Krajem travnja u Zagrebu starta jedan od najvećih projekata u Hrvatskoj, očekuje se kaos!

Krajem tekućeg mjeseca nastavlja se zamjena cijevi zagrebačke vrelovodne mreže, tijekom koje vlasnici stanova i kuća priključenih na mrežu mogu računati na kraće prekide opskrbe toplom vodom, doznajemo od naručitelja radova HEP Toplinarstva.

- Pripremni građevinski radovi revitalizacije vrelovodne mreže Zagreba započet će krajem travnja, kako bi završetkom ogrjevne sezone, u svibnju, mogli započeti strojarski radovi, a nakon provođenja procedure faziranja, znat će se točan datum završetka svih radova revitalizacije - navode u HEP Toplinarstvu, podsjećajući da je obnova zagrebačkog vrelovoda počela u svibnju 2021. te da je dosad zamijenjeno 30 kilometara, od planiranih 70 kilometara cijevi u mreži. Riječ je, kako ističe direktor HEP Toplinarstva Tomislav Brnadić, o najvećem projektu obnove u povijesti centralnog toplinskog sustava Zagreba.

Stotine kvarova

Raspored zamjene cijevi napravljen je prema gradskim kvartovima, tako da su dosad, prema spomenutome izvoru, odrađeni dijelovi Donjega grada, Srednjaka, Gajeva, Staglišća, Trešnjevke, Savice, Vrbika, Kruga, Folnegovićeva naselja, Sigeta i Borovja. U tim kvartovima planiran je dovršetak zamjene cijevi do kraja ove ili tijekom iduće godine.

U cjelini je dovršena obnova vrelovodne mreže na Sigečici, u Dugavama, Trnskom, Sopotu i na Malešnici. Preostali su Rudeš, Voltino, Cvjetno naselje, Jarun, Utrine i Travno, čiji stanovnici također mogu očekivati radove na novoj mreži u ovoj i idućoj godini.

Točan početak radova po kvartovima, s najavom prekida opskrbe toplom vodom, za ulice i kućne brojeve HEP Toplinarstvo objavljuje na internetskoj stranici Vrelovod-Zagreb.hr. Trajanje prekida isporuke tople vode ovisi o opsegu radova, u rasponu od jednog do više dana. Zbog radova se očekuju i poteškoće u prometu.

Riječ je i o jednoj od najvećih infrastrukturnih investicija kod nas, vrijednoj 92 milijuna eura, za koju je HEP Toplinarstvo osiguralo sufinanciranje Europske unije od 75 posto ulaganja. Prosječna starost cijevi u gradskom vrelovodu, ukupne duljine 223,7 kilometara prije početka radova u svibnju 2021., bila je 39 godina, a jedan od "signala" da je mreža dotrajala, brojna su puknuća cijevi. Samo između 2012. i 2017., prema podacima HEP Toplinarstva, zabilježene su 432 intervencije zbog kvarova na mreži vrelovoda, uz troškove popravka od milijun eura. Zbog dotrajalosti mreže, godišnji gubici topline na putu od toplana do potrošača iznosili su 2017. oko 15 posto. Iz dokumentacije koju je HEP Toplinarstvo objavilo u postupku ishođenja sufinanciranja Europske unije tijekom 2017. proizlazi da bi u idućih deset do 15 godina zbog dotrajalosti trebalo zamijeniti 130 do 140 kilometara gradskog vrelovoda, jer je "životni vijek" cijevi od 35 do 40 godina. To znači da je u tijeku samo prva faza obnove vrelovoda.

Iako je planirano da 70 km nove mreže vrelovoda bude ugrađeno do kraja ove godine, HEP Toplinarstvo je rok dovršetka pomaknulo za iduću godinu.

Samo prva faza

- Kao i na ostalim velikim građevinskim i infrastrukturnim projektima u cijeloj EU, na tijek realizacije utjecao je niz nepovoljnih okolnosti, počevši od krize prouzročene covidom-19, preko globalnog poremećaja na tržištu roba, materijala, usluga i radova do najnovije složene geopolitičke situacije i ruske agresije na Ukrajinu - navodi Brnadić. U obnovu vrelovoda od svibnja 2021. dosad uloženo je 34,5 milijuna eura.

Prije projekta HEP Toplinarstva, zagrebački vrelovod posljednji je put obnavljan između 2006. i 2010. kreditom Svjetske banke. Tada je zamijenjeno oko 10 km cijevi prosječne starosti 45 godina. Na gradski vrelovod priključeno je oko 92 tisuće stanova i kuća te četiri tisuće tvrtki.