Kako su građani prihvatili novi sustav gospodarenja otpadom u Zagrebu, koliko još imamo mjesta na Jakuševcu te je li projekt izgradnje Centra za gospodarenje otpadom u Resniku dovoljno dobar za budućnost građana? Na ta je pitanja u radijskoj emisiji Yammata odgovarao šef zagrebačke Čistoće.
Davor Vić, direktor Čistoće Zagrebačkog holdinga gostovao je u emisiji Gradske minute te s Aleksandrom Anić Vučinić, predsjednicom Hrvatske udruge za gospodarenje otpadom i voditeljicom Antonijom Vrčić raspravljao o problemima gospodarenje otpada u glavnom gradu.
Poznato je da se Zagreb već dugi niz godina suočava s velikim izazovima u upravljanju otpadom. Iako promjene uvedene posljednjih godina donose neka poboljšanja poput podzemnih spremnika i većeg razdvajanja, gradske vlasti se i dalje suočavaju s brojnim kritikama. Među glavnim problemima i dalje se ističe odron smeća na Jakuševcu čiji uzrok službeno nije poznat, brzo punjenje posljednje dostupne plohe na deponiju za odlaganje komunalnog miješanog otpada, te realizacija CGO Resnik s rokom od samo par godina.
Na početku emisije Davor Vić objasnio je da je gradska Čistoća dosad prošla kroz nekoliko burnih godina. Nakon što je 2022. uveden novi model odvajanja otpada, iako su naišli na otpor građana, sustav je polako počeo prikazivati rezultate. Bio je to veliki korak prema stvaranju kružnog gospodarstva, što je zakonodavno obveza, a osnovno načelo takvog sustava je da "onečišćivač plaća".
‘Nismo pratili EU direktive‘
- Postojala je određena infrastruktura koja dugi niz godina nije pratila EU direktive i imali su određeni pad. Kako bi riješili ovaj problem u konačnici smo došli do sustava u kojem će se plaćati onoliko miješanog otpada koliko ga imate. To potiče da svaki korisnik odvaja otpad, kazao je Vić u emisiji i dodao se je vlasti cilj bio reducirati što veći broj spremnika koji su bili na javnoj površini bez kontrole u čemu s podzemnim i polupodzemnim spremnicima te boksevima u nekim dijelovima gradskih kvartova zapravo i uspijevaju. Istaknuo je da su time komunalni otpad smanjili na neku razumnu mjeru.
PROČITAJTE VIŠE Šokantne snimke stižu s Jakuševca, ovako izgleda 15 mjeseci od odrona. U Gradu tvrde: Ne smijemo to dirati!
- Prošli tjedan imali smo 40 reklamacija na odvoz otpada, dok smo servisirali oko 380 tisuća spremnika. To pokazuje da smo se operativno posložili, poručio je Vić.
Sustav odvajanja otpada, koji uključuje plave spremnike za papir, karton, staklo, plastiku i biootpad, postao je funkcionalniji. No, unatoč svim naporima, još uvijek postoje izazovi u implementaciji, osobito u dijelovima grada gdje građani nisu u potpunosti prihvatili ili koristili sustav odvoza, iako je grad Zagrebu financijski podržao ove projekte.
Doista, gdje sav taj otpad završava?
Prilikom implementacije novog sustava i model prikupljanja otpada u Gradu Zagrebu jedno od najčešćih pitanja bilo je "gdje sav taj otad završava?".
Vić je odgovorio na to pitanje tako da je podsjetio kako se na deponij odlaže sav komunalni miješani otpad koji Zagrepčani proizvode.
-Dakle na Jakuševcu završava sav miješani komunalni otpad i dio proizvodnog otpada koji je po zakonskoj definiciji sličan miješanom komunalnom otpadu. Koliko ćemo ga proizvesti odlučujemo svi mi građani, razdvajanjem na kućnom pragu, rekao je Vić.
