PLANOVI PREDSJEDNIKA HDZ-A

VELIKA ANALIZA JUTARNJEG Je li Karamarkov antikomunistički manifestbio predizborni gaf ili akcijski plan?

Stvarno provođenje antikomunističkog manifesta značilo bi donošenje zakona o lustraciji. Ne vjerujem da će se to dogoditi, kaže Berto Šalaj
 Dragan Matić / EPH

Sudeći prema prvim potezima koje je povukao otkad je preuzeo vlast, moglo bi se reći da je predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko prvi hrvatski političar koji je potpuno vjeran svojim predizbornim obećanjima. Njegove izjave, kadrovska politika, odnosno ministri koji su njegov osobni izbor, kao i potezi koje su ti ministri već povukli ili ih najavljuju, na tragu su Karamarkova antikomunističkog manifesta. Radi se, podsjetimo, o tekstu koji je u svibnju prošle godine objavio Globus, a u kojemu je Karamarko prvi put u cijelosti objavio svoj politički program nazvan antikomunistički manifest. Predsjednik HDZ-a u tom je tekstu vrlo oštro napao Tita i njegov režim, ali je u jednakom tonu optužio SDP da se nikada nije otvoreno i stvarno odrekao Titova naslijeđa, posebice zločina koje je komunistički režim počinio. Smatrajući da je hrvatsko društvo komunistički indoktrinirano, a da se novija povijest tumači pogrešno i nakaradno, obećao nam je duhovnu obnovu.

Karamarko je najavio temeljite promjene opće društvene klime, promjenu cjelokupnog vrijednosnog sustava, ispravno tumačenje novije povijesti, novi pristup školstvu i kulturi. Franju Tuđmana je proglasio naivnim jer je ušao u općehrvatsku pomirbu i najavio potrebu lustracije. Od 28. prosinca 2015. godine kada je konstituiran osmi saziv Sabora u kojemu je većinu sastavio HDZ, pa do 22. siječnja 2016. kada je potvrđena Vlada na čije je čelo Karamarko delegirao Tihomira Oreškovića, vladalo je političko zatišje. U tih mjesec dana nije bilo gotovo nikakvih događaja, da bi u prošlih tjedan dana naprosto eksplodirali. Karamarkovi ministri još nisu niti prešli s jedne strane Markova trga na drugu, iz Sabora gdje su dobili potvrdu u Vladu gdje će raditi, a već su počele pljuštati izjave koje su na tragu Karamarkova antikomunističkog manifesta. Prednjačio je sad već bivši ministar branitelja Mijo Crnoja koji je i prije nego što ga je Tihomir Orešković predložio, a Sabor izglasao, rekao da će se napraviti registar izdajnika, provesti lustracija, a prava hrvatskih branitelja izjednačiti s onima koji su nosili odore HVO-a.

‘Lov na istinu’

- Branitelji su jedno vrijeme bili izvrgnuti lovu na vještice, ponižavalo ih se da su lažni branitelji. Oni koji su izradili popis branitelja, dobili su nekoliko desetaka lažnih, a bila je cijela hajka. Kao reakcija na to idemo vidjeti tko su bili agresori i mislim da je legitimno postaviti takva pitanja. Nije to lov na ljude, nego je to lov na istinu - rekao je Karamarko prije tjedan dana o toj temi i stao iza Crnoje. Njega se pod pritiskom afera i koalicijskog partnera Mosta ipak odrekao, ali ne i namjere stvaranja registara. Istom je prilikom Karamarko jasno stavio do znanja da ne odustaje ni od lustracije.

- Lustracija nije lov na pojedine ljude, nego je lustracija promjena društvene klime i zauzimanje za istinu. Lustracija je borba za suvremenu hrvatsku državu s pravilnim i čistim definicijama, lustracija je naša odluka da ne želimo imati posla s vrijednostima prije 90-ih godina prošlog stoljeća - rekao je prije tjedan dana Karamarko na stranačkom skupu u Imotskom.

Kada je prvi put izašao s cjelovitim političkom programom, Karamarko nije jasno naveo koga bi, prema kojim kriterijima i na koji način lustrirao. Na ta pitanja nije odgovorio ni prije tjedan dana kada je govorio o lustraciji, no zato je puno konkretniji HDZ-ov zastupnik Željko Glasnović koji u Saboru ponavlja da treba lustrirati medije, a u petak im je dodao i nevladine organizacije.

