U proteklih 48 sati postalo je jasno da Bijela kuća nakon nekoliko desetljeća pokušava ignorirati paniku američkog dioničkog tržišta jer TruMpovi ‘ideološki oficiri‘ za provedbu velikog MAGA plana pokušavaju dokazati da zastupaju više nacionalne interese nego što su interesi vukova Wall Streeta.
Nakon Trumpovog proglasa Dana oslobođenja očekivano je eskalirao globalni trgovinski sukob, ali i ideološko-interesni obračun u Bijeloj kući. Elon Musk očajnički pokušava zaustaviti predsjednikovu radikalnu MAGA svitu u provedbi nazadnih ideja za globalnu trgovinu, a oni Muska u realizaciji pomalo barbarskog pristupa rezanju troškova američke administracije. Kaos je riječi koja dobro opisuje stanje tržišta nakon trumpističke intervencije, ali i odnose unutar Bijele kuće. Trumpov savjetnik za trgovinu Peter Navarro i Elon Musk upravo su u nestvarnom javnom obračunu oko carina, kao da su predstavnici dviju različitih stranaka iz dvije posvađane države, a ne članovi iste administracije.
Glavni javni propagator trumpističke teorije o nužnoj promjeni globalnog trgovinskog poretka postao je zadnjih dana savjetnik predsjednika, Peter Navarro. On je upravo napisao osvrt za Financial Times u kojem pokušava objasniti zašto je model globalne slobodne trgovine fijasko, a njihovi hazardersko-populistički potezi opravdani. Osim što je kolumnom Navarro definitivno razotkrio da trumpizam u osnovi zapravo nema nikakve veze s temeljnim postavkama liberalizma ili libertarijanstva, Navarro se upustio i u obračun s Elonom Muskom te tako potvrdio raskol u Bijeloj kući, koji će najvjerojatnije eskalirati u puni obračun. Hoće li se Trump, ukoliko se nastavi urušavanje Wall Streeta - kojeg su Bijela kuća i Fed hitali spašavati svaki put kad se zatresao u zadnjih 30 godina – odlučiti za de-eskalaciju trgovinskog rata, odnosno stati na stranu Muska, ili jednog od svojih vjernih MAGA-propagandista?
Musk je pak javno napao oficijelnu strategiju MAGA pokreta; strategiju koja se u osnovi svodi na nastavak ogromnih poreznih olakšica imućnima, kako bi mirno nastavili život na visokoj nozi, dok ogromne dugove namjeravaju vraćati carineći uvozne proizvode, ali i kasnijom produženje ročnosti obveznica do 100 godina.
Elon Musk je s 350 milijuna agresivno financirao kampanju Donalda Trumpa, omogućio mu da koliko-toliko financijski parira premoćnoj Kamali Harris, te je sada pitanje ima li na Trumpa više utjecaja sjećanje na Muskove donacije, ili poslušna ideološka sljedba koju je okupio u MAGA pokretu. Musk je de facto u nesmiljenom ratu s grupacijom desnih populista okupljenih oko Trumpa, sklonih promicanju ekonomski izrazito loših merkantalističkih ideja iz 18. i 19. stoljeća, koje pakiraju u krajnje neobičan politički narativ, populistički prilagođen američkim ekonomskim i socijalnim problemima.
Jutarnji je tijekom vikenda izvijestio o javnom razgovoru koji je Musk vodio s desnim talijanskim populistom Matteom Salvnijem, tijekom kojeg je mrtav-hladan izjavio kako bi on najradije da između SAD i EU nema nikakvih carinskih barijera. S obzirom da je to ispalio tijekom vikenda, dok su Trump i njegov poslušni ministar financija Bessent pokušavali glorificirati Dan oslobođenja tj. čin koji se u samo nekoliko sati, kroz reakcije tržišta, prokazao kao ono što jest – jako loša ideja za reforme nametanjem drakonskih carina.
Hoće li rascjep između klasične MAGA ekipe i Muska olakšati ili otežati pozicije za ostatak svijeta?
Više izvjestitelja već se kladilo na Muskovu evakuaciju iz Bijele kuće kako bi se posvetio spašavanju uzdrmanih biznisa, poglavito Tesle. Pitanje je li može li si priuštiti odlazak jer bi to bio znak da je u nemilosti Trumpa kad mu cijene dionice Tesle padaju.
Američki mediji već su izvijestili o ranijem dramatičnom sukobu u Bijeloj kući u kojem je Musk optužio ministru vanjskih poslova Marca Rubia da ‘nije otpustio nikoga‘, što je pak preraslo u otvorenu svađu. Jasno je da poduzetnik koji vodi globalno poslovanje i želi nametati high tech vizije budućnosti ne može marširati u istom ideološkom stroju s ljudima koji pokušavaju vratiti svijet na svjetonazorske postavke 50-ih, možda i prošlog stoljeća.
Sada je pak Musk - komentirajući stavove Petera Navarra (koji govori sve što i Trump) – poručio kako je Navarrova harvardska diploma "loša, a ne dobra stvar". Kontekst tog komentara Elona Muska potpuno je jasan jer se nadovezao na objavu koja problematizira upravo harvardsku diplomu Petera Navarra te se slaže tezom korisnika pod imenom Insurrection Barbie, koji je konstatirao da su teze Navarra o globalnom trgovinskom sustavu fejk stručno predavanje (fake expert class).
