NAPOKON UPUĆEN U PROCEDURU

PRVI DONOSIMO SADRŽAJ NAJIŠČEKIVANIJEG DOKUMENTA, ZAKONA O OBNOVI ZAGREBA Gradit će se stanovi, ali se ne zna tko će ih financirati

 
 Boris Kovačev / CROPIX

U konačnom prijedlogu Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na područja Grada Zagreba i okolice, koji je ovih dana upućen u prethodnu proceduru, i dalje nema ni spomena o sufinanciranju obnove višestambenih zgrada, iako se ona u njemu najavljuje, ali ne definira.

U tom konačnom prijedlogu zakona nisu postavljeni nikakvi financijski okviri, pa ni omjeri u kojima bi država financijski pomogla u popravku i ojačavanju višestambenih zgrada. Ovaj prijedlog zakona postavlja samo okvir za donošenje takozvanog Programa mjera kojim bi se definirali daljnji koraci, ali u samom zakonu ostaje nedorečeno što to znači u samoj praksi.

Radno iskustvo

Iz prijedloga zakona očito je da bi država naručivala i provodila obnovu odnosno sanaciju, što se i može očekivati, kad su u pitanju bolnice i škole, kod kojih bi se radilo o cjelovitoj obnovi, odnosno najvišem stupnju protupotresnog ojačavanja, ali nije baš jasno kako bi se to provodilo u slučaju višestambenih zgrada.

Slikovito rečeno, ako živite u višestambenoj zgradi oštećenoj potresom u Zagrebu i planirali ste što ranije krenuti u postupak saniranja štete i ojačavanje same konstrukcije iz sredstava pričuve ili podizanjem kredita, iz ovog zakona vam neće baš biti jasno što vam je činiti.

Jer ako, primjerice, poželite napraviti projekt obnove, koji će prema ovom prijedlogu zakona biti osnova te sanacije, postavlja se pitanje od kojeg inženjera građevinarstva naručiti taj projekt. Jer, prijedlogom ovog zakona uvodi se jedna novina, a to je da projekt obnove izrađuje “ovlašteni inženjer građevinarstva koji ima najmanje pet godina radnog iskustva u projektiranju konstrukcija”.

- Time se taj postupak samo komplicira jer taj prijedlog zakona propisuje da se zgrade obnavljaju u skladu s projektom obnove, a taj projekt obnove izrađuju, pak, “ovlašteni inženjer građevinarstva koji ima najmanje pet godina radnog iskustva u projektiranju konstrukcija i ovlašteni arhitekt te ovlašteni inženjer strojarstva i ovlašteni inženjer elektrotehnike ako za to postoji potreba. I dok se od arhitekta ne traži iskustvo, od inženjera građevine traži se pet godina iskustva u projektiranju konstrukcija.

Postavlja se pitanje kako će se to dokazivati i za koga je ta novina unesena u zakon - komentira jedan inženjer koji je želio ostati anoniman. To isto pitali smo Ninu Dražin Lovrec, predsjednicu Hrvatske komore inženjera građevinarstva, koja kaže da oni konačnu verziju zakona još nisu niti vidjeli.

- Obavljanje poslova projektiranja u sklopu zadaća svoje struke može obavljati ovlašteni inženjer koji je član Hrvatske komore inženjera građevinarstva ako je položio stručni ispit i ima minimalno dvije godine radnog iskustva na tim poslovima - objasnila je predsjednica Dražin Lovrec.

Ovim prijedlogom zakona predviđa se tek novčana pomoć za “privremenu zaštitu zgrade”, odnosno u članku 36. propisano je da vlasnik oštećene zgrade ima pravo na novčanu pomoć za troškove koje je imao, odnosno koje ima za: “nužnu privremenu zaštitu zgrade od utjecaja atmosferilija i uklanjanja opasnih dijelova zgrade koji su mogli, odnosno koji mogu ugroziti život ili zdravlje ljudi, popravak ili zamjenu dimnjaka, popravak ili zamjenu zabatnog zida te popravak dizala”.

