VRIJE ISPOD POVRŠINE

Veliki povratak ruskih špijuna: ‘Svi su im se smijali, bili su javno osramoćeni, a sad su jači nego ikad‘

Nakon više godina obavještajnih i operativnih propusta i neuspjeha, ruske tajne službe naučile su lekcije

Ilustracija

 Screenshot/X

Neobično je da se špijuni otvoreno izruguju svojim suparnicima, no prošlog mjeseca William Burns, direktor CIA-e, nije mogao odoljeti, a da ne primijeti da je rat u Ukrajini bio blagodat za njegovu agenciju. "Nezadovoljstvo koje buja ispod površine (među Rusima) stvara jedinstvenu priliku za novačenje za CIA-u", napisao je on u tekstu za Foreign Affairs. "Nećemo dopustiti da nam to propadne", zaključio je.

Ova je primjedba mogla pogoditi u živac ruske "specijalne službe", kako se u toj zemlji nazivaju tamošnje obavještajne agencije. Jer ruski špijuni ‘zabrljali‘ su s pripremama za rat i potom su masovno protjerani iz Europe. No, dokazi koje je prikupio londonski think-tank Royal United Services Institute (RUSI), a koje je u utorak ekskluzivno objavio The Economist, pokazuju da oni uče na svojim greškama, prilagođavaju svoje vještine i kreću u novu fazu političkog rata protiv Zapada.

Proteklih nekoliko godina bile su vrlo burne za ruske špijune. Godine 2020. operativci FSB-a, ruske sigurnosne službe, uprskale su s trovanjem Alekseja Navaljnog, prije nekoliko dana preminulog oporbenog čelnika. Zatim je FSB pružio Kremlju optimističnu sliku o tome kako će se rat u Ukrajini odvijati, preuveličavajući unutarnje slabosti te zemlje. Također, služba nije uspjela spriječiti zapadne agencije u krađi i objavljivanju ruskih planova za invaziju na Ukrajinu te nije htjela - ili nije mogla - zaustaviti kratkotrajnu prošlogodišnju pobunu šefa plaćeničke grupe Wagner, Jevgenija Prigožina.

Ruska vanjska obavještajna agencija (SVR), doživjela je eliminaciju svoje prisutnosti u Europi, a nekih 600 službenika su protjerani iz veleposlanstava diljem kontinenta. Razotkriveno je i najmanje osam "ilegalaca" - obavještajnih službenika koji su djelovali bez diplomatskog pokrića, često se predstavljajući kao ne-Rusi.

Studija RUSI-ja, koju su proveli njihovi analitičari Jack Watling i Nick Reynolds te Oleksandr Daniljuk, bivši savjetnik ukrajinskog ministra obrane i šefa vanjske obavještajne službe, temelji se na dokumentima "dobivenih od ruskih specijalnih službi" i intervjua s "relevantnim službenim tijelima" - vjerojatno obavještajnim agencijama - u Ukrajini i Europi.

Učinkovitije kampanje dezinformiranja

Stvar se promijenila. Krajem 2022. godine, kako se navodi u studiji, Moskva je shvatila da joj je potrebno kvalitetnije izvještavanje njezinih agencija. Postavila je Sergeja Kirijenka, zamjenika šefa kabineta Kremlja, na čelo "povjerenstva od posebnog utjecaja". To povjerenstvo koordinira operacije protiv Zapada i zatim mjeri njihov učinak. Čini se da je ova kadrovska promjena proizvela koherentnije propagandne kampanje. U Moldaviji, primjerice, ranije ‘raspršeni‘ pokušaji dezinformiranja protiv kandidature zemlje za članstvo u Europskoj uniji, postali su prošle godine koherentniji i fokusiraniji. Kandidatura se vezala osobno uz predsjednicu zemlje, Maiu Sandu, a propagandnom kampanjom cijelo je se vrijeme okrivljavalo za ekonomske probleme zemlje.

Kampanje usmjerene na potkopavanje europske potpore Ukrajini također su se intenzivirale. U siječnju su njemački stručnjaci objavili pojedinosti o botovima koji dnevno šire stotine tisuća objava na njemačkom jeziku s mreže od ukupno 50.000 profila tijekom jednog mjeseca na X-u (bivšem Twitteru). Francuska je 12. veljače razotkrila veliku mrežu ruskih stranica koje su širile dezinformacije u Francuskoj, Njemačkoj i Poljskoj.