No, problem na Jakuševcu posebno je istaknut nakon dva odrona smeća do kojih je došlo krajem 2023. kada su u jednom od njih stradala dva radnika Čistoće. Iako još uvijek nije poznat točan uzrok tih odrona, Vić je istaknuo kao i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević ranije da se do odrona vjerojatno došlo zbog nakupljanja vode u tijeku odlagališta. Vić je kazao kako je odmah nakon nesreće uvedeno niz preventivnih mjera kako bi se spriječio daljnji rizik od novih klizišta. Za to vrijeme čekaju se službeni rezultati istrage.
- Nakon što će oni biti objavljeni moći ćemo odron u potpunosti komentirati. Ono što smo mi unutar Zagrebačkog holdinga i Gradske uprave iznijeli nekakve naše sumnje na temelju dokumentacije koju smo pronašli, činjenica je da je u odlagalištu bilo previše vode i ta se ta voda nije mogla procesirati i odvesti van tijela odlagališta. Same rezultate još čekamo i nakon toga će Općinski sudski postupak krenuti dalje, istaknuo je direktor Čistoće.
Uzimajući u obzir te teške okolnosti i čekanje nalaza vještaka, Čistoća je odmah drugi dan nakon odrona nastavila s kontinuiranim odvozom miješanog komunalnog otpada. Međutim, pitanje budućnosti Jakuševca prema nekima i dalje ostaje na stolu. Vić je napomenuo, a isto je najavio i zagrebački gradonačelnik na ranijim konferencijama za medije, da se očekuje kako će grad Zagreb biti spreman za izgradnju centra za gospodarenje otpadom do kraja 2028. godine, što bi trebalo omogućiti smanjenje ovisnosti o odlagalištu.
Međutim, pitanje budućnosti Jakuševca prema nekima i dalje ostaje na stolu.
Vić je napomenuo, a isto je najavio i zagrebački gradonačelnik na ranijim konferencijama za medije, da će Grad Zagreb biti spreman za izgradnju Centra za gospodarenje otpadom do kraja 2028. godine, što bi trebalo omogućiti da se dolagalište zatvori.
No, koliko zapravo imamo mjesta na deponiju na istočnom dijelu Grada ostaje otvoreno pitanje?
Podsjetimo, Jutarnji list je u prosincu prošle godine objavio računicu toga koliko još tona otpada Jakuševec može primiti te hoće li aktualna gradska vlast uspjeti izgraditi Resnik prije nego se ispune preostali kapaciteti posljednje plohe na kojoj se otpad odlaže. Prije par je godina ukupni kapacitet posljednje plohe iznosio 1.120.000 kubnih metara, a počela se puniti krajem 2023. nakon dvaju odrona. Pretpostavlja se da se na deponij godišnje odlože i do 250.000 kubnih metara. Ako je toliko otpada ne posljednjoj plohi odloženo u proteklih godinu dana, posljednja će ploha popuniti svoje kapacitete unutar 3 i pol godine.
PROČITAJTE VIŠE: Dramatična utrka s vremenom: Izračunali smo koliko još tona otpada može primiti Jakuševec, hoće li Tomašević uspjeti?
Sličnu je zabrinutost istaknula i Mirela Mihić Muha koja je Viću postavila pitanje o tome koliko se u biootpada u tonama odlaže i koliko se to plaća privatnim oporabiteljima te je isto pitanje postavila i za plastiku te istaknula kako smatra da će se kapaciteti Jakuševca popuniti prije izgradnje Resnika.
- Prema mojim saznanjima odlagalište će biti popunjeno do kraja 2026. Dakle, ne možemo pričati o 2029. ili ne znam kojoj godini zato što su to istraživanja koja su rađena unutar nekoliko godina i naprosto se ne može toliko smanjiti dovoz da bi odlagalište još izdržalo i moje je pitanje što će Grad Zagreb i što će Čistoća poduzeti u trenutku kada shvate da tamo više nema mjesta?, upitala je šefa zagrebačke Čistoće, na što joj je on odgovorio kako njezina računica, a time i naša, nije točna.
