ZAGREB - U posljednje vrijeme sučeljavamo se s ukidanjem povlastica koje smo imali u prethodnom razdoblju. Kad smo imali, davali smo i onima kojima nismo trebali. Griješili smo, ali gore od pravljenja grešaka je inzistiranje na njima.
Tim je riječima gradonačelnik Milan Bandić sredinom studenoga prošle godine najavio smanjenje socijalnih prava u Gradu Zagrebu. Živimo u razdoblju restrikcija : u nešto više od dva mjeseca dokinuta su mnoga prethodna prava.
Blagajna je presušila
Većina đaka i studenata te dio umirovljenika uskoro se više neće moći besplatno voziti javnim gradskim prijevozom. Zagrebačke obitelji svojoj će djeci od ljeta plaćati vrtić i do 2000 kuna, a produženi boravak u školama, ovisno o imovinskom stanju obitelji, stajat će i do 400 kuna. Zadnja odluka ovog tipa - ‘dali smo vam povlastice, ali sada je tome kraj’ - ukidanje je besplatne vožnje javnim gradskim prijevozom u središtu grada koje stupa na snagu idući utorak. Glavni je argument gradskih čelnika za ove poteze to što je gradska blagajna presušila.
Svakidašnje jadikovke
Taj se argument može uvažiti. Ne moramo čak ni tražiti greške u prethodnom razdoblju koje su metropolu dovele u ovu financijsku situaciju. Njih je sada ionako nemoguće ispraviti, pa zašto gubiti vrijeme na svakidašnje jadikovke. Zapitajmo se radije može li se Zagreb razvijati i u ova recesijska vremena. I to unatoč ‘tankom’ proračunu?
Može, jer potencijali su Zagreba golemi i - neiskorišteni. Štoviše, za razvoj metropole i jačanje platežne moći Grada Zagreba katkad nam neće trebati niti jedna jedina kuna!
Predlažemo i podsjećamo na sve te neiskorištene potencijale koji bi metropolu mogli pokrenuti iz letargije. Jer resursa je napretek, upitno je samo imamo li volje i znanja iskoristiti ih.
Turizam
Problem: Zagreb danju nudi pregršt sadržaja. Potvrda za to je i to što se nedavno prema web portalu The Daily Telegrapha našao među top 20 turističkih destinacija iz cijelog svijeta. Ali Zagreb noću posve je druga priča. Poslije 23 sata zabavni život zamire, a Zagreb odlazi na spavanje.
Prijedlog: Otvoriti noćnu zonu - odnosno produljiti radno vrijeme ugostiteljskih objekata do dva ili tri sata ujutro. Dodatno osnažiti ponudu na Jarunu, organizirati više festivala po uzoru na T-mobile in music festival i Rujanfest na Bundeku.
Gradska imovina
Problem: Grad planira prodati 2000 gradskih stanova. Problem je što većina stanova ima neriješene imovinsko-pravne odnose. Naselili su ih bespravni stanari ili im je istekao ugovor o njihovom čuvanju. Kako to riješiti ?
Prijedlog: S akcijom prodaje prvih 30 od ukupno 2000 stanova Grad je krenuo tek nedavno. Prodaja stanova napunit će proračun, no njihovo iznajmljivanje moglo bi biti mnogo korisnije. Pod pretpostavkom da Grad iznajmljuje stanove po prosječnoj tržišnoj cijeni od 2000 kuna, mjesečno bi utržio 4,3 milijuna kuna, odnosno 50 milijuna kuna na godinu.
Sopnica
Problem: U novoizgrađenom naselju još nije prodano 600-tinjak stanova. Vrijednost tog mrtvog kapitala procjenjuje se na 700 milijuna kuna. Uz to, na čuvanje praznih stanova Holding zaštitarskim kućama plaća oko osam milijuna kuna na godinu. Gdje je prostor za napredak?
Prijedlog: Dodatno smanjenje cijene kvadrata stana (sada iznosi 1295 eura), dogovaranje povoljnijih kredita za građane, bolje reklamiranje stanova i otvaranje dodatnih sadržaja u naselju (trgovine, ugostiteljski objekti, kulturni i zabavni sadržaji), povećalo bi atraktivnost naselja i zasigurno ubrzalo prodaju.
ZET
Problem: Najveći je gubitaš u sklopu Holdinga. Imamo nove tramvaje, mnogim građanima subvencionira se prijevoz pa ZET ne ostvaruje prihode . Može li se ipak unutar tvrtke racionalizirati poslovanje i uštedjeti novac?
Prijedlog: Postroži li se kontrola, ZET će svakako profitirati. Uštede se mogu provesti i na gorivu, struji u tramvajima, pa čak i na pumpanju autobusnih guma. Pokretanje turističkog biznisa u tvrtki također bi povećalo prihodovnu stranu ZET-ova proračuna. No, te bi se usluge turistima trebale i naplatiti. Podsjetimo, turisti stariji od 65 godina u Zagrebu karte ne plaćaju. I promjena te prakse financijski bi ojačala tvrtku.
Gredelj/Zagrepčanka
Problem: Zemljišta zajedničke vrijednosti oko milijardu kuna zlatan su resurs u vlasništvu Zagrebačkog holdinga, ali su u ovom trenutku mrtvi kapital. Zašto?
Prijedlog: Kriza je naravno zahvatila i tržište nekretnina, pa za sada nema zainteresiranih investitora koji bi ta zemljišta kupili. Ako i bi, za njih ne bi ponudili dovoljno dobru cijenu. Zemljišta treba prodati, ali i pričekati pravi trenutak i izlazak iz krize.
Odmarališta ZG holdinga
Problem: Zagrebački holding na Jadranu posjeduje nekretnine, vile, odmarališta i privatne plaže vrijedne oko 2,5 milijardi kuna, a s takvim kapitalom stvara gubitke od čak sedam milijuna kuna na godinu. Posjeduju ukupno oko 700.000 m2 atraktivnog zemljišta u Crikvenici, Novom Vinodolskom, Lošinju, Dugoj uvali, Skradinu i Savudriji.
Prijedlog: Prodati nekretnine! Ili usluge koje se u tim odmaralištima nude naplaćivati po tržišnim cijenama. Ima li ičeg loigičnijeg i jednostavnijeg?
Arena
Problem: Bila je nakratko zatvorena jer Grad i država INGRA-i nisu podmirili troškove održavanja . Poslovnu godinu tvrtka Arena Zagreb d.o.o. završila je s nula kuna na računu. Je li moguće tu tvrtku pretvoriti u dobitaša? Sa zarađenim novcem pokrivati barem dio duga za otplatu zakupa i održavanja objekta?
Prijedlog: Jedine prihode tvrtka ostvaruje iznajmljivanjem dvorane za koncerte i sportska i druga događanja. Dodatni prihodi mogu se ostvariti iznajmljivanjem 300 četvornih metara poslovnih prostora koji trenutno zjape prazni. Otvaranjem dodatnih sadržaja u sklopu objekta privukli bi se građani, pa Arena ne bi bila ‘mrtva’ u danima kad u njoj nema događanja. Po uzoru na Arenu iz Münchena, može se prodati njeno ime i na taj način zaraditi novac. Moguće je i racionalizirati iznajmljivanje dvorane, odnosno širenjem ponude organizatorima povećati cijenu zakupa.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....