
Srbija, Slovačka, Mađarska i Gruzija su poprište masovnih prosvjeda protiv vlasti.
Povjesničar Simon Schama napravio je usporedbu između prosvjeda u tri zemlje i revolucija u Europi 1848.-1849., piše Financial Times.
“Nešto kao iz 1848. odvija se na ulicama istočne Europe: Beograd, Bukurešt, Budimpešta protiv autoritarizma i korupcije - primjećuje li itko ovo proljeće s tri slova B?”
U Srbiji se održavaju najveći prosvjedi. Oni su karakteristični iz više razloga.
Prvo, iako prosvjedni pokret uključuje stotine tisuća ljudi, on nema službene vođe ili predstavničke strukture. Kakav kontrast u odnosu na 1989., kada su poljska Solidarnost, čehoslovački Građanski forum i istočnonjemačke prodemokratske grupe preuzele vodstvo.
PROČITAJTE VIŠE Nijemci ‘pokopali‘ Srbiju: ‘Zemlja propada, mladi bježe, imigracije nema... S Vučićem na čelu, tu nema nade‘
Drugo, aktivisti (još) ne pokušavaju svrgnuti predsjednika Aleksandra Vučića, vladara Srbije. Imaju malo ili nimalo povjerenja u srpske oporbene stranke. Umjesto toga, žele temeljitu reformu državnog aparata koji smatraju korumpiranim, netransparentnim, nekompetentnim i nehajnim prema građanskim slobodama i vladavini prava.
Ali što dolazi sljedeće? Nije posve jasno.
Možda prosvjedi na kraju sruše Vučića. No nevoljkost pokreta da djeluje unutar srpskih političkih struktura razlikuje ga od oporbenih aktivnosti u današnjoj Mađarskoj ili Poljskoj 2023., kada je stranka Pravo i pravda uklonjena s vlasti na slobodnim izborima.
Treće, zapanjujuće je odsustvo pro-EU raspoloženja na prosvjedima u Srbiji. Poput Gruzije (iako je njezino autoritarno posrtanje zamrznulo njezinu kandidaturu), Srbija bi trebala biti na putu prema članstvu u EU. No, za razliku od svojih kolega u Tbilisiju, nijedan prosvjednik u Beogradu ne drži podignutu zastavu EU.
U članku Neue Zürcher Zeitunga tvrdi se da je EU kriva:
"Mladi koji su uključeni u prosvjede ne očekuju ništa od Europske unije. EU općenito podržava Vučića. Najveća želja prosvjednika je stabilnost, a ne demokracija. Zato studenti ne nose europske zastave, već samo srpske."
A ne smije se zaboraviti veliki interes EU-a za srpske sirovine, posebno litij, neophodan za proizvodnju baterija za električna vozila, kaže se u analizi Financial Timesa.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....