U
Ž
I
V
O
Ruski dužnosnici kažu da je ruski vladar Vladimir Putin otvoren za razgovor o sporazumu o prekidu vatre u Ukrajini s novoizabranim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, ali isključuje oslobađanje okupiranih teritorija i inzistira da Ukrajina odustane od svojih težnji za članstvom u NATO-u.
Informacije o porukama iz Kremlja prenijela je novinska agencija Reuters, pozivajući se na pet izvora upoznatih s razmišljanjima u Moskvi.
U prvom detaljnom izvješću o tome što bi Putin prihvatio u nekom dogovoru uz Trumpovo posredovanje, pet sadašnjih i bivših ruskih dužnosnika reklo je da bi Kremlj općenito mogao pristati na prekid vatre duž linije dodira. Prema tri izvora, koji su željeli ostati anonimni, moglo bi biti prostora za pregovore o točnoj podjeli četiriju istočnih ukrajinskih regija - Donecka, Luhanska, Zaporižje i Hersona. Moskva, inače, tvrdi da su te četiri oblasti dio Rusije te je ranije proglasila aneksiju tih područja, iako ih ne kontrolira u potpunosti.
Ipak, dva ruska dužnosnika kažu da bi Rusija mogla biti otvorena za povlačenje snaga, iako s relativno malih područja teritorija koje drži u Harkivskoj i Mikolajivskoj oblasti, kako prenosi Ukrajinska Pravda.
Minimalni teritorijalni ustupci
Dva su izvora rekla kako bi odluka aktualnog američkog predsjednika Joea Bidena da dopusti Ukrajini da lansira američke rakete ATACMS duboko u Rusiju mogla zakomplicirati i odgoditi bilo kakvo rješenje, ali i povećati zahtjeve Moskve. Oba izvora su izjavila da će Rusija nastaviti s borbama ako prekid vatre ne bude dogovoren. "Putin je već rekao da zamrzavanje sukoba neće uspjeti ni na koji način. A odobrenje za projektile je vrlo opasna eskalacija od strane Sjedinjenih Država", izjavio je, pak, Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov.
Rusija je ukupno okupirala više od 110.000 četvornih kilometara ukrajinskog teritorija, dok Ukrajina drži svega oko 650 četvornih kilometara u ruskoj Kurskoj oblasti, a i to se područje smanjuje u ruskoj protuofenzivi koja je u tijeku.
Jedan izvor je rekao da bi Putin mogao pristati na sporazum o prekidu vatre unutar Rusije, kojim bi se Moskvi ostavila većina Donecke, Luhanske, Zaporiške i Hersonske oblasti te sačuvao kopneni most do Krima, kao znak pobjede. Svi ti ruski dužnosnici također tvrde da budućnost samog Krima ne može biti predmet rasprave. Drugi dužnosnik, visoki izvor upoznat s raspravama na najvišoj razini u Kremlju, rekao je da će Zapad morati prihvatiti "grubu istinu" da sva potpora koju je pružio Ukrajini nije spriječila Rusiju da dobije rat.
Na pitanje kako bi prekid vatre mogao izgledati, dva ruska izvora citirala su nacrt sporazuma koji je kružio Rusijom u travnju 2022. godine, ubrzo nakon početka Putinove invazije punog opsega. Prema tom sporazumu, Kijev bi morao obećati trajnu neutralnost u zamjenu za međunarodna sigurnosna jamstva od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a - Velike Britanije, Kine, Francuske, Rusije i SAD-a.
U travnju 2022. Rusija je zapravo poremetila mirovne pregovore s Ukrajinom kada je u nacrt ugovora uključila klauzulu u kojoj stoji da će imati pravo veta na odgovor međunarodne zajednice u slučaju ponovljenog napada na Ukrajinu.
Ugovor je definirao da će, u slučaju novog oružanog napada na Ukrajinu, "države jamci" koje bi potpisale ugovor - Velika Britanija, Kina, Rusija, Sjedinjene Države i Francuska - stati u obranu Ukrajine. Na užas Ukrajinaca, kako je pisao The New York Times, došlo je do ključnog odstupanja od onoga o čemu su ukrajinski pregovarači rekli da se razgovaralo u Istanbulu.
Rusko podmetanje apsurdne klauzule 2022.
Moskva je ubacila klauzulu da sve države jamci, uključujući Rusiju, moraju odobriti odgovor ako Ukrajina bude napadnuta. Zapravo, Moskva bi mogla ponovno napasti Ukrajinu i zatim staviti veto na bilo kakvu vojnu intervenciju u ime Ukrajine, što je očito apsurdan uvjet koji je Kijev brzo odbacio kao kršenje dogovora, podsjetio je u lipnju u analizi mirovnih pregovora koji su se vodili u Bjelorusiji i Istanbulu New York Times, a o čemu je pisao i Jutarnji list. Kremlj je, pak, unatoč takvoj svojoj ciničnoj klauzuli, otada optuživao Kijev što se mirovni pregovori ne miču s mrtve točke.
U međuvremenu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski očekuje potporu novoizabranog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa u slučaju pregovora između Kijeva i Moskve, a rekao je i da bi "jaka Ukrajina" bila temelj tih razgovora.
S druge strane, također je izjavio kako misli da će Ukrajina izgubiti rat ako SAD odluči smanjiti vojnu pomoć. U intervjuu za američku mrežu Fox News poručio je i da će se Ukrajina nastaviti boriti. "Imamo svoju proizvodnju, ali to nije dovoljno da bude od presudnog značaja i mislim da nije dovoljno da preživimo", rekao je.
Dodao je da, dok je najteže razdoblje bio sam trenutak invazije, ovaj trenutak ovisi o jedinstvu u Ukrajini. Ono što on smatra "vrlo opasnim" je gubitak jedinstva u Europi. "I što je najvažnije, gubitak jedinstva Ukrajine i Sjedinjenih Država", zaključio je Zelenski.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....