Ukrajinski zastupnik razotkrio pravi Putinov plan: ‘Trumpu je bacio kost, znam zašto je pristao zaustaviti udare na ključnu infrastrukturu‘

Ruski predsjednik Vladimir Putin i američki predsjednik Donald Trump dogovorili su u utorak ograničeni 30-dnevni prekid vatre protiv ciljeva ukrajinske energetske infrastrukture, dok će pregovori o širem mirovnom planu početi "odmah", priopćila je Bijela kuća.

Putin je naredio ruskoj vojsci da prestane napadati energetska postrojenja, priopćio je Kremlj nakon dugog telefonskog razgovora između dvojice čelnika. No Putin nije prihvatio širi američki prijedlog o 30-dnevnom prekidu vatre koji je Ukrajina ranije podržala i rekla da ga je spremna provesti.

Ruski predsjednik izrazio je zabrinutost zbog takvog primirja koje bi Ukrajina iskoristila kako bi mobilizirala više vojnika i ponovno se naoružala, priopćio je Kremlj. Putin je naglasio i da bi svako rješenje sukoba zahtijevalo prekid vojne i obavještajne pomoći Ukrajini, priopćeno je.

Ukrajinski zastupnik tvrdi da je Vladimir Putin zapravo bacio kost Donaldu Trumpu naredivši njegovoj vojsci da zaustavi udare na energetsku infrastrukturu. - Morao je na nešto pristati, rekao je Oleksij Gončarenko.

- Odabrao je ono što mu je najpovoljnije, a to je energetska infrastruktura – zima je već prošla, a on treba crpiti i prodavati naftu - zato je ovo izabrao, rekao je.

- Onda će Rusi odugovlačiti, opirati se koliko mogu, govoriti što god žele. - A onda, pod pritiskom Amerikanaca, još jedan korak, još jedan korak, još jedan korak. I tako će se nastaviti događati, rekao je, prenosi SkyNews.

Oglasio se i Zelenski

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ranije je reagirao na razgovor Donalda Trumpa i Vladimira Putina.

Prvo je rekao kako se nada da će ga Trump upoznati s detaljima razgovora, ali je dodao da podržava prijedlog da se zaustave udari na energetsku infrastrukturu na 30 dana.

Rekao je da će Ukrajina podržati sve ideje koje vode stabilnom i pravednom miru, ali da bi bezuvjetni prekid vatre bio bolji korak naprijed.

Rekao je, međutim, da budući razgovori o Ukrajini bez Kijeva za stolom neće donijeti rezultate.

PROČITAJTE VIŠE Zelenski se oglasio nakon razgovora Trumpa i Putina

Govoreći o ruskoj ponudi za oslobađanje 23 teško ranjena ukrajinska vojnika, rekao je da bi oslobađanje svih zarobljenika bio pravi način da Rusija pokaže da je ozbiljna u pogledu mirovnih pregovora.

Na Putinov zahtjev da se obustavi sva strana vojna pomoć i razmjena obavještajnih podataka, Zelenski je rekao da ukrajinski saveznici nikada ne bi pristali na takav potez i da se nada da će se opskrba nastaviti.

Zelenski je dodao da je taj zahtjev samo Putinov pokušaj da oslabi Ukrajinu.

Ukrajinski čelnik također je rekao da su njegove snage procijenile da Rusija priprema nove ofenzive u nekoliko regija – Sumi, Harkovu i Zaporižju – u pokušaju da pojača pritisak na Kijev.

Europski saveznici zabrinuti

Tradicionalni američki saveznici oprezni su zbog odnosa Trumpa i Putina od povratka američkog predsjednika u Bijelu kuću u siječnju.

Ukrajina i njezini zapadni saveznici dugo su opisivali rusku invaziju na Ukrajinu kao imperijalističko otimanje zemlje, a Zelenski je optužio Putina da namjerno produljuje rat.

Zelenski, koji je doputovao u Finsku u utorak kako bi razgovarao o potpori te članice NATO-a Ukrajini, kaže da se o suverenitetu Ukrajine ne može pregovarati i da Rusija mora vratiti teritorij koji je zauzela. Smatra da se ambicije Moskve neće zaustaviti na Ukrajini ako joj se dopusti da zadrži oteti teritorij.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen upozorila je u utorak da je Rusija masovno proširila svoje vojno-industrijske proizvodne kapacitete dok se priprema za "buduću konfrontaciju s europskim demokracijama".

PROČITAJTE VIŠE Europom se širi panična glasina

U razgovoru s Trumpom u ponedjeljak navečer, britanski premijer Keir Starmer "ponovio je da svi moraju zajedno raditi kako bi Ukrajinu doveli u najsnažniju moguću poziciju za osiguranje pravednog i trajnog mira", rekao je glasnogovornik britanskog čelnika.

Rusija je anektirala Krim 2014. i većinu od četiri istočne ukrajinske regije nakon invazije u veljači 2022. Ukupno kontrolira oko petinu ukrajinskog teritorija.

Putin je rekao da je poslao vojnike u Ukrajinu jer je širenje NATO-a prijetilo sigurnosti Rusije. Zatražio je od Ukrajine da odustane od ambicije da se pridruži zapadnom vojnom savezu.

Putin je poručio i da Rusija mora zadržati kontrolu nad ukrajinskim teritorijem koji je zauzela, da se zapadne sankcije trebaju ukinuti i da Kijev mora organizirati predsjedničke izbore. Zelenski, izabran za ukrajinskog predsjednika 2019., ostao je na dužnosti pod izvanrednim stanjem koje je uveo zbog rata.