U međuvremenu, ruska vojna obavještajna agencija (GRU), također se bavi razvojem svojih vještina. Posljednjih godina istraživačka stranica Bellingcat razotkrila je brojne djelatnike, aktivnosti i objekte njezine Jedinice 29155, koja je pokušala ubiti Sergeja Skripala, bivšeg časnika GRU-a, u Salisburyju u Velikoj Britaniji 2018. godine. Istraživačka skupina se za svoja otkrića oslanja na javno dostupne informacije i procurjele ruske baze podataka.

U GRU-u su zaključili da je njihovo osoblje ostavljalo iza sebe previše digitalnih tragova, posebno povezanih s mobitelima na osjetljivim stranicama povezanim s ruskom obavještajnom službom. Također su uvidjeli da je protjerivanje ruskih obavještajaca iz Europe otežalo pokretanje operacija i kontrolu agenata u inozemstvu, što je jedan od razloga zašto je invazija na Ukrajinu za Kremlj pošla po zlu.

Komadanje Wagnera

Rezultat svega detektiranog je bila velika reforma, koja je započela 2020. godine, ali je ubrzana nakon početka invazije na Ukrajinu. General Andrej Averjanov, šef Jedinice 29155, unatoč nizu propusta, unaprijeđen je u zamjenika načelnika GRU-a i osnovao je novu "Službu za posebne aktivnosti".

Djelatnici Jedinice 29155 više ne unose svoje osobne ili poslovne telefone u svoje objekte, već koriste fiksne telefone. Obuka se provodi u raznim sigurnim kućama, a ne na licu mjesta. Dok je polovica djelatnika nekoć dolazila iz Spetsnaza, ruskih specijalnih snaga, sada većina novih regruta nema vojnog iskustva, što otežava zapadnim sigurnosnim službama da ih identificiraju putem starih fotografija ili procurjelih baza podataka.

Odvojeni ogranak Službe za posebne aktivnosti, Jedinica 54654, osmišljen je za izgradnju mreže ilegalaca koji djeluju u modu koji Rusija naziva "punom legalizacijom" - sposobnost da prođu provjeru čak i pod pomnim nadzorom strane špijunske agencije. Zapošljava posrednike preko lažnih tvrtki, čuvajući njihova imena i podatke izvan vladinih evidencija, a svoje službenike postavlja u ministarstva koja nisu povezana s obranom ili u privatne tvrtke. GRU također cilja na strane studente koji studiraju na ruskim sveučilištima, plaćajući stipendije studentima s Balkana, Afrike i drugih zemalja u razvoju.

Kao još jedan primjer kako su ruski špijuni obrnuli katastrofalnu situaciju u priliku, treba razmotriti slučaj grupe Wagner, odnosno niza lažnih tvrtki koje je kontrolirao Jevgenij Prigožin. Wagner je u početku služio kao snažna ruka ruskog utjecaja, pružajući snagu i vatrenu moć lokalnim autokratima u Siriji, Libiji i drugim afričkim zemljama. No, u lipnju prošle godine je Prigožin, ljutit zbog lošeg vođenja rata od strane ruskog ministra obrane i zapovjednika vojske, krenuo na Moskvu. Pobuna je ubrzo zaustavljena, a dva mjeseca kasnije Prigožin je poginuo u nerazjašnjenoj zrakoplovnoj nesreći.

Ruske specijalne službe brzo su među sobom podijelile Prigožinovu vojno-zločinačku infrastrukturu i imovinu. FSB je zadržao domaća poduzeća, a SVR medijska resurse, poput tzv. farmi trolova koje su se izravno miješale u američke predsjedničke izbore 2016. godine.

Afrička mreža

GRU je preuzeo vojne resurse u inozemstvu, koji su podijeljeni na Dragovoljački korpus - za Ukrajinu - te Ekspedicijski korpus, kojim upravlja general Averjanov, za ostatak svijeta. Averjanov nije ispunio svoj cilj regrutiranja 20.000 vojnika do kraja prošle godine, navodi RUSI, ali su njegove snage svejedno "u stalnom porastu". Bilo je, ipak, i zapinjanja - Prigožinov sin, koji je misteriozno ostao živ i na slobodi, ponudio je postrojbe grupe Wagner Rosgvardiji, ruskoj nacionalnoj gardi, što je dovelo do sukoba između garde i GRU-a, tvrde autori.