Duh iz boce

- Karamarkove najave koje su išle od Kevinih jama do manifesta, ponavljanja da je nužna lustracija i borba protiv komunizma i Tita, zadiranja u Tuđmanovu politiku pomirbe, izgradile su mu predizborni imidž u stranci. Ali, zbog toga na parlamentarnim izborima nije uspio ostvariti obećanje da će pobijediti, postati premijer i imati dvotrećinsku većinu u Saboru. Zbog ovakve politike HDZ nije uspio zagrebati u centar - kaže bivša premijerka i predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor koja kao glavni apsurd politike svoga nasljednika vidi pozivanje na Franju Tuđmana, a 90-ih je, kaže, bio protiv Tuđmana, i to kao suradnik Josipa Manolića i Stjepana Mesića.

- Njegov je program pridonio puštanju duha iz boce. Crnoja je samo govorio ono što je čuo od Karamarka. No, najopasniji dio njegove politike je to što i dalje preispituje tko je u Republici Hrvatskoj Hrvat, a tko nije, tko je domoljub, a tko nije - ističe Jadranka Kosor koja smatra da se Karamarko i dalje ponaša kao da je u predizbornoj kampanji.

Na isti način Karamarkove nastupe i izjave vidi i politolog Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. S njim smo o antikomunističkom manifestu razgovarali i lani, neposredno nakon što je objavljen. Šalaj je tada smatrao da to što je Karamarko tada govorio ne bi imalo veze s načinom na koji bi se ponašao u obnašanju vlasti. Neposredni povod antikomunističkom manifestu Šalaj je tada vidio u nedostatku ekonomskog programa i lutanju između HDZ-ova ekonomista Gorana Marića, Hans-Wernera Sinna, predsjednika Ifo instituta koji je za HDZ radio gospodarski program, i ekonomskog analitičara Željka Lovrinčevića. Na pitanje što kaže sada kad je Karamarko na vlasti, a njegove su izjave u potpunosti na tragu manifesta, čak i oštrije, Šalaj odgovara kako je prošlo prekratko vrijeme za donošenje zaključaka. - Situacija je dodatno zakomplicirana čudnom koalicijom i čudnom Vladom s kakvom nitko nema iskustvo. Uostalom, ne znamo kako je tekao pregovarački proces, na koga je Most stavio veto i je li uopće - kaže Šalaj. Prema njegovu mišljenju, stvarno provođenje politike najavljene u manifestu značilo bi donošenje zakona o lustraciji. A ne vjeruje da se takav zakon može donijeti jer bi sigurno naišao na otpor javnosti, a vjerojatno i koalicijskih partnera iz Mosta. - Antikomunistički manifest vidim tek u retorici i izboru kadrova. Još nema nikakvih akata i prerano mi je zaključiti hoće li taj program biti u funkciji - kaže Šalaj.

Jadranka Kosor ozbiljnije gleda na kadrovsku politiku svog nasljednika. - U prvi ešalon suradnika nije doveo nikoga tko se smatra proeuropskim političarem. Ministar kulture Zlatko Hasanbegović je osobni izbor Tomislava Karamarka. To je čovjek vrlo radikalnih stavova i nikad se nije bavio kulturom. No, Karamarko ga je izabrao jer razumije njegovu tvrdu politiku koja je na tragu manifesta - napominje Jadranka Kosor.

Život u strahu

Njene ocjene potvrđuju i negativne reakcije iz stručnih krugova na Hasanbegovićevo imenovanje, posebno reakcija Krešimira Dolenčića, HDZ-ova člana Odbora za kulturu, koji je potpisao peticiju PEN-a za ministrovu smjenu rekavši da se njegovim imenovanjem osjeća prevareno. - Poznajem cijelu kazališnu i glazbenu scenu u Hrvatskoj, a nitko koga ja poznajem ne poznaje Hasanbegovića - izjavio je Dolenčić, navodeći da je to kao da se nagradilo pijanista koji ne zna odsvirati ljestvicu.

Zanimalo nas je što o svemu kaže sam Hasanbegović, ali on nije odgovarao na pozive i poruke. Prvi potez koji je povukao jest smjena višečlanog Stručnog povjerenstva za neprofitne medije, koje djeluje pri Ministarstvu kulture i odlučuje o raspodjeli sredstava. Taj je čin izazvao lavinu negativnih reakcija i bio uvertira žestokim raspravama u Saboru u kojima je vlast udarala po nevladinim udrugama, apostrofirajući one koje smatra lijevima. No, je li to provođenje Karamarkova manifesta, teško je reći.

