ZAKON O OBNOVI

Iako najavljen, zakon o obnovi Zagreba nije išao u javnu raspravu

U Gradu Zagrebu kažu kako su prijedlog zakona dobili prekjučer i da su na njega poslali primjedbe
 Bruno Konjevic / CROPIX

Trebalo je samo 24 sata da premijer Andrej Plenković demantira sam sebe jer Zakon o obnovi nakon potresa, naime, jučer nije pušten u javnu raspravu, iako je to u srijedu najavio upravo predsjednik Vlade.

Nove primjedbe

I to nakon što mu je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, dan prije, rekao da njegov saborski klub neće kočiti odluku o raspuštanju Sabora. Poslije takvih najava dvojac je jučer opet, slikovito rečeno, pred građane izašao bez zakona, koji ipak, ni nakon 54 dana od zagrebačkog najjačeg potresa u 140 godina, nije pušten u javnu raspravu.

Kao problem jučer su iskrsnule, kako je na N1 izjavio državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva Željko Uhlir, primjedbe Grada Zagreba. U Gradu Zagrebu doznajemo da su prijedlog zakona dobili prekjučer u podne i da su na njega odmah poslali primjedbe koje su, kako kažu, “načelnog karaktera”.

Sve je očitije da ni Grad Zagreb, a ni Vlada, ne znaju kako izaći iz priče o obnovi, a još manje kako je osmisliti u teoriji (zakonu), a da ona istodobno bude provediva u stvarnosti.

Hipoteke

Grad Zagreb sad traži, kazao je državni tajnik Uhlir, navodnu suspenziju urbanističkih planova te uvođenje nekih alternativnih rješenja, a predlaže i obnovu svih građevina do sto posto protupotresne izdržljivosti, odnosno do razine četiri, te ako građani to neće moći financirati, da se onda navodno stavljaju hipoteke na njihove nekretnine. Iz Grada poručuju da i sada upravitelji zgrada građanima, koji ne plaćaju pričuvu, ovrhama sjedaju na račune, pa ne vide što je u tome sporno.

No, iako je gradonačelnik Bandić u srijedu izjavio da je njihov “preduvjet da zakon bude kvalitetniji i na korist malom čovjeku”, jučer pak doznajemo da žele građanima nametnuti skupe i zahtjevne obnove koje će, ne mogu li ih sami financirati, to umjesto njih činiti Grad, ali istodobno će se hipotekama upisivati na njihove nekretnine.

To u Ministarstvu graditeljstva smatraju potpuno neprihvatljivim. Ministarstvo graditeljstva je, naime, u verzijama prijedloga zakona koji su već dospjeli u javnost predlagalo da se do razine četiri obnavljaju konstrukcije objekata javne namjene (bolnica, škola...), a višestambene zgrade obnavljale bi se do razine dva ili tri, što je predviđalo ojačanje zgrade kako bi se postigla razina otpornosti na potres s ciljem postizanja oko 50 posto otpornosti u odnosu na važeće propise za nove zgrade.

Ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Zagreba, Ivica Rovis, pita se, pak, zašto se ne bi sve zgrade ojačavale do sto posto nego samo one javne namjene.

- Da, to ojačavanje po razinama je novina ovog zakona, ali što to znači, da nam višestambene zgrade nisu toliko važne kao one javne namjene, ili nemamo dovoljno novca - komentira Rovis. Međutim, Ministarstvo je već objasnilo da bi za obnovu koju predviđa njihov prijedlog zakona trebalo oko 42 milijarde kuna. Zagrebački vijećnik Tomislav Tomašević rezimira da je šokiran razvojem događaja.

- Građani pogođeni potresom ne znaju što da rade. To znači da Zagreb neće imati zakon još četiri mjeseca. Sramota! - kaže Tomašević.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 09:09