Konačni rezultat ove konsolidacije stanja je revitalizirana ruska prijetnja u Africi. Ubrzo nakon Prigožinove smrti, general Averjanov posjetio je razne afričke prijestolnice kako bi ponudio ono što RUSI zove "paketom za preživljavanje režima". U teoriji, ponude uključuju GRU, koji lokalnim elitama pruža usluge vojne snage i propagande protiv lokalnih suparnika.

U Maliju, kako primjećuju autori studije, radio postaja Lengo Songo, koju je oformio GRU, jedna je od najpopularnijih u zemlji. Zauzvrat Rusija dobiva ekonomske koncesije, primjerice na rudnike litija i rafinerije zlata, što koriste kao polugu za nadjačavanje neprijatelja, a što možda uključuje i mogućnost da se Francusku udalji od rudnika uranija u Nigeru, pri čemu treba uzeti u obzir da je Francuskoj potreban uranij za njezine nuklearne elektrane). U zaključku, iako je Prigožin mrtav, njegov zloćudni utjecaj i dalje živi.

Ruska obavještajna služba, iako dijelom oštećena, čvrsto je stala na noge nakon proživljenih poniženja. Proteklih tjedana Insider, istraživački medij sa sjedištem u Rigi, objavio je niz priča koje dokumentiraju rusku špijunažu i utjecaj u Europi. Tu su i detalji o tome kako časnik GRU-a u Bruxellesu nastavlja s opskrbljivanjem ruskih proizvođača oružja europskom opremom te otkriće da su pomoćnik zastupnika u Bundestagu i latvijska članica Europskog parlamenta bili ruski agenti, europarlamentarka možda čak i više od 20 godina.

Cyber napadi i suradnja sa srpskim kriminalcima

"Nisu tako loše kao što mi mislimo da jesu", kaže istraživački novinar Andrej Soldatov, koji smatra da su ruske službe sve inventivnije i spremne za ‘osvetu‘. Vladimir Putin, ruski predsjednik i nekoć osrednji časnik sovjetskog KGB-a, "pokušava vratiti slavu Staljinove zastrašujuće tajne službe", objašnjava Soldatov. On ističe slučaj iz travnja prošle godine, kada je ruski poduzetnik Artem Uss, uhićen u Milanu pod sumnjom da je krijumčario američku vojnu tehnologiju u Rusiju, vraćen u Rusiju uz pomoć srpske kriminalne skupine, inače uobičajenih posrednika ruskih službi.

U prošlosti, navodi Soldatov, FSB, SVR i GRU imali su jasniju podjelu rada, ali više nije tako. Sve tri agencije bile su posebno aktivne u regrutiranju među mnoštvom Rusa koji su nakon početka rata napustili Rusiju. Naime, vrlo je lako prikriti agente u velikoj skupini i prijetiti onima čija je obitelj još u Rusiji. Njemačka je, pak, poseban predmet zabrinutosti, s obzirom na to da bi mnogi Rusi koji su se tamo preselili mogli činiti ‘bazen‘ za regrutiranje ruskih špijuna. Mnoštvo novih doseljenika također je zahvalna situacija u baltičkim zemljama koje su postale još neprijateljskije raspoložene prema ruskim emigrantima.

Također, ruske kibernetičke aktivnosti sve više jačaju. U prosincu su SAD i Britanija izdale javna upozorenja zbog "Star Blizzarda", elitne FSB-ove hakerske skupine koja godinama ugrožava zemlje NATO-a. Mjesec dana kasnije, Microsoft je objavio da je "Cosy Bear", grupa povezana sa SVR-om, provalila u pretince e-pošte koji pripadaju nekima od najviših rukovoditelja te tvrtke. A to se dogodilo nakon sofisticiranog kibernetičkog napada GRU-a na ukrajinsku elektroenergetsku mrežu, što je uzrokovalo nestanak električne energije, što je očito bilo koordinirano s ruskim raketnim napadima.

Obnova ruskog obavještajnog aparata dolazi u ključnom trenutku u natjecanju istoka i zapada. U godišnjem izvješću norveške obavještajne službe, objavljenom 12. veljače, upozorava se da Rusija u Ukrajini "preuzima inicijativu i i vojno je nadmoćna". U estonskom izvješću, objavljenom dan kasnije, stoji da Kremlj "očekuje mogući sukob s NATO-om u idućem desetljeću". Prioritet za ruske špijune je pripremiti se za taj sukob ne samo krađom tajnih informacija i podataka, već širenjem razdora unutar NATO-a, potkopavanjem potpore Ukrajini u SAD-u i Europi te nagrizanjem zapadnog utjecaja na globalnom jugu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 22:49