POGLEDAJTE VIDEO

Arhitektonsko čudo u Zagrebu: Ovakvu dvoranu nema nitko na svijetu, prizori oduzimaju dah!

Pretpostavlja se da je autor oslika bio danski slikar i dekorater Johannes Clausen koji je živio i radio u Hrvatskoj i Austriji

Uz spektakularnu dvoranu na prvom katu obnovljena je i ova na slici koja se nalazi u podrumu
 

 Damjan Tadic/Cropix

"Jako smo zadovoljni, veseli, sretni što se vraćamo", kaže mi Anita Perišić, ravnateljica Gornjogradske gimnazije, dok stojim pred obnovljenom zgradom, spomenikom kulture, koja je sad dobila i manji panoramski lift.

Neopisiv je osjećaj vidjeti zgrade koje su ne tako davno bile u otužnom stanju, sad obnovljene u punom sjaju. Takav je primjer i ta gimnazija čija je obnova upravo završila nakon četiri godine. Definitivno radi se o trenutačno o najljepšoj školi u Zagrebu, koja sad ima sve: na mnoge je načine kao nova, ali ima sačuvan povijesni šarm i vjerojatno najposebniju dvoranu za tjelesni na svijetu.

image

Dvorana za tjelesni koja je jedinstvena u svijetu

Damjan Tadic/Cropix

Velika dvoetažna dvorana, nekadašnja isusovačka dvorana za predstave "Theatrum" prenamijenjena je 1894. u gimnastičku vježbaonicu. Nalazi se na prvom katu zgrade. Dvorana za tjelesni s podom koje je označen za košarku i druge sportove, ima golemi raskošni oslik na stropu koji je restauriran i ispod njega je postavljena zaštitna mreža. S raznim motivima, kao što je lik satira, floralni i vegetabilni motivi, dupini i morski konjići.

- Pretpostavlja se da je autor oslika bio danski slikar i dekorater Johannes Clausen koji je živio i radio u Hrvatskoj i Austriji. Surađivao je s Hermannom Bolléom na mnogim projektima. Na donjim zidovima dvorane je postavljena zaštitna mekana obloga u boji zidova, a za koji dan dolaze i koševi za košarku - rekla je Antonia Matković Šerić, konzervatorica Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture.

image


Damjan Tadic/Cropix
image

Motiv satira na osliku

Zzzskip/

U današnjoj zgradi razabiru se strukture isusovačke gimnazije iz 17. stoljeća s bačvastim svodovima i duboko usječenim susvodnicama s naglašenim grebenima. Trokrilna, dvokatna gimnazijska zgrada s dugačkim krilom prema Strossmayerovom šetalištu i kraćim krilom prema Trgu Katarine Zrinske, građena je postupno na gradskom bedemu na mjestu napuštenog, srednjovjekovnog, dominikanskog samostana u kojem je 1607. otvorena isusovačka gimnazija. Površine je 2338 kvadrata, te je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro RH.

Nova gimnazijska zgrada, građena iza požara 1645. godine proširena je 1668. za potrebe filozofskog tečaja, te 1669. dobiva povlasticu visokih škola i postaje Akademijom, što se smatra osnutkom Zagrebačkog Sveučilišta.

Gimnazija je 1842. odijeljena od Akademije, a 1853. prigrađen je istočni dio krila prema šetalištu. Godine 1872. nadograđen je drugi kat na krilu prema šetalištu, a od 1882. zgrada služi samo za gimnazijsku svrhu.

image


Damjan Tadic/Cropix
image

Gimnazija je dobila panoramski lift

Damjan Tadic/Cropix
image


Damjan Tadic/Cropix

Južno ranobarokno pročelje iz 1705. preoblikovano je 1872., kada su izvedeni neorenesansni detalji prozora s naizmjenično segmentnim i trokutastim nadstrešnicama, koji su sad prezentirani. Sačuvan je pravokutni kameni ulazni portal poduprt volutama i uokviren raskinutim zabatom iznad friza ukrašenog girlandama: najkvalitetniji arhitektonski detalj iz prvog desetljeća 18. stoljeća u Zagrebu, kažu u gradskom Zavodu za zaštitu spomenika.

image

Atrij za odmor

Damjan Tadic/Cropix
image

Useljenje je u tijeku

Damjan Tadic/Cropix

Ranije spomenuta gimnastička vježbaonica s oslikom na stropu proteže se uz ulično pročelje.

- Oslik je bio djelomično očuvan, prekriven bijelom prašinom i ostacima naknadnih slojeva boje, jako oštećen i nestabilan, pun zakrpa, oštećenja i usjeka od provlačenja raznih instalacija, mjestimično odvojen od potkonstrukcije. Dvorana je iznutra ojačana FRM sustavom po svim zidovima, no unatoč tome uspješno su očuvani profilirani vijenac, drveni profilirani istaci na nadvojima prozora, te oslikani strop - kaže A. Matković Šerić, konzervatorica.

image
Damjan Tadic/Cropix
image

Uz spektakularnu dvoranu na prvom katu obnovljena je i ova na slici koja se nalazi u podrumu

Damjan Tadic/Cropix
image
Damjan Tadic/Cropix

Trokrako stubište s kovanom ogradom izvedeno je 1829. godine, o čemu svjedoči brončana pozlaćena spomen-ploča s grbom grofa Josipa Sermagea, ravnatelja viših škola.

Zgrada Gornjogradske gimnazije se obnavljala prema projektu za cjelovitu obnovu potresom oštećene zgrade izrađenom od tvrtke AMG Studio iz Zagreba, uz povećanje razine otpornosti na potres do razine 3. Radove je izvodila tvrtka Modulor iz Beograda. Stručni nadzor je provodila tvrtka Mlasing iz Zagreba. Sad je i protupožarna.

image

Hana Golubovac Ehrenfreund, Anita Perišić, Antonia Matković Šerić

Damjan Tadic/Cropix

Na južnom pročelju - u razini suterena je sad prezentiran gradski bedem na čijim je temeljima gimnazija sagrađena, tako da je vidljivo gdje je bio. U sklopu radova je izvedeno i krajobrazno uređenje okoliša i atrija gimnazije, prilikom čega je otkriven zdenac dubok 20 metara koji datira s početka 17. stoljeća. Pronalaskom zdenca je angažiran arheološki nadzor, a zdenac je dokumentiran i zaštićen kako bi se u budućnosti mogao prezentirati u dvorištu škole, te se nalazi ispod postavljenih šahovskih stolova ispred sjevernog pročelja zgrade.

- Potkrovlje zgrade se iz neiskorištenog prostora adaptiralo u prostor nastavničkih kabineta, ureda, prostorije za prezentacije i grupni rad, muške i ženske sanitarije, manji kutak za druženje. Novo panoramsko dizalo je smješteno uz sjeverno pročelje, te će imati pristup i s vanjske strane kako bi se omogućio direktan pristup osobama s teškoćama u kretanju, a uređena je i dvorana u podrumu - rekla je Hana Golubovac Ehrenfreund arhitektica iz studia AMG.

image

Stanje zgrade prije obnove

Amg Studio/

Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode kao nadležno konzervatorsko tijelo pri Gradu Zagrebu sudjelovao je u čitavom procesu cjelovite obnove.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
07. veljača 2025 17:28