Problem gospodarenja otpadom u Zagrebu već je dugo predmet rasprave u glavnome gradu. Približavanjem izbora sve češće možemo čuti zamisli aktualnog gradonačelnika, ali i njegovih konkurenata koje bi, kako oni tvrde, trebale riješiti problem Jakuševca, ali i otpada općenito već idući mandat. O gospodarenju otpada govorio je i kandidat za gradonačelnika platforme Servus Zagreb, Davor Bernardić s potpredsjednikom HSLS-a Mirkom Budišom.
Upravo je Budiša predstavio plan kojim bi Bernardić i njegov Servus Zagreb riješili problem otpada u Zagrebu ako bi 18. svibnja dobili mandat. Ovaj stručnjak za zelenu politiku, gospodarenje otpadom, obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost (kako mu stoji u opisu na službenim stranicama Grada Zagreba, nap.a.) tvrdi kako je rješenje uspostava novog, cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Ukupna procjena investicije u cjeloviti sustav gospodarenja otpadom je oko 600 milijuna eura.
- Grad Zagreb ima trošak od 40 milijuna eura prema privatnicima koji obavljaju poslove obrade i reciklaže odvojeno sakupljenog otpada. Zagreb mora imati vlastitu infrastrukturu, uvodne su riječi Budiše u kojima je izložio trenutačno stanje sustava gospodarenja otpadom u Zagrebu.
Upozorili su i kako će se odlagalište Jakuševec-Prudinec koristiti do potpunog popunjenja svog kapaciteta, odnosno do 2029. Uz konstatacije kako je sustav prikupljanja otpada složen, neredovit, neuredan, ekološki i ekonomski dugoročno neodrživ istaknuli su i nepostojanje kontrole tokova otpada što uzrokuje veliki broj divljih odlagališta, posebice na rubnim dijelovima Grada.
- U potpunosti je zanemarena sanacija lokacije Savica-Šanci koja je potencijalno onečišćena opasnim otpadom a nalazi se u blizini vodocrpilišta Kosnica!
Svaki kvart će imati gradsku trgovinu rabljenih proizvoda
Budiša je zatim predstavio niz postojećih izazova u gospodarenju otpadom Grada Zagreba za koja smatra da ima adekvatna rješenja. Tako bi Servus Zagreb nepoštivanje prvenstva gospodarenja otpadom koje dovodi do višegodišnjeg rasta ukupne proizvedene količine otpada riješili gradnjom niza podružnica. Smatraju kako najproblematičniji dio komunalnog otpada predstavlja biootpad jer njegovom razgradnjom nastaju staklenički plinovi i odgovoran je za onečišćenje površinskih voda, tla i podzemnih voda.
- Sufinancirat ćemo kupnju kompostera koji će na brz način biootpad pretvarati u humusni materijal. To će biti na dobrovoljnoj osnovi dok će ostati i mogućnost odvojenog sakupljanja biootpada sve do izgradnje postrojenja za obradu miješanog komunalnog otpada (RRF).
No, ono što je najzanimljivije u cijelom izlaganju jest najava izgradnje Centara za ponovnu uporabu. Centri za ponovnu uporabu (CPU) bi bila mjesta u kojima bi se sakupljali razni predmeti izravno od posjednika (građana, pravnih osoba) i nakon provjere i manjih prepravaka vraćali na tržište kao rabljeni proizvodi. Prema riječima Budiše, na ovaj način bi se godišnja količina otpada smanjila za 10 %.
- Osigurat ćemo da se u svakom kvartu izgradi najmanje jedan (tipski) CPU. Izgradit ćemo jedan Centralni CPU koji će služiti i kao edukacijski centar sa svim potrebnim sadržajima kao oblik stalne edukacije svih dobnih skupina, a naročito djece školske i predškolske uzrasti o važnosti pravilnog postupanja s otpadom koji svakodnevno nastaje u našim kućanstvima.
Predviđeni učinak ovih dviju mjera jest smanjenje količine otpada za obradu i odlaganje što bi dovelo do manjih troškova same obrade i prijevoza otpada. Iz Servusa tvrde kako bi provedbom ovih mjera došlo do smanjenja ugljičnog otiska i smanjenja troškova računa za građane. U svome izlaganju obećali su odvoz miješanog komunalnog otpada tri puta tjedno, ali bez porasta cijene usluge.
Najavili novu sortirnicu, biokompostanu, energanu....
Zamisao Servusa jest gradnja nove sortirnice za ambalažni i reciklabilni otpad kapaciteta do 100 tisuća tona godišnje. Osim planova o novogradnji u Servusu bi spojili i spremnike za papire sa spremnicima za plastiku i metal. Budiša je iznio i plan recikliranja i oporabe miješanog komunalnog otpada koje bi se vršilo u novoizgrađenom postrojenju za reciklažu i oporabu (RRF) kapaciteta do čak 180 tisuća tona godišnje. Uz postrojenje za reciklažu i oporabu miješanog komunalnog otpada predviđaju izgradnju manjih, faznih kazeta za odlaganje otpada koji se na nikakav drugi način ne može oporabiti.
- Izgradnjom RRF postrojenja u najvećoj mogućoj mjeri priprema se miješani komunalni otpad za dalju reciklažu i oporabu. Minimalizira se odlaganje otpada čime se izravno doprinosi cilju iz EU Direktiva da se do 2035. godine na odlagalište odloži do 10 % obrađenog otpada. Izravno se smanjuju emisije u zrak, tlo i vode jer se odlaže minimalna količina otpada koja se ne može na drugi način iskoristiti.
Potpredsjedniku HSLS-a je sporan i nedostatak kontrole svih tokova otpada kao što su građevni otpad, glomazni otpad, komunalni otpad zbog čega nastaje veliki broj nekontroliranih divljih odlagališta.
- Postoji više od 6000 divljih odlagališta u Gradu, rubnim dijelovima i široj okolici, a najviše na Resniku, oko Jankomirskog mosta, Sesvetskom Kraljevcu, Savici itd. Oko 500 divljih odlagališta je „značajno” površinom i količinom nepropisno odloženog otpada. Najveće evidentirano odlagalište je površine gotovo 30.000,0 m2 i nalazi se na Kosnici.
Lokacije i rokovi
Iz Servusa su priložili i kartu Zagreba na kojoj je vidljivo kako bi u sklopu CGO Zagreb na Žitnjaku bilo RRF postrojenje s biokompostanom, postrojenjem za obradu glomaznog otpada i odlagališna kazeta. Planirani rok izgradnje jest do kraja 2029.godine. Isto tako su predviđene sortirnice na području postojeće Servisno operativnog centra Čistoće u blizini Jakuševca i Diokija na Žitnjaku. Planirani rok izgradnje sortirnica je 2028., a energana čije lokacije nisu još konačne bi bila izgrađena do 2032.
Komentari