupno 59 ruskih projektila. Rusija je pokrenula i 37 zračnih napada, u njih 17 koristeći bespilotne letjelice Šahed-136 iranske proizvodnje. Svi dronovi su oboreni, tvrde Ukrajinci.

Jedanaest ljudi je ubijeno, a još jedanaest ranjeno u zračnim napadima koji su obuhvatili više regija i oštetili desetke zgrada, rekao je glasnogovornik ukrajinske hitne službe.

Lokalni dužnosnici u petak izvještavaju o teškom granatiranju na sjeveru, sjeveroistoku i istoku Ukrajine, poprištu nekih od najžešćih borbi od početka ruske invazije 24. veljače prošle godine.

"Nastavljaju se žestoke borbe duž prve linije bojišnice. Naši branitelji čvrsto drže svoje položaje i nanose gubitke neprijatelju", rekao je Oleh Sinehubov, guverner sjeveroistočne regije Harkiv.

Oleksandr Musijenko, voditelj ukrajinskog Vojnog i strateškog istraživačkog centra, rekao je da Rusija šalje nova pojačanja kako bi zaustavila ukrajinsko napredovanje.

"Uglavnom u bitku šalju pješačke i topničke snage, sastavljene većinom od regruta. No nemaju razinu topničke i tenkovske potpore kakvu su imali 24. veljače", rekao je Musijenko za ukrajinsku televiziju.

"Imaju manje resursa. Oslanjaju se na brojčanu nadmoć svojih trupa."

Linije bojišnice tijekom posljednja dva mjeseca većinom stoje na mjestu. Rusija pokušava osvojiti teritorij na istoku nakon što je okupirala velik dio regije Donbas te zaštiti koridor zemlje koji je okupirala u južnoj Ukrajini.


Peskov: SAD može okončati rat u Ukrajini, ali ne želi

Američki predsjednik Joe Biden ima ključ za okončanje rata u Ukrajini, ali nije ga voljan upotrijebiti, tvrdi Kremlj.

Na jutrošnjem brifingu, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da bi SAD mogao brzo okončati sukob ‘usmjeravanjem Kijeva‘.

- Umjesto toga Biden Ukrajinu pumpa oružjem, rekao je.


‘SAD i Njemačka daju Ukrajincima mogućnost da se obrane u ratu‘

Stefano Sannino, glavni tajnik Europske službe za vanjsko djelovanje Europske unije, branio je odluku Njemačke i SAD-a da isporuče tenkove Ukrajini te kritizirao ruskog čelnika Vladimira Putina zbog vođenja rata protiv NATO-a i Zapada.

AP javlja da je Sannino, govoreći na konferenciji u Tokiju, rekao da je Putin ‘prešao s koncepta specijalne operacije na koncept rata protiv NATO-a i Zapada‘.

Ocijenio je da bi američka i njemačka isporuka tenkova i druge vojne opreme trebala Ukrajincima pomoći da se obrane u ratu, ali da ih neće učiniti napadačima.

- EU ne započinje drugu fazu ratovanja već samo daje mogućnost spašavanja života i daje Ukrajincima priliku da se obrane od barbarskih napada, poručio je.


Poljski premijer: Osim 14 Leoparda, Ukrajini šaljemo još 60 tenkova

Poljski premijer Mateusz Morawiecki poručio je da će njegova zemlja Ukrajini poslati ukupno 74 tenka. Radi se naravno o 14 modernih tenkova Leopard 2. Uz to Poljaci šalju, prema riječima premijera, 60 svojih tenkova, od kojih 30 tenkova tipa PT-91.

- Ako ne želimo da Ukrajina doživi poraz, moramo biti vrlo otvoreni i hrabri u podršci Ukrajini, rekao je u intervjuu za CTV, kanadsku TV mrežu.

- Rusko oružje je strah, naše oružje treba i mora biti solidarnost. Putin se ponaša kao glumac iz starog geopolitičkog kazališta. On je poput Nerona, spreman zapaliti Rim samo da ostvari svoje ciljeve. A njegov glavni cilj je ponovna supostava Ruskog carstva. Izvukao je najgore demone iz 20. stoljeća, poput nacionalizma i kolonijalizma, a mi moramo imati čvrsti odgovor, jer njegov uspjeh znači ne samo poraz Ukrajine, nego i poraz slobodnog svijeta, poručio je.


Vijeće Europe traži suđenje ruskim i bjeloruskim čelnicima

Parlamentarna skupština Vijeća Europe (PACE) jednoglasno je u četvrtak zatražila uspostavu posebnog međunarodnog kaznenog suda u Den Haagu za procesuiranje ruskih i bjeloruskih političkih i vojnih čelnika koji su “planirali, pripremali, inicirali ili izvršili” ruski agresorski rat protiv Ukrajine.

"Bez njihove odluke o vođenju ovog agresorskog rata protiv Ukrajine, ne bi bilo zločina koji iz njega proizlaze, kao ni razaranja, smrti i štete proizašle iz rata, uključujući i zakonite ratne radnje", objavila je skupština.

Na plenarnoj sjednici odobrena je rezolucija temeljena na izvješću švicarskog parlamentarca Damiena Cottiera.

Takav sud trebalo bi "odobriti i poduprijeti što je više moguće država i međunarodnih organizacija, a posebice Opća skupština Ujedinjenih naroda", navodi se u rezoluciji.