Na pitanje provodi li Karamarko u praksi politiku duhovne obnove nacije, nije nam želio odgovoriti nitko iz HDZ-a. Pokušali smo razgovarati s više poznatih članova stranke, ali se nije moglo naći sugovornike za tu temu. Njihova bivša stranačka šefica kaže da je Karamarko jako pazio da u Vladu ne dovede nikoga tko bi se tijekom mandata mogao isprofilirati kao političar koji će biti popularniji od njega. - Vlada je, po mom mišljenju, političko tijelo i stranke moraju na vlast dovesti najbolje ljude. A koliko je sada tu ljudi koji su se borili u oporbi, izgarali? Nema ih. HDZ je odavno trebao imati vladu u sjeni i pripremiti se za preuzimanje vlasti, ali nije. Karamarko govori o Titu, komunistima i lustraciji jer nema nikakvu drugu politiku - kaže Kosor. No, ona ne vjeruje da će se lustracija doista provesti u praksi. Misli da se o njoj toliko govori i najavljuje ju se samo zato da bi se ljudi držali u strahu.

Uz rezoluciju

- A politika koja počiva na strahu nije dobra. Stabilnost države znači da ljudi spokojno žive i da se ne boje vlasti. Poruke koje stižu od Karamarka, Glasnovića, Crnoje i drugih su takve da se treba bojati - ustvrdila je Kosor.

O tome vidi li u svom programu i provođenje Karamarkova antikomunističkog manifesta ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Šustar upućuje na postojanje Rezolucije Europskog parlamenta o savjesti i totalitarizmu od 2. Travnja 2009. U sklopu koje se u završnom dijelu parlamenti i vlade svih država članica EU, država kandidatkinja za članstvo u EU i zemalja povezanih s njome pozivaju na njeno usvajanje i provedbu. Ministar podsjeća i da je Hrvatski sabor još 30. lipnja 2006. godine donio Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945. -te je donio odluku o obilježavanju Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, 23. kolovoza. - Ako smo prihvatili navedene dokumente te se time ogradili od svih zala totalitarnih i autoritarnih režima, smatram da se u skladu s tim trebamo i ponašati, prestati se vraćati u prošlost i okrenuti se budućnosti – zaključio je novi ministar znanosti i školstva.

Ništa sporno

Je li na djelu antikomunistički manifest, pitali smo i Ivana Tepeša, predsjednika HSP-a AS te potpredsjednika Sabora, koji je bio sudionik prosvjeda u Savskoj protiv privremenog gašenja Z1 televizije, sankcionirane zbog govora mržnje. - Tek je tjedan dana od formiranja nove Vlade i rano je bilo što reći. Fokus je na gospodarstvu, što govori i premijer Tihomir Orešković - kaže Tepeš koji je tijekom razgovora pokušao opravdati svoje sudjelovanje na čelu povorke koja je izvikivala ustaške pokliče i na kraju grubo izvrijeđala Mirjanu Rakić, predsjednicu Vijeća za elektroničke medije. Tvrdi da su ga povici “Za dom spremni” zatekli, da je otišao iz povorke prije nego što se došlo u prostorije Vijeća i da nije imao pojma kako se Mirjani Rakić namjerava pokloniti šajkača. Ukratko, Tepeš ne misli da je pušten duh iz boce, niti sebe i svoje ponašanje doživljava u tom smislu. Karamarkovo kadroviranje u Vladi također ni sa čim ne dovodi u pitanje, a za Hasanbegovića ističe da je vrhunski znanstvenik i stručnjak koji voli proučavati 20. stoljeće. - Ispada kako mu je u političkom smislu to nesreća. Spočitava mu se što je čelnik Počasnog bleiburškog voda, a tamo se komemoriraju žrtve. To što se pojavi nekoliko pojedinaca provokatora druga je stvar - tvrdi Tepeš i naglašava da kod Hasanbegovića ne postoji ništa sporno te da mu se izjave, poput one o negaciji antifašizma u hrvatskom Ustavu, izvlače iz konteksta.

Budući da je za provođenje antikomunističkog manifesta u praksi bitna i podrška koalicijskog partnera, zanimalo nas je kako na to gledaju u Mostu i koji je njihov stav. Odgovor koji smo dobili je općenit i doslovno glasi: “Nemamo informacije niti ikakve naznake da gospodin Karamarko inicira ili namjerava inicirati spomenute promjene. U slučaju pitanja koja su vrijednosne naravi, Most je i dalje pri svom jasno izrečenom stavu da ni Vlada ni ostali političari ne bi trebali svoje napore usmjeravati na ideološke teme i promjene koje se u prvom redu ne tiču gospodarskog oporavka, poboljšanja sustava i kvalitete života naših građana. Ono što Most podržava jest istinska demokracija i politička odgovornost koja ni na koji način ne potiče ideološke sukobe”.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 05:26