Novina je u konačnoj verziji zakona i to da će država, “ako se pokaže da je za veći broj vlasnika stanova i zaštićenih najmoprimaca potrebno osigurati privremeni smještaj, a da Grad Zagreb odnosno država ne raspolažu dovoljnim brojem stanova u tu svrhu, Ministarstvo kao investitor u ime i za račun osigurati hitnu izgradnju zgrada za privremeni smještaj osoba na području Grada Zagreba. Nakon prestanka potrebe privremenog smještaja te zgrade koristit će se za smještaj studenata”.

Najam stana

Ovaj prijedlog zakona također predviđa i gradnju zamjenskih obiteljskih kuća.

“Korisna tlocrtna površina zatvorenog dijela zamjenske obiteljske kuće za osobe koje žive u jednom stanu iznosi do 55 četvornih metara za jednu ili dvije osobe, 70 četvornih metara za tri ili četiri osobe te 85 četvornih metara za pet i više osoba”, navodi se u tom prijedlogu zakona.

Nadalje stoji da se “zamjenska obiteljska kuća može graditi uz uvjet da on, njegov bračni drug, izvanbračni drug, životni partner, odnosno neformalni životni partner na području Grada Zagreba, odnosno županije na kojem se nalazi uništena obiteljska kuća, nemaju drugu useljivu kuću ili stan”.

Inače, vlasnicima stanova i zaštićenim najmoprimcima koji su stanovali i imali prijavljeno prebivalište ili boravište u vrijeme nastanka nepogode, a koje se uklanjaju, Grad Zagreb “dat će na njihov zahtjev u najam na neodređeno vrijeme stan odgovarajuće veličine”. Onima čije se kuće obnavljaju “Grad Zagreb u najam će dati stan odgovarajuće veličine do završetka obnove njihove zgrade”. Također i onima kojima se grade zamjenske obiteljske kuće.

“Vlasnicima stanova i zaštićenim najmoprimcima čije se građevine uklanjaju na temelju propisa kojima se uređuje inspekcijski nadzor građenja Grad Zagreb dat će u najam na neodređeno vrijeme stan odgovarajuće veličine ako su dali suglasnost za uklanjanje svoje zgrade”, navodi se u prijedlogu zakona kojim je propisano da će oni plaćati najamninu propisanu Odlukom o najmu javno najamnih stanova.

Što je zakon trebao definirati, a nije

- Financiranje obnove u zakonu nije precizno definirano. Propisano je samo da će to biti definirano budućim Programom mjera

- U zakonu se ne spominje ni mogućnost da građani sami obnove i ojačaju svoje domove, a da im se poslije taj novac refundira iz gradskog ili državnog proračuna

- Ne spominje se ni u kojem će omjeru država ili Grad sufinancirati obnovu višestambenih zgrada

- Nije potpuno jasno ni tko će sve moći raditi projekt obnove jer zakon propisuje nove uvjete za inženjere

Hoće li zakon važan za građane biti usvojen tek na jesen?

Hoće li novi Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba i okolice uopće uspjeti proći proceduru te prije raspuštanja Sabora biti izglasan jedno je od pitanja. Jer, kakva korist, primjerice, od potpore za kupnju kondenzacijskih bojlera, koja je također propisana ovim zakonom, ako će on biti usvojen tek na jesen, uoči samog početka sezone grijanja.

Neslužbeno doznajemo da su se jučer nastavili razgovori na kojima ovih dana Ministarstvo kulture, navodno, inzistira sa svojom idejom o osnivanju Zavoda za obnovu po uzoru na onaj koji je bio osnovan u Dubrovniku. Sve to koči i usporava cijelu priču pa je zapravo pitanje što će odlučiti premijer Andrej Plenković. Izvor u Vladi kaže da nema govora o odgodi donošenja zakona.

- Ne znam odakle dolaze takve informacije - komentirao je naš sugovornik.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 00:59