Vijeće Europe treba preuzeti aktivnu vodeću ulogu i pružiti konkretnu potporu, dodaje se.

Vijeće Europe je međunarodna organizacija sa sjedištem u Strasbourgu osnovana nakon Drugog svjetskog rata za zaštitu ljudskih prava, demokracije i vladavine prava u Europi. Trenutno ima 46 država članica, nakon što je Rusija istupila iz članstva u ožujku prošle godine.


Mađarska će staviti veto na sankcije EU protiv Rusije vezane uz nuklearnu energiju

Mađarska će staviti veto na sve sankcije Europske unije protiv Rusije koje utječu na nuklearnu energiju, rekao je u petak premijer Viktor Orbán za državni radio.

Ukrajina je pozvala 27-članu EU da uključi rusku državnu tvrtku za nuklearnu energiju Rosatom pod sankcije, ali je Mađarska, koja ima nuklearnu elektranu izgrađenu u Rusiji, koju planira proširiti s Rosatomom, to blokirala.

Reuters izvještava da je Orbán u intervjuu ponovio da se na sankcije za nuklearnu energiju "očito mora staviti veto".

“Nećemo dopustiti da se provede plan o uključivanju nuklearne energije u sankcije”, rekao je mađarski premijer. "Ovo ne dolazi u obzir."


‘Ruski vojni izvori namjerno šire dezinformacije‘

Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva objavilo je svoj najnoviji obavještajni brifing o tome kako vidi situaciju u Ukrajini, a u njemu baca sumnju na nedavne ruske tvrdnje o vojnom napredovanju u Zaporižju i Donjecku.

"Tijekom posljednjih šest dana, ruski online komentatori tvrdili su da su ruske snage značajno napredovale, probivši ukrajinsku obranu u dva područja: u oblasti Zaporižja blizu Orikiva i 100 km istočno, u oblasti Donjeck, blizu Vuledara.

Ruske postrojbe vjerojatno su izvele lokalne, istražne napade u blizini Orikiva i Vuledara, ali vrlo je malo vjerojatno da je Rusija stvarno postigla bilo kakav značajan napredak.

Postoji realna mogućnost da ruski vojni izvori namjerno šire dezinformacije u nastojanju da impliciraju da ruska operacija nastavlja.

Tvrdnja se iznosi na društvenim mrežama bez objavljivanja ikakvih dokaza", izvijestilo je ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva.


Eksplozije u blizini nuklearke Zaporižje

Rafael Grossi, čelnik Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), koji je prošlog tjedna posjetio Ukrajinu, rekao je da su promatrači IAEA-e izvijestili o snažnim eksplozijama u blizini ukrajinske nuklearne elektrane Zaporižje, koju su okupirali Rusi, i ponovili svoj apel za uspostavljanje sigurnosne zone oko elektrane.

Međutim ruski nuklearni stručnjak Renat Karcha rekao je da su ti navodi neutemeljeni te ih nazvao ‘provokacijom‘.

Podsjetimo, masovni ruski zračni napadi na Ukrajinu ostavili su milijune stanovnika bez struje, grijanja ili vode. Premijer Denis Šmihal rekao je da su ruski napadi bili usmjereni na energetska postrojenja.

"Održao sam hitan sastanak o energetskoj situaciji, o nestašicama koje se javljaju i radovima koje treba obaviti nakon napada terorista. Timovi za popravak štete već rade na tim područjima", rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u četvrtak, prenosi Guardian.

Kremlj je pak s druge strane rekao da obećanu isporuku zapadnih tenkova Ukrajini vidi kao dokaz ‘rastuće izravne upletenosti‘ SAD-a i Europe u 11-mjesečni rat, no oni to negiraju.


Japan pojačao sankcije Rusiji

Japan je u petak pojačao sankcije protiv Rusije nakon najnovijeg vala raketnih napada na Ukrajinu širenjem popisa zabranjenih proizvoda za izvoz Rusiji te zamrzavanjem imovine ruskih dužnosnika i subjekata.

Ta je odluka donesena nakon niza ruskih napada diljem Ukrajine u četvrtak u kojima je poginulo najmanje 11 osoba, nakon što su Njemačka i SAD obećali opskrbiti Ukrajinu tenkovima svoje proizvodnje.

"U svjetlu situacije oko Ukrajine i kako bi doprinio međunarodnim naporima za osiguranjem mira, Japan će implementirati zabranu izvoza u skladu s drugim velikim zemljama", priopćilo je ministarstvo gospodarstva, trgovine i industrije.

U sklopu novih sankcija Japan će, između ostalog, zabraniti od 3. veljače isporuke proizvoda za 49 organizacija u Rusiji koje bi ih mogle koristiti za unaprjeđenje ruskih vojnih kapaciteta.

To će uključivati proizvode u rasponu od vodenih topova, opreme za istraživanje plina i opreme za poluvodiče do cjepiva, opreme za rendgen, eksploziva i robota, priopćilo je ministarstvo.

Japan će također zamrznuti imovinu tri subjekta i 22 pojedinca u Rusiji, uključujući zrakoplovnu tvrtku JSC Irkut, proizvođača projektila zemlja-zrak MMZ Avangard, zamjenika ministra obrane Mihaila Mizinceva i ministra pravosuđa Konstantina Čujčenka, kao i 14 osoba povezanih s aneksijom dijelova jugoistočne Ukrajine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. prosinac 2024 00:30