Uoči prijevremenih izbora 23. veljače, direktori vodećih njemačkih tvrtki izrazili su zabrinutost zbog opasnosti od pomaka udesno poručujući da je demokracija temelj uspješnog gospodarstva. Čelnici Deutsche Banka, Mercedes-Benza i Siemensa upozorili su na opasnost nacionalizma i ksenofobije, piše Der Spiegel. Političke promjene mogle bi dovesti do erozije vrijednosti kao što su različitost, otvorenost i tolerancija, upozorava direktor Siemensa Roland Busch. Ovo ne smiju biti protestni izbori, bez stabilne demokracije nema prosperiteta ni rasta, ističe direktor Siemensa. Zajedno s direktorom Deutsche Banka Christianom Sewingom i direktorom Mercedesa Oleom Källeniusom, Busch je podržao inicijativu "Mi se zalažemo za društvene vrijednosti", koja je oko proeuropske poruke okupila gotovo 40 tvrtki i udruga poslodavaca uoči lanjskih europskih izbora.
Čini se da njemački direktori reagiraju na događaje u SAD-u, koji se zasad tumače kao da velikim korporacijama odgovara zaokret u autokratsku vladavinu. Pravi je potres izazvala odluka demokršćana (Unija CDU/CSU) da kao najjača oporbena stranka u Bundestagu uz podršku krajnje desnog populističkog AfD-a predlože plan ograničavanja imigracije. No direktori velikih njemačkih tvrtki vjeruju da šef CDU-a Friedrich Merz, kako je obećao, u budućnosti neće sklapati nikakve paktove s AfD-om. Njemačka svake godine treba 400.000 novih kvalificiranih radnika. Imigracija mora ostati selektivna i usmjerena na privlačenje najboljih umova iz inozemstva, istaknuo je direktor Mercedesa Källenius.
PROČITAJTE VIŠE Sudbonosni dani za Njemačku, glavni favorit doživio neočekivani poraz, ekstremno desni AfD sve bliže vlasti!
Britanski The Economist piše o sigurnosnim i strateškim izazovima pred kojima se našla predizborna Njemačka. Tri dana nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., kancelar Olaf Scholz najavio je "Zeitenwende", totalnu prekretnicu u vanjskoj i obrambenoj politici - od masivnog povećanja izdvajanja za obranu do učvršćivanja Njemačke kao druge na svijetu po veličini vojne i financijske pomoći Ukrajini, odmah nakon SAD-a.
Tri godine kasnije, sve glavne stranke zalažu se za izdvajanje dva posto BDP-a za obranu, a šef nekad pacifističkih Zelenih Robert Habeck traži čak 3,5 posto. Njemačka je prevladala ovisnost o ruskom plinu i okrenula se drugim dobavljačima: Norveškoj, Nizozemskoj, Belgiji. Ministar obrane Boris Pistorius (SPD) postao je najpopularniji političar snažnim zalaganjem za nastavak pomoći Ukrajini i za ulaganja u Bundeswehr da bi Njemačka postala vojno sposobna do kraja desetljeća. Ništa od ovoga nije bilo moguće zamisliti prije 2022., piše The Economist.
No promjena stava prema ulaganju u vojsku te nove odluke o sankcijama Rusiji i nabavi energije nisu dovele do šireg promišljanja uloge Njemačke u svijetu, kaže Carlo Masala, profesor na minhenskom Sveučilištu Bundeswehra. "Reći da Ukrajina ne bi trebala izgubiti i da Rusija ne bi trebala pobijediti nije strategija", kritizira on.
Veliki je problem u ustav upisana dužnička kočnica, odnosno zabrana novog zaduživanja, zbog čega je i pukla dosadašnja Semafor-koalicija Olafa Scholza (socijaldemokrati, Zeleni, liberali FPD-a). Scholz se htio zadužiti radi poticanja gospodarstva, a FDP je striktno protiv zaduživanja. No bez zaduživanja neće biti moguće ispuniti obećano jačanje vojske ni cilj NATO-a o izdvajanju dva posto BDP-a za vojsku. A to će zahtijevati teške koalicijske pregovore nakon izbora, a potom i dvotrećinsku većinu u parlamentu.
PROČITAJTE VIŠE Novi njemački vođa daje opasne izjave, retorika mu je slična ekstremnoj desnici: ‘Po ulicama nam šetaju tempirane bombe!‘
Njemačka će biti najžešće pogođena ako Trump nametne carine EU. Svijet koji odustaje od globalizacije i okreće se protekcionizmu traži teške prilagodbe njemačkog gospodarstva okrenutog izvozu. "Jako nam je potrebna nova vanjska politika, ali u kampanji to nitko ne ističe", kaže za The Economist politolog Nico Lange.
Veliki teret bi se mogao naći na leđima Friedricha Merza, lidera demokršćana kojima ankete daju najviše, oko 30 posto glasova. Merz je Scholzov Zeitenwende proglasio nedovršenim i predložio niz reformi da bi se ispravio nedostatak njegovanja strateškog pristupa u njemačkoj vanjskoj politici. Sljedeća vlada suočit će se s ključnim odlukama, upozorava minhenski profesor Masala, koje izbore 23. veljače čine usporedivima s onima iz 1949. i 1990.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....