Povodom Međunarodnog dana obrazovanja koji se obilježava 24. siječnja, posebno valja istaknuti važnost obrazovanja u oblikovanju budućih građana koji će biti svjesni i odgovorni prema svom okolišu. Projekt „Nulta stopa otpada u Zagrebu“, koji se provodi u osnovnoj školi Žuti brijeg, predstavlja ključnu inicijativu za podizanje svijesti među najmlađima o smanjenju nastajanja otpada, pravilnom gospodarenju otpadom i preuzimanju odgovornosti prema planeti I resursima.
Hrvatska je 2022. god proizvela više od 1.800.000 tona komunalnog otpada, a samo 34% tog otpada se recikliralo, dok preostali je dio završio na odlagalištima. Ova alarmantna situacija zahtijeva hitnu akciju, osobito kada se uzme u obzir da će posljedice ovakvog načina upravljanja otpadom snositi buduće generacije. Edukacija o održivosti i odgovornom upravljanju otpadom postaje stoga nužnost.
Kroz projekt „Nulta stopa otpada u Zagrebu”, kojeg provodi Udruga za nezavisnu medijsku kulturu, a financira Grad Zagreb izrađena je igra Zero Waste START prilagođena nižim razredima osnovnoškolskog obrazovanja te su organizirane četiri interaktivne i praktične radionice koje potiču djecu da nauče o principima „zero waste“ ekonomije poput popravljanja, razmjene, korištenja održivih predmeta I kompostiranja.
Voditeljica radionice Dragica Mateković Rubić, u uvodnom dijelu potiče učenike da podijele što znaju o brizi za okoliš. Nižu su primjeri smeća po kvartu; neki su primijetili da „ljudi ne paze na okoliš“, a drugi da je zbog smeća „životinjama teško disati i biljke teško rastu“, čime pokazuju da danas već i prvašići uviđaju da s okolišem nešto nije u redu.
Kroz praktičnu i interaktivnu igru, djeca se upuštaju u definiranje radnji koje mogu poduzeti kako bi smanjili nastajanje otpada. Povezuju različite radnje ili vrste otpada s „5R“ koracima (odbaci, smanji, ponovno upotrijebi, recikliraj, kompostiraj), što im je omogućuje da bolje razumiju kako mogu doprinijeti očuvanju okoliša. Načela održivosti implementirana su i u rekvizite radionice: „ploča za igru“ je plahta izvezena oblačićima u različitim bojama napravljenim od odbačenih ali čistih majica s već ušivenim čičak trakama. Djeca, na radionicama, dobe drvene kartice u bojama oblačića, s crtežem i imenom vrste otpada ili radnje za smanjenje nastajanja otpada na kojima je zalijepljena druga strana čičak trake.
Svako dijete, nakon čitanja kartice cijelom razredu, “lijepi” karticu na odgovarajući “oblak” na “ploči za igranje” a voditeljica radionice potom sve učenike potiče na razgovor o situacijama gdje bi mogli iskoristiti određenu radnju u svakodnevnom životu.
Tako djeca dobe informaciju da u kafiću mogu reći konobaru da ne žele slamčicu za sok, da na rođendanima mogu tražiti “pravi” tanjur i čašu umjesto jednokratnih, da nose svoje vrećice za kruh ili traže škarnicl. Voditeljica im također predlaže da omote od čipsa pretvore u odjeću za lutke, tetrapak od mlijeka u hranilice za ptice, staklenke u svijećnjake ili posudu za olovke, itd. Također i da sljedeće školske godine ponovno upotrijebe stare, a čitave pernice umjesto da kupuju nove I sl.
Unutar igre, odnosno kroz četvrti korak 5R koraka (recikliraj), djeca “lijepe” različite vrste otpada na različite boje “oblačića” koji predstavljaju kante za određeni otpad. Kroz 50 ak drvenih kartica djeca su prošla kroz svih 5R koraka te obogatila svoje znanje o radnjama za smanjenje nastajanja otpada kao I kako prenamijeniti odnosno kamo odložiti otpad koji je ipak nastao u svakodnevnim životima njihove obitelji.
Jedan od najzanimljivijih dijelova radionica je eksperiment kompostiranja, koji učenicima pruža praktičan uvid u proces recikliranja organskog otpada. S ciljem stjecanja znanja o održivosti I važnosti biootpada, učenici izrađuju vlastite komposte, uče kako složiti sastojke i uviđaju važnost kompostiranja u smanjenju otpada od hrane ali I prehrani biljaka koje uzgajaju u svojoj obitelji.
„Bilo je jako super, a najdraže mi je bilo kada smo išli raditi kompost“, izjavio je jedan od učenika, ukazujući na znatiželju i entuzijazam koji su pokazali tijekom radionica.
Na završetku radionica, učenici primaju diplome koje simboliziraju ne samo njihovo sudjelovanje već i znanje koje su stekli tijekom projekta. Ova priznanja također služe kao mentalne mape, podsjećajući djecu na naučene lekcije i vještine koje će prenijeti svojim obiteljima i prijateljima.
Uz pozitivan utisak učiteljica koje su sudjelovale u radionicama, postoji uvjerenje da će stečeno znanje utjecati na svakodnevne životne navike učenika. Kako su istaknule u anketama, nastavak sličnih edukativnih projekata nije samo dobrodošao, već nužan. „Nastavite s edukacijom, ne samo djece nego i odraslih“, poručila je jedna od učiteljica, naglašavajući važnost širenja svijesti i odgovornosti prema prirodi.
Na Međunarodni dan obrazovanja, pozivamo sve dionike, od institucija do pojedinaca, da podrže i sudjeluju u edukativnim inicijativama koje će osnažiti buduće generacije i potaknuti ih na aktivno sudjelovanje u očuvanju okoliša. Zajedničkim naporima možemo postići ciljeve održivog razvoja i smanjiti količinu otpada koja završava na odlagalištima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....