U Yammatovim gradskim minutama gostovao je Mislav Salitrežić, glavni projektant Stadiona Zagreb te arhitekt osječkeOpus Arene. Ugostili su ga kako bi popričali o svim detaljima i novostima vezanim uz obnovu stadiona.
Saznali smo da će se 22. travnja u 31. kolu Supersport HNL-a igrati posljednja utakmica na starom stadionu u Kranjčevićevoj ulici. Ubrzo zatim, na mjesto nogometaša dolaze radnici i započinje gradnja novog stadiona.
U eteru su izjavili da se trenutno prazne uredi i prostori na stadionu. Stadion će biti kapaciteta 11.163 mjesta. Imat će više od 400 parkirnih mjesta za automobile te 600 za bicikle. Ukupna vrijednost projekta je 44 milijuna eura s PDV, a gradit će se prema rješenju osječke tvrtke Sirrah. U Sirrahu već imaju iskustva s projektiranjem nogometnih stadiona. Njihovo je djelo osječka Opus Arena.
- Iako su oba stadiona sličnog kapaciteta i UEFA kategorije 4, zapravo je bio potpuno različit pristup projektiranju. Opus Arena je projektirana kao potpuno novi stadion na otvorenoj lokaciji što je omogućavalo veću slobodu u planiranju prostora, odnosno pristupa infrastrukture i sve ono što treba biti uz stadion. Stadion u Kranjčevićevoj je rekonstrukcija unutar već formirane urbane matrice koja se trebala očuvati što je više moguće i ostati što manje volumenski napadan u tom prostoru. To su glavne razlike. Odmah u startu se radi o dva vrlo različita projekta koji sadržavaju sve iste sastavne dijelove, rekao je Salitrežić.
U Stadionu Zagreb je jače naglašena integracija s urbanim prostorom. Fasada je nešto toplija. Nema šiljaste dijelove kao što ima Opus Arena. Nije toliko monumentalan zato što se treba uklopiti u blok u kojem se nalazi. Stadion će se graditi tako da zadovolji stroge kriterije UEFA-e. Na njemu će se moći igrati utakmice svih europskih natjecanja, objašnjava.
Ograničen prostor
- To za sobom povlači hrpu nekih stvari u smislu broja pakirnih mjesta, VIP tribina, širina pristupa i slično. Onda, vi kada ulazite u projektiranje prvo gledate kako se to može zadovoljiti. S obzirom na vrlo ograničen prostor, program stadiona koji smo mi odlučili prvo kvalitetno zadovoljiti je sportski program. Njegovu osnovnu funkciju trebamo zadovoljiti - kao što su svlačionice i sve ono što služi igračima i nogometnom klubu. Onda onaj višak kvadrata koji nam je ostao smo mogli raspodijeliti na dodatni sadržaj u smislu skyboxova, restorana, prostorija ispod tribina, fan shopova, prostorija za novinare i slično. Vi kad radite rekonstrukciju kakva je ovdje, ograničeni ste s kvadratima koji su već tamo bili. Mi nismo smjeli povećati površinu tri puta. Morali smo ostati unutar tih gabarita. Osim nogometnog sadržaja, ovdje je predviđeno i održavanje kulturnih događaja, ali se i to može ukomponirati u nogometni stadion, rekao je.
Odlučili su na ovaj način rangirati prioritete: prvo sportski sadržaj pa tek onda sve ostalo. Prije početka projektiranja, imali su i uvid u idejno rješenje koje je napravio Arhitektonski fakultet.
- Nama je idejno rješenje služilo kao korisni orijentir u smislu sadržaja i kapaciteta. Već prilikom samog početka našeg rada, kad smo prolazili kroz idejni projekt, uočili smo neke određene upitnosti. Pitanje je bilo može li se zaista postići UEFA 4 kategorija onako kako se to može postići na potpuno novom stadionu. Vrlo brzo se pokazalo, nakon nekih preliminarnih ispitivanja konstrukcije, da ona niti funkcionalno niti sa svojom nosivošću ne može podnijeti ono što je idejni projekt zamislio. Što je normalno - ne možete sve znati prije nego što krenete. Onda smo mi u tom trenutku pristupili izradi praktički novog idejnog projekta odnosno prijedloga. Sada se nalazimo pred početkom izgradnje, iznosi.
Idejni projekt je služio da vide koji su to sve sadržaji koji su potrebni jer je investitor, odnosno Grad Zagreb, to raspravio. I onda su na sastancima s UEFA-om dobili povratnu informaciju da imaju bolje rješenje. To je rezultat činjenice da konstrukcija, nažalost, nije mogla izdržati sve planirano pa se išlo s idejom raditi zamjensku. Tribine i nagibe napravit će sukladno suvremenim standardima.