Navarro, kao i svaki ratoborni MAGA zelot – koje Trump predstavlja kao svoje ‘vrhunske eksperte‘ – nije ostao dužan Elonu Musku.
"Peter Navarro, glavni savjetnik predsjednika Donalda Trumpa za trgovinu, u ponedjeljak je odbacio zagovor tehnološkog milijardera Elona Muska za ‘nulte carine‘ između Sjedinjenih Država i Europe, nazvavši direktora Tesle ‘sklapačem automobila‘ koji ovisi o dijelovima iz drugih zemalja. ‘Kad je riječ o carinama i trgovini, svi mi u Bijeloj kući – i američki narod – razumijemo da je Elon proizvođač automobila, ali zapravo nije proizvođač automobila. On je sklapač automobila‘, rekao je Navarro, dodavši da mnogi Teslini dijelovi dolaze iz Japana, Kine i Tajvana. ‘On je čovjek za aute. To je ono što radi, i želi jeftine strane dijelove.‘ ‘Razlika između našeg razmišljanja i Elonovog u ovom pitanju jest u tome što mi želimo da se gume proizvode u Akronu. Da se mjenjači proizvode u Indianapolisu. Da se motori proizvode u Flintu i Saginawu, i da se automobili proizvode ovdje,‘ rekao je Navarro", piše Reuters.
U osnovi su teoretske teze Navarra o globalnoj trgovini bizarno ekonomsko štivo, a Navarro je i u današnjoj kolumni za Financial Times potvrdio kako možda doista vjeruje da se put u američki prosperitet može kupiti dizanjem carina. Uz već dobro poznate trumpističke žalopojke o ogromnim statusnim nepravdama prema Americi u globalnoj trgovini, koja im je zapravo sasvim dobro služila od 2. svjetskog rada do danas, Navarro zapravo inzistira na širenju pregovora o carinskoj zaštiti na zahtjev za preuređenje fiskalnih sustava trgovinskih partnera kako bi pomagali Americi, što je u modernoj ekonomskoj povijesti nezabilježeni pritisak.
"Danas prosječna američka carina prema načelu najpovlaštenije nacije (MFN) iznosi svega 3,3 posto. Kineska je dvostruko viša – 7,5 posto. Tajland i Vijetnam kreću se oko 10 posto, dok Indija ima zapanjujuće visoku carinu od 17 posto. Ta neravnoteža proteže se i na automobile: EU naplaćuje carinu koja je četiri puta viša od američke – 10 posto na limuzine, dok je osnovna kineska uvozna carina na osobna vozila 25 posto. Još gore od toga je niz necarinskih mjera koje strane države koriste kako bi ugušile američki izvoz, nepravedno potaknule vlastiti izvoz u SAD i zatvorile svoje vlastite tržišta. Ti alati uključuju manipulaciju valutom, porezna izobličenja kroz porez na dodanu vrijednost, damping, izvozne subvencije, državna poduzeća, krađu intelektualnog vlasništva, diskriminatorne proizvodne standarde, kvote, zabrane, netransparentne režime izdavanja licenci, opterećujuće carinske procedure, obvezu lokalizacije podataka i, sve češće, korištenje ‘pravnog rata‘ (lawfare) u mjestima poput EU-a za ciljanje najvećih američkih tehnoloških kompanija. Povrh svega, mnogi strani konkurenti posluju iz znojnica (sweatshopova) i ‘utočišta za zagađenje‘, što moralno i ekološki nagrđuje globalni krajolik – od Azije i Afrike do Latinske Amerike", piše kao u zanosu Navarro.
Narativ Navarra i sličnih sljedbenika trumpizma prvenstveno služi za pridobivanje glasova naivnih američkih radnika, a u sebi sadrži krupne logičke rupe, i to u skoro svakom pasusu. Kad Navarro, primjerice, spominje Vijetnama ne govori da će carinama na robu koja se uvozi iz Vijetnama nanijeti tešku štetu Nikeu, kompaniji koja je užasnuta jer ima 155 tvornica u – Vijetnamu.
Politički je Trump u krajnje nezavidnoj situaciji ne samo zbog pada popularnosti nego i zbog pritiska niza američkih milijardera koji mu zbog carina govore da su uzalud bacili novce na njegovu kampanju. Ukoliko nastavi s inzistiranjem na brutalnim carinama Trump bi mogao ostati bez donatora, bez podrške značajnog dijela republikanske stranke, razljutit će sve one imućne koji su nerealno očekivali nove porezne olakšice, a cinici govore da bi mogao ostati i bez svih uglednijih partnera za golf ukoliko se panika Wall Streeta nastavi.
Najveća nada za Trumpa u ovom trenutku je da mu netko od velikih trgovinskih partnera na oltar trumpizma kao žrtvu prinese prijedlog drastičnog rezanja carina, što bi mogao proglasiti velikom i fenomenalnom pobjedom te se okrenuti spašavanju MAGA pokreta od potpunog gubitka domaćeg i međunarodnog kredibiliteta.
Sprema li EU takav dar da umiri američkog moćnika? NR Kina je zadnjim mjerama poručila da je spremna na puni trgovinskir rat.
Komentari
0