Očekivano, najavljeno, ispunjeno - ovaj tjedan, preciznije u utorak 4. veljače, i formalno počinje trgovinski rat SAD-a i njegovih prvih susjeda, Kanade i Meksika. Nakon što je novi-stari američki predsjednik Donald Trump potvrdio da će glavnim trgovinskim partnerima SAD-a nametnuti drakonski harač od 25 posto, zbog visokog priljeva ilegalnih migranata i smrtonosnih droga poput fentanila, njegovi su kanadski i meksički kolege najavili odmazdu.
Od carina će biti izuzeti samo kanadski energenti. Na njih će se, naime, primijeniti tarifa od nemalih 10 posto.
Claudia Sheinbaum izjavila je da se odlučila za "plan B", koji podrazumijeva osvetničke carine od 25 posto na svu robu koja se uvozi iz SAD-a. Istu mjeru najavila je i Ottawa.
Kanadski premijer na odlasku Justin Trudeau apelira na svoje sunarodnjake da biraju domaće proizvode prije američkih brendova.
Očajnička molba Trumpovih simpatizera
"Siguran sam da se osjećate tjeskobno, no želim vas podsjetiti da smo u ovome zajedno i da jedino zajedništvom možemo prebroditi nemilu krizu u kojom smo se zatekli", poručio im je nakon što im je predstavio niz mjera koje će ovaj tjedan nametnuti Washingtonu i koje će se odnositi na američke proizvode okvirne vrijednosti od 155 milijardi dolara.
Određenim će se kompanijama dati moratorij od 21 dana kako bi na tržištu pronašle isplativiju alternativu u nabavnom lancu. Službena je preporuka kanadske vlade - kupujte kanadsko. I meksičko, dakako!
PROČITAJTE VIŠE: Trump žestoko krenuo na daleko najvažnije susjede i poslao jasnu poruku cijelom svijetu: ‘Iduća je na redu Europa!‘
O svemu se na svojim službenim stranicama oglasio i AmCham, američka gospodarska komora, institucija koja je dosad s velikim simpatijama gledala na ekonomsku politiku Donalda Trumpa, osobito po pitanju deregulacije i smanjenja poreza. Novoj su administraciji uputili javni apel, bolje rečeno očajničku molbu da odustane od dramatičnog poteza čiju će cijenu platiti američke obitelji.
Naime, teško je pronaći ekonomskog analitičara koji smatra da je ovaj Trumpov potez, dugoročno gledano, dobra ideja. CNN podsjeća da je SAD iz Meksika uvezao poljoprivredna dobra u vrijednosti od 46 milijardi dolara; točnije, povrća u vrijednosti 8,3 milijarde dolara, piva za 5,6 milijardi dolara i žestokoga pića (naravno, većinom tekile) u vrijednosti 5 milijardi dolara.
Cijena pive Corona i tekile Casa Noble, prema podacima za 2023., najprodavanijih pića u SAD-u, već će ovaj tjedan skočiti za 16 posto.
Najdramatičniji udarac zadat će američkoj automobilskoj industriji, koja je s razlogom locirana u saveznim državama pogranične zone. Prema podacima S&P Global Mobilityja, američke su tvornice automobila u 2024. proizvele 10,4 milijuna vozila. Gotovo polovica te proizvodnje odnosi se na vozila europskih ili azijskih brendova poput Toyote, Honde, BMW-a i Mercedesa, koja su se poslije izvozila u Kanadu i Meksiko.
Carine kao prijetnja, tek potom mjera
Tvornice automobila u Meksiku lani su, pak, proizvele 4 milijuna osobnih vozila, među kojima i pick-up kamionete i brend Chevrolet. Kanadske su tvornice sastavile 1,3 milijuna vozila, ponajviše brendova Ford i Chevrolet. Više od 70 posto tih automobila plasiralo se na američko tržište.
Ta se shema suradnje na obostranu korist ovoga tjedna raspada kao kula od karata.
Upravo se u tome i krije problem. Trump je carine zamislio prije svega kao prijetnju, pa tek onda i kao mjeru osmišljenu oko ekonomskog modela koji nije toliko prožet globalizacijom kao ovaj danas. Njegova bi taktika možda i urodila plodom 1950-ih ili 1960-ih, kada je postojao koncept "sveameričkog automobila" ili poljoprivrede koja je samostalno mogla kompenzirati udarac takvih harača.
No, naše su ekonomije danas postale toliko međusobno isprepletene, osobito one susjednih zemalja, da je nemoguće nekome zadati udarac, a da prvo sami osjetimo veliku bol. A to je nešto na što Trumpovi birači, sasvim sigurno, nisu računali.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....