PROČITAJTE VIŠE Njihovi biznisi postaju parkirališta, a oni milijunaši: Ovo su ljudi koji će masno profitirati zbog stadiona u Kranjčevićevoj!
- Danas, na primjer, marke čelika koje su korištene za tu konstrukciju niti ne postoje. Nema ih uopće i eurokodovima ili sličnim propisima. Bila je potrebna detaljna analiza nosivosti i otpornosti na nova opterećenja kao što je zajednički krov koji dolazi. Onda rješenja za evakuacijske puteve, pristup osobama smanjene pokretljivosti... Nemojmo zaboraviti na seizmiku koja je ovdje vrlo važan faktor. Znamo da je bio potres u Zagrebu. Kada se uzmu te akceleracije tla, one su vrlo blizu već onih maksimalnih koje su propisi zamišljali. Što znači da i tu moramo biti malo možda proaktivniji i čvršći nego što bi to bilo normalno, otkriva.
Odlučeno je da se zbog svih tih razloga ide na zamjenu konstrukcije, odnosno da se radi zamjenski objekt. To se sve radi u fazama i iteracijama, govori. Bolje je, jednostavnije i dugotrajnije napraviti novu konstrukciju. Kakvog smisla ima uložiti novce i vrijeme u nešto što je već sada staro, pita se. Tri potpuno nove i razdvojene tribine povezuje krov u jednu cjelinu.
‘Šaka u oko prostoru‘
- To je rezultat ovih ‘ograda‘ koje se javljaju u projektiranju. Naravno da bih ja želio da su sve tribine spojene. Još jedna razlika između prvotnog i našeg idejnog projekta je što smo mi makli 40-metarske reflektore. Bili su kao šaka u oko u tom prostoru. Previše privlače pozornost. Ali onda stadion treba biti određene visine da biste mogli postaviti reflektore po obodu krova. Odlučili smo se da on ostane vizualno kompaktan, da ne budu četiri dijela koji su razdvojeni tornjevima na kutovima. Odlučili smo se staviti krov iznad svega i ovojnicu fasade koja ide okolo. Onda smo na kutovima probili jedne prodore, što se vidi na vizualizacijama, tako da ljudi ulaze ispod krova u natkriveni prostor i onda se kreću gdje trebaju. Tu smo dobili mali natkriveni trg gdje je taj kut trebao biti. Dobar je kut i za reflektore. Neće se stvarati sjene na terenu što je dobro za televizijski prijenos. Takvo smo rješenje koristili na Pampasu i vidjeli smo da dobro funkcionira, dodao je.
Na krovovima će biti postavljeni solarne elektrane. One bi mogle zadovoljavati do trećinu potreba stadiona za energijom. Njihovu izgradnju tražio je Grad kako bi se stadion mogao certificirati kao objekt gotovo nulte potrošnje energije. Tribine će biti postavljene na najmanjem dozvoljenom razmaku od terena.
- Tako gledatelje donosite bliže samoj akciji s obzirom da će nove tribine biti nešto strmije. UEFA traži da sa svakog mjesta može imati dobar pogled na teren. Nagib tribine nešto malo naraste, a imate i presjek krova tako da to skoro izgleda kao zvučnik. Amplificira se buka navijača, što smo primijetili na Pampasu koji je nešto malo veći i ima zatvorene kuteve. Tamo to dobro funkcionira. Fasada se sastoji od aluminijskih lamela. Njih smo zaokrenuli pod kutom od 45 stupnjeva tako da i dalje ima prodor vjetra jer vam je na ovakvim stadionima važno strujanje zraka preko hibridnog terena. On se mora odvlaživati prirodno, inače bi morali stavljati ventilatore. Što je stadion kompaktniji, to je impresivniji, poručuje.
Stadion u Kranjčevićevoj neće biti toliko zelen koliko je to prvotno bilo zamišljeno. Naime, idejni projekt Arhitektonskog fakulteta zamišljao je puno zeleniji stadion. Iz Sirraha su se odlučili na postavljanje biljki penjačica, a objasnili su zašto su se odlučili za to rješenje.
- Ti zeleni balkoni i žardinjere bile su zamišljene na određenoj visini. Kada smo mijenjali nagib, promijenili smo i proporcije. Kada smo radili novo idejno rješenje, nismo mogli samo ukrasti rješenja iz staroga. Pojavili su se i od strane investitora određeni upiti kako bi se to održavalo. Biljke penjačice mogu brzo i kvalitetno rasti. One rastu iz tla pa onda možete zamisliti koliko je lakše to održavati. Naša je želja uvijek maksimalno respektirati prostor te da bude ugodan i zelen, zaključio je.
Komentari
0