- Neće se to dogoditi preko noći. Obveza je izvođača i projektanta da svake godine daje izvješće o procjeni i količinama, odnosno kapacitetu odlagališta. To odlagalište ima svoj projektiran volumen i svake godine se radi određena procjena o tome koliko još mjesta ima na odlagalištu. Tako da informacije da će odlagalište biti puno do 2026. zapravo nisu točne. Odlagalište još uvijek ima kapaciteta za nekoliko godina, no neovisno o tome cilj koji si je Grad Zagreb postavio i ono što je gradonačelnik iskomunicirao je da se do kraja 2028. uspostavi Centar za gospodarenje otpadom kako bi mi to odlagalište mogli napustiti i prije popunjavanja kapaciteta. Što se tiče cijena, njih definira Zakon o javnoj nabavi i tržišni uvjeti, kazao je u emisiji Vić, no podaci o tome koliko je preostalog kapaciteteta na deponiju nemamo iz 2023., ni iz 2024. Zadnji monitoring koji je javno dostupan na stranicama Holdinga je iz 2022. godine u kojoj stoji gore navedene brojke. Točne brojke zapravo ni ne možemo dobiti dok ne stignu nalazi istrage odrona nakon kojih se tek ide u drugu fazu sanacije odrona te nakon kojeg će se normalno nastaviti monitoring deponija.
Nedostaci Centra u Resniku
Projekt Centra za gospodarenje otpadom koji bi se trebao izgraditi na lokaciji u Resniku postavlja visoke ciljeve aktualne gradske vlasti. Centar bi trebao obrađivati sve vrste otpada i time smanjiti potrebu za njegovim odlaganjem.
PROČITAJTE VIŠE: Ovako će izgledati postrojenje koje bi trebalo zatvoriti Jakuševec: ‘Ljudi će se buniti, ali ne odustajemo. Evo kad ga palimo...‘
Međutim, tu se postavlja pitanje koji će biti stvarni trošak projekta i koja tehnologija će biti primijenjena. Prema informacijama koje je iznijela Aleksandra Anić-Vučinić, centar će primarno koristiti mehaničko-biološku obrada otpada, što uključuje reciklažu miješanog komunalnog otpada. Ipak, problem je što se, prema trenutnoj tehnologiji, samo 30-35% otpada može pretvoriti u gorivo, dok ostatak otpada zahtijeva daljnje obrade, što nije idealno rješenje.
- Prema mojim spoznajama, kada govorimo o materijalnom recipiraju, dakle nema druge tehnologije od mehaničko-biološke obrade i to je ono što je gradonačelnik prikazao da se planira u Centru. Prikazao je sortirnicu i kompostanu koja će tamo biti. Znači ova će se žuta vrećica tamo sortirati. Pretpostavljamo i papir i kompostirao bi otpad. I to je načelno okej, no s druge strane imamo dva nedostatka ovog centra. Ovo nije cjelovito rješenje i samo je dijalogično rješenje, kazala je Anić Vučinić.
Prvi problem koji vidimo, kao predsjednica Hrvatske udruge za gospodarenje otpadom navodi, je njegova cijena. Gradonačelnik je rekao da će Centar koštati oko 140 milijuna eura, no drugi su centri dosad bili jako skupi. Istaknula je da je gradonačelnik propustio moguće sufinanciranje od strane EU-a, no dodala kako da i ovakav projekt ide na sufinanciranje jer sigurno ne bi dobio sredstva jer nije zaokružen u cjelini. Primjerice, u vezi CGO Resnik još uvijek ne znamo kamo će ići preostali miješani komunalni otpad koji se sortirao.
Vić je na to odgovorio kako zapravo nisu tražili financiranje od EU-a zato što se preko EU fondova ni ne može dobiti financiranje za Centar u sklopu kojeg je uključen i mješoviti otpad.
Iako projekt nosi i svoje prednosti, postoje i značajni nedostaci, među kojima je i pitanje financiranja. Za razliku od drugih županija koje su uspjeli osigurati sredstva iz Europske unije, Grad Zagreb mora računati na vlastite resurse za realizaciju ovog projekta. Dodatno, na pitanje što će biti s otpadom koji ostane nakon obrade u centru, odgovori nisu još uvijek sasvim jasni.
